Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja vina
  • 02.02.2023. 16:30

Uticaj klime i zemljišta na vinovu lozu

Svaki vinograd ima svoj jedinstveni koncept teroara, a on se ogleda u kvalitetu vina i manje-više se menja iz godine u godinu.

Foto: Maja Celing Celić
  • 183
  • 21
  • 1

Proizvodnja kvalitetnog grožđa i vina zavisi od odnosa različitih činilaca kao što su lokalitet, klimatski uslovi, zemljište i geologija, sorta i primenjene agro i ampelotehničke mere. Doprinos svakog od njih je daleko od saglasnosti s obzirom na složenost međusobnih odnosa.

Kako navodi stručnjak za vinarstvo i vinogradasrtvo i viši stručni saradnik u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske Alen Predić, "interakcija životne sredine u kojoj se gaji vinova loza i čokota, obuhvata koncept terroira, koji uključuje teritorijalni, ekofiziološki, enološki, stilski, promotivni i pravni identitet."

Pojašnjava da se teroar često definiše kao interaktivni ekosistem nekog područja kojeg čine klima, zemljište i sorta vinove loze.

Teroar koncept

Reč "teroar" je francuskog porekla i koristi se za opis prirodnog staništa nekog vinogradarskog regiona, a predstavlja kombinaciju uticaja zemljišta, topografije (nadmorske visine, geografske širine i položaja vinograda), klimatskih faktora (padavine, vetar, učestalost magle, insolaciju, srednju vrednost maksimalnih i minimalnih temperatura), kao i karakter i kvalitet grožđa koji se uzgajaju na određenom području. 

"Terrior" koncept

Svaki vinograd na nekom području ima svoj jedinstveni koncept "teroara", naglašava ovaj stručnjak, istaknuvši da se on ogleda u kvalitetu vina i manje-više se menja iz godine u godinu bez obzira na različitu tehnologiju proizvodnje vina. Osnovna suština je da su svi njegovi delovi prirodni bez ikakvog uticaja drugih faktora. Koncept se mora razumeti kao međuzavisni odnos između prirodne sredine, sorte vinove loze, fiziologije biljke i njene molekularne ćelijske biologije.

"U zemljama Novog sveta, Južnoj Africi, Severnoj i Južnoj Americi, je definisan kao veza između ogromnog topografskog biodiverziteta, uticaja klime i temperature, kao faktora koji igraju veoma značajnu ulogu u kvalitetu budućeg vina, dok zemlje Starog sveta svrstavaju uticaj tipa zemljišta i položaj vinograda kao faktore koji takođe igraju značajnu ulogu u kvalitetu budućeg vina", ističe Predić. 

Uticaj klime na lozu 

Poljoprivredna proizvodnja, a posebno vinogradarstvo, je u velikoj zavisnosti od uticaja klime u toku godine. Vinova loza je biljka umerenijih klimata, najčešće umereno kontinentalne i mediteranske. Klimatske promene u toku poslednjih nekoliko godina omogućavaju njeno gajenje i velike uspehe u proizvodnji vinskog grožđa i u uslovima oštrijih kontinentalnih klimata, na lokalitetima gde se ranije nije gajila (Velika Britanija, Švedska). 

"Najveći deo vinogradarske proizvodnje nalazi se između 35. i 50. paralele severne geografske širine i između 30. i 45. paralele južne geografske širine. Proizvodnja plemenite vinove loze praktično je nemoguća u suptropskom i tropskom pojasu", kaže naš sagovornik, dodavši da je, osim toga, proizvodnja grožđa na većim nadmorskim visinama vrlo komplikovana zbog niskih temperatura u toku jeseni i zime. 

 Raspored i količina padavina su od izuzetne važnosti za rast i razvoj (Foto: Alen Predić)

Najbolji položaji za podizanje vinograda su južni, jugoistočni i jugozapadni. S dobrim izborom vinogradarskog položaja povećava se kvalitet grožđa, a smanjuje rizik od propadanja useva. Klimatske promene odražavaju se i na vreme sazrevanja grožđa u mnogim regijama širom sveta. 

Temperature u toku vegetacije su mera sazrevanja mnogih sorti u kojima uslovi variraju od hladne ka toploj klimi. Iako mnogi vinogradarski regioni u južnoj Evropi imaju tipičnu mediteransku klimu, s dugim, toplim i suvim letima, u centralnom i severnom delu kontinenta je zastupljena kontinentalna i vlažna klima s blagim i kišnim letima. 

U mnogim Mediteranskim vinogorjima, vinogradi su podložni uticaju visokih nivoa radijacije u interakciji s visokim temperaturama i niskom količinom padavina i vode u zemljištu, što u velikoj meri ograničava produktivnost vinove loze. 

"Zbog toga niska bujnost teži smanjenju težine bobica, sadržaja šećera i prinosa. I druge organoleptičke osobine bobice, kao što su boja, aroma i mirisna jedinjenja, su takođe ograničeni solarnom radijacijom i sušom. To, može da dovede do veoma nestabilnih vina, s visokim sadržajem alkohola i veoma niskim sadržajem kiselina", pojašnjava Predić, upozorivši kako i niske temperature mogu izazvati štetu.

  Izbor zemljišta je bitan faktor pri podizanju vinograda (Foto: Martina Krišto Antelj)

Zima s temperaturama ispod -30°C, kako dodaje, nanosi velike štete vinovoj lozi. Kada je njena životna aktivnost manja, ona je otpornija na hladnoću. Problem joj mogu predstavljati i kasni prolećni i rani jesenji mrazevi. 

"Mladi lastari dužine četiri do pet centimetara pri temperaturama od -2,5°C izmrzavaju veoma brzo. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus tri do minus četiri stepena Celzijusa, dok cvasti stradaju na nula stepeni ukoliko nastupe kasni prolećni mrazevi. Rani jesenji, najveću štetu nanose lišću tako da na temperaturama od minus četiri stepena Celzijusa ono počinje da izmrzava, što uvodi lozu nespremnu u period mirovanja", kaže savetodavac, napomenuvši da ipak, kod velikog broja sorti, okca mogu podneti temperature od -15 do -24°C, a lastari i do -26°C. 

Osim toga, temperatura može i pozitivno da utiče na kvalitet grožđa i vina. Loza je biljka dugog dana i u uslovima kratkog dana ispoljava usporeno rastenje lastara, a ubrzani rast korena. Vlažnost vazduha je takođe bitan faktor u rastu i razvoju čokota. Optimalna vlažnost je od 70 do 80 odsto, a ako je niža može doći do sušenja čokota, a kada je viša listovi su osetljiviji na gljivične bolesti. Raspored i količina padavina su od izuzetne važnosti za rast i razvoj vinove loze.

"Ako je godišnja suma padavina ispod 300 mm onda se ona može uspešno gajiti. Veće količine padavina u vreme cvetanja mogu dovesti do smanjenja prinosa grožđa, a u vreme sazrevanja grožđa dolazi do pucanja bobica i razvoja sive plesni koji može u potpunosti uništiti rod", pojašnjava Predić.

Uticaj zemljišta na vinovu lozu

Dok se vinova loza gajila na sopstvenom korenu nazivali su je biljkom siromašnih zemljišta jer je uspevala na svim tipovima zemljišta, osim na močvarnim i zaslanjenim. Na različitim tipovima, pod istim klimatskim uslovima, jedna sorta daje potpuno drugačiji prinos i kvalitet grožđa i vina, što znači da je izbor zemljišta vrlo bitan faktor pri podizanju vinograda. 

Kako ističe naš sagovorik, najznačajnija obeležja zemljišta kao ekološkog činioca su: fizička struktura, hemijski sastav, vodne i termičke osobine i mikroorganizmi. Za razliku od klime, zemljište je više izloženo promenama pod uticajem čoveka. 

"Vinogradarsko zemljište je na reljefno izraženim položajima, koje je slabije plodno, duboko i dobro aerirano, na kojima vinova loza ne donosi visoke prinose, ali daje grožđe s visokim sadržajem šećera. Ova definicija proizilazi iz činjenice da se visok kvalitet grožđa može dobiti samo pri niskim prinosima", kaže savetodavac.

Navodi i kako zemljište ima ključnu ulogu u vinogradarstvu jer definiše dubinu sadnje, razvoj korenovog sistema i kontroliše apsorpciju mineralnih elemenata i vode. Njegove karakteristike su jedan od najvažnijih faktora u gajenju loze. Međutim, tip zemljišta predstavlja determinantu kvantiteta i kvaliteta proizvedenog grožđa.

Kako kalemiti vinovu lozu?

"Zemljište indirektno ispoljava svoj uticaj na vinovu lozu kroz zadržavanje toplote, održavanje vodnog kapaciteta i sadržaja mineralnih elemenata. Ono apsorbuje toplotu preko svoje boje i teksture, što pozitivno deluje na sazrevanje grožđa i zaštitu od mraza", pojašnjava i napominje kako je varijabilnost zemljišta glavni izvor asinhronog razvoja bobice i lošijeg kvaliteta vina. 

Na zemljištima najboljih osobina ili čak onim lošijim, koren vinove loze svojim rastenjem prinuđen je da traži vodu i mineralne materije. Pri nedostatku vode, u vreme kada je ona čokotu najpotrebnija, vinova loza doživljava stres pri kojem se grožđe bolje razvija nego lišće i lastari. Ali, kako kaže savetodavac ovo je pozitivna osobina jer nastaju bobice manjih dimenzija s većom količinom soka u odnosu na veličinu pokožice što dovodi do manjih prinosa grožđa. 

"Samim tim dobijaju se vina boljeg kvaliteta. Ukoliko bi vinova loza dobila više vode, tada bi razvoj grožđa bio slabiji, dok bi rast listova i lastara bio bolji, pri čemu bi se dobila vina lošijeg kvaliteta", naglašava ovaj stručnjak. 

Kako drvene bačve utiču na vino? Evo devet zanimljivosti o njima

Zemljišta koja su siromašnija u gornjim slojevima primoravaju koren vinove loze da prodire dublje u zemljište u potrazi za vodom i mineralnim materijama, zbog čega dubina igra ključnu ulogu u razvoju grožđa. Plitka, s većom količinom peska u svom sastavu, apsorbuju više toplote što dovodi do ranijeg sazrevanja grožđa. Ovo je dobra osobina kada se vinova loza gaji u hladnijim regionima, ali je loša kada se vinova loza gaji u toplijim regionima. 

"Mineralna ishrana u vinogradarskoj praksi ima veliki značaj. Njen optimalan režim se uspostavlja za vreme podizanja vinograda", kaže Predić i dodaje da veliki uticaj na usvajanje mineralnih materija ima vodni režim zemljišta, jer bez odgovarajuće vlažnosti nema rastvaranja i usvajanja ovih materija od strane korena. Da bi se izbegle negativne posledice na prinos i kvalitet grožđa, vina, ali i funkcije rasta i razvoja vinove loze potrebno je redovno i blagovremeno vršiti đubrenje, prihranjivanje i navodnjavanje.


Povezana biljna vrsta

Vinske sorte vinove loze

Vinske sorte vinove loze

Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima,... Više [+]

Tagovi

Vinova loza Vinograd Terrior koncept Alen Predić Klima Zemljište Uzgoj loze Kvalitet vina Teroar


Autorka

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.