Ulaskom u EU prodavat će se samo vina s etiketom

Osječko-baranjska županija ima ogromne potencijale u proizvodnji grožđa i vina. Od ukupno 2.315 hektara pod vinogradima polovina ih je novopodignutih (1.015 ha). Proizvodnjom čak 277 vrsta vina u četiri vinogorja bavi se 55 proizvođača, rečeno je to, između ostaloga, na jučerašnjem okruglom stolu iz područja vinogradarstva i vinarstva održanom u sklopu 3. Dana vina i turizma Osječko-baranjske županije.

Cilj okruglog stola bio je, između ostaloga, upoznati proizvođače vina o nužnosti postupka registracije i zaštite zemljopisnog podrijetla.

Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Osječko-baranjske županije, navela je da je edukacija proizvođača grožđa i vina iznimno značajna posebice uoči ulaska u Europsku uniju.
- Naime, sva vina u Europskoj uniji moraju biti registrirana i imati etikete, jer bez toga neće biti moguće prodavati ih. Na području naše županije sve je više malih vinara koji su po proizvodnji i kvaliteti vina već spremni za EU, preostaje još problem osvajanja tržišta - kaže Silva Wendling. Napomenula je da je cilj na području Osječko-baranjske županije proizvoditi pola ukupne hrvatske proizvodnje vina.

Wendling je istaknula da je povećanju površina pod vinogradima i proizvodnji grožđa pripomogla i Osječko- -baranjska županija različitim oblicima sufinanciranja tog segmenta poljoprivrede, koje provodi od 2003. godine.
- Osječko-baranjska županija najveći je hrvatski ruralni prostor koji se na neki način treba oživiti i novim proizvodnjama, radnointenzivnim kulturama, poput proizvodnje grožđa, koja preradom u vino nosi i određeni profit. Cijene vina su, naime, još uvijek dosta visoke u odnosu prema cijenama u zemljama našeg okruženja, ali su naša vina, za razliku od njihovih, punih i posebnih okusa - kaže Wendling.

Predstavnice Hrvatske poljoprivredne agencije nazočne su upoznale s postupkom zaštite zemljopisnog podrijetla vina. Istaknule su kako je taj proces u Hrvatskoj počeo 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je zaštićeno prvo hrvatsko vino, Dingač s poluotoka Pelješca.
Jedino su vina koja imaju zaštićeno zemljopisno podrijetlo na tržištu prepoznatljiva, imaju dobru cijenu i osiguravaju dodanu vrijednost ruralnim krajevima, jedan je od zaključaka skupa.

Od hobija do pravog posla

Mladen Siber, proizvođač grožđa i vina kaže kako se vinogradarstvom počeo baviti iz hobija, koji je prerastao u pravi posao. Ima 10 hektara vinograda, koje je podigao s pomoću operativnog programa podizanja trajnih nasada, a grožđe i vino prodaje po cijeloj Hrvatskoj. Iako još nije sve u punom rodu, kaže da ima i zarade, koju uglavnom ulaže u novu opremu i mehanizaciju. Dobitnik je već više nagrada i priznanja za kvalitetu vina, koji su mu, kako navodi, poticaj u radu.

Autor: Zdenka RUPČIĆ