U obranu istarskog terana uz pomoć Talijana?

Što je razlog da se teranu u posljednje vrijeme pridaje tolika pozornost? To je famozna slovenska zaštita terana kao tradicionalnoga vina s područja Krasa, nastala još 2004., a bura se podigla 2014., kada su s polica slovenskoga Mercatora povučeni terani hrvatskih proizvođača vina.

Naime, spomenuta zaštita teran podrazumijeva kao ime vina proizvedena na slovenskom Krasu od sorte refošk, odnosno, ne priznaje teran kao sortu!? Tako bi svi koji se koriste tim imenom za svoja vina, a ne proizvode ih u Sloveniji na Krasu, kršili zakon i europsku zaštitu izvornosti i tradicionalnih vinskih naziva. Kako je teran sorta koja se tradicionalno, stoljećima, uzgaja u Istri, opravdana je ljutnja naših vinara i razumljivo zanimanje javnosti, pričao je još prošle godine stručnjak Edi Maletić o tom problemu.

Teran je starija sorta istarskih vinograda

"Glavni problem koji se nameće od početka, a koji je i poslužio kao temelj slovenskoj zaštiti jest negiranje postojanja terana i refoška kao različitih sorti. To je problem koji je mučio stručnjake i prije, a mišljenja su bila podijeljena. Naime, ta su se dva imena susretala po istarskim vinogradima, provođena su različita istraživanja, ali sve do pojave DNA-analiza nije bilo moguće dati pouzdan odgovor na spomenuto pitanje. Istraživanja je proveo Agronomski fakultet iz Zagreba, primijenjene su suvremene metode, a tijekom dvije godine obiđeno je i analizirano 14 istarskih vinograda.

Rezultati su nedvojbeno pokazali da su teran i refošk s crvenom peteljkom (tal. refosco dal peduncolo rosso) dvije različite sorte. Osim toga, prema talijanskim podacima, nekoliko je sorti imenom refosco u Italiji, a posebna je sorta terrano, koja je identična našemu teranu. U Italiji se te sorte razlikuju, posebno su opisane u Nacionalnom katalogu sorata, posebno ih opisuju u stručnim knjigama i znanstvenim radovima, a rasadničari također posebno proizvode i nude sadnice sorata terrano i refosco. Također, literaturni izvori pokazali su da je teran starija sorta u istarskim vinogradima, spominje se još u 14. stoljeću. Dugo je vremena bio vodeća sorta u Istri (1880. činio je 90% cjelokupnog sortimenta, a tada je u Istri bilo više vinograda nego danas u cijeloj Hrvatskoj!), no nakon Drugoga svjetskog rata daje prednost bijelim sortama (poglavito malvaziji). Danas zauzima svega 8% u ukupnom sortimentu u Istri, ali je i dalje najvažnija crna sorta", navodi Edi Maletić.

Isto ime za različite sorte - međunarodni problem

Do miješanja navedenih sorti, kako kaže, vjerojatno je dovela jedna morfološka karakteristika, svojstvena objema sortama, a to je pojava crvene boje na peteljčicama grozda i bobica. Osim drugih sličnih obilježja, to je vjerojatno bio razlog početka miješanja sorti. Tako je vjerojatno nastao sinonim refošk istarski, a taj je naziv uglavnom rabljen u slovenskom dijelu Istre. No glavno je ime i u međunarodnim bazama podataka za tu sortu teran, a kao sinonim se između ostalih spominju refošk istarski, odnosno refosco d'Istria. Prema tome, nameće se zaključak da je ime refošk, u različitim jezičnim inačicama, homonim, odnosno isto ime za različite sorte, što je i dovelo do ovoga, sada već međunarodnog problema, tvrdi taj stručnjak.

Eueopska legalizacija istarskog terana

Udruga vinogradara i vinara Istre Vinistra, prošloga je mjeseca pismeno zatražila od hrvatskog Ministarstva poljoprivrede da sudskom tužbom protiv Europske komisije pokrene proces osporavanja slovenske zaštite naziva teran za vino od grožđa refošk iz slovenske regije Kras, kao jedini preostali legalni način zaštite i europske legalizacije istarskog terana. No od ministarstva nisu dobili nikakav odgovor.

Stoga se skupina istarskih vinara, okupila u Kaldiru, mjestu u općini Motovun i s predsjednikom Vinistre, Nikolom Benvenutijem, razgovarala o daljnjim potezima. Jasno im je, kažu, da se ova tehnička Vlada neće upuštati u predloženi međudržavni pravni korak, no ipak žele čuti jesu li na njihovoj strani. Potražit će pomoć i od talijanskih vinara te zajedno s hrvatskim proizvođačima terana, podići zajedničku tužbu protiv Slovenaca.

Istarski su vinari zabrinuti i mogućnošću da Slovenija i Italija uspostave model zaštite terana koji bi zaštitio njihove interese, ali na štetu hrvatskih proizvođača. Stoga je nužno Talijane što prije pridobiti, kako kažu.