Uslijed visokih temperatura, može doći do stanja stresa i oštećenja lastara i lista, a što utječe na smanjenje fotosinteze i na taj način direktno se narušava kvaliteta grozda, ali i čitavog čokota. Biljke koje su oštećene, uvenut će na mjestu loma.
Budući da se vremenski uvjeti mijenjaju iz godine u godinu tako bi i savjeti i preporuke trebali pratiti te promjene. Jaki udari vjetra i oluje koji se sve češće javljaju i u našim agroklimatskim uvjetima, uzrokuju oštećenja na brzorastućim loznim kalemovima, a najčešće se javljaju u kasno proljeće ili na početku ljeta. U ovom periodu biljke vinove loze još uvijek su nježne pa se lako lome uslijed jakog vjetra.
Kasnije, tijekom sezone kada izdanci već budu oformljeni, rjeđe se oštećuje biljka, ali zato više strada list. Teško oštećenje lastara i lista, smanjuje proces fotosinteze i na taj se način direktno narušava kvaliteta grozda, ali i čitavog čokota. Biljke koje su oštećene, uvenut će na mjestu loma.
Kako pravilno njegovati vinograd kada su vremenski uvjeti nepovoljni, za Agroklub govorila je Tamara Mihailović, diplomirana inženjerka zaštite bilja.
Prema njenim riječima, izuzetno visoke temperature u tijeku ljetnih mjeseci vrlo nepovoljno djeluju na razvoj biljaka i mogu dovesti do oštećenja lastara. Ako dođe do oštećenja lastara, biljka je direktno ugrožena jer se smanjuje asimilacijska površina, samim tim i fotosinteza. Bez zelene lisne mase nema organa koji vrše transpiraciju i u takvom stanju čokot može doživjeti toplinski udar.
"Temperature između 35 i 40 stupnjeva mogu dovesti i do stvaranja opekotina na čokotu i na mjestu oštećenja može doći do lomljenja. Upravo ti otvori postaju mjesta prodiranja patogena u biljku", objašnjava Mihailović.
Upravo u ovakvim situacijama, kao što je stanje stresa uslijed visokih temperatura, preporučuje se upotreba biostimulatora. Biostimulatori koji su 100% biljnog porijekla, dobiveni su procesom bakterijske fermentacije i oni pomažu biljkama da prebrode stres i nepovoljne vremenske neprilike. Kako kaže Mihailović, aminokiseline imaju važnu ulogu u stvaranju obrambenih proteina. Nekoliko sati poslije tretmana prodiru u biljnu stanicu i pokreću usporene ili zaustavljene fiziološke procese, neophodne za obavljanje životnih funkcija biljaka.
U folijarnoj ishrani mogu se kombinirati s fungicidima. "Kod povrede, dolazi do stvaranja kalusa na ranama čime se onemogućava prodor gljivičnih oboljenja i potiče se sinteza hormona auksina. Auksin je hormon rasta koji se stvara u vršnim dijelovima stabla i korijena, prenosi se u zonu izduživanja stanica i pojačava rast biljnih organa. Na taj način biljka nastavlja stvarati nove organe bez obzira na stres", navodi ona.
Osim upotrebe biostimulatora, preporučuje se i folijarni tretman gnojivima koja sadrže osim makroelemenata i mikronutrijente. Također, primjena sistemičnih fungicida u skladu s preporukama stručnih osoba, savjet je koji je neizostavan u ovakvim godinama.
Ako postoji mogućnost, preporučuje se navodnjavanje kao mjera za ublažavanje posljedica visokih temperatura. Neophodno je održavati, prema njenim riječima, i vlažnost zemljišta na optimalnom nivou.
"U vrijeme visokih temperatura, ne treba primjenjivati ništa od agrotehničkih mjera. Sve tretmane obaviti u večernjim satima kada su temperature najniže", kaže Mihailović.
Prema savjetima Mihailovićeve, ne preporučuje se skidanje sve zelene lisne mase jer biljka u tom slučaju doživljava još veći šok. Bez zelene lisne mase nema organa preko kojih se vrši transpiracija, a kako su tijekom ljeta visoke temperature, bez transpiracije, čokot može doživjeti toplinski udar.
Pored toga, kretanjem sokova, čokot će se usmjeriti na ubrzani rast zelene mase što će rezultirati pojavom velikog broja jalovih lastara.
Tagovi
Autor