Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Strategija
  • 18.09.2019. 16:00

Srpski vinari dobili krovni savez

O formiranju Saveza koji objedinjuje sve vinske regije u zemlji i ciljevima, za Agroklub govori Božidar Aleksandrović, predsednik Upravnog odbora.

Foto: Biljana Nenković
  • 381
  • 31
  • 0

U Srbiji postoji 12 regionalnih udruženja vinara i vinogradara koji proizvode vina sa zaštićenim geografskim poreklom. U nastajanju je još 10-ak regionalnih udruženja. Sa više od stotinu profesionalnih vinarija u Srbiji stvorila se potrebna za formiranjem krovnog saveza koji objedinjuje sve vinske regije. Tako je nastao Savez vinogradara i vinara Srbije. Ova krovna organizacija uobličiće Nacionalnu strategiju razvoja vinarstva i vinogradarstva u Srbiji.

Predsednik Upravnog odbora tog krovnog saveza, Božidar Aleksandrović, jedan od najuspešnijih srpskih vinara novijeg doba, kaže da su udruženja i resorna ministarstva tražila jednu organizaciju sa kojom bi razgovarali i logičan korak je bilo osnivanje Saveza vinogradara i vinara. Savez ima jasan cilj koji će se razvijati u nekoliko, podjednako, važnih pravaca.

"Na prvom mestu je razvoj vinogradarstva podizanjem novih zasada pod vinovom lozom. Ne manje važna stavka je izgradnja i opremanje novih i postojećih vinarija, zatim razvoj vinskog turizma. To je veoma važno, jer nam je potrebna simbioza i neraskidiva celina u ovoj oblasti. Kad to kažem, mislim da je neophodno upariti vinograde, vino, vinski turizam i promociju vinskih regija u inostranstvu i promociju Srbije kao vinske zemlje. S druge strane pred nama je da stvorimo uslove u kojima bi se školovali kadrovi potrebni za vinski turizam, marketing, promocije," kaže Božidar Aleksandrović, predsednik Upravnog odbora Saveza vinogradara i vinara Srbije.

Razvoj i promocija autohtonih sorti

Savez će zajedno sa nadležnim državnim institucijama razvijati Nacionalnu strategiju za razvoj vinarstva i vinogradarstva u Srbiji. Uspešnog razvoja jedne vinogradarske zemlje bez stavljanja akcenta na autohtone sorte skoro da nema. Zato će u prvom planu će biti razvoj autohtonih sorti grožđa i oplemenjivanje visoko kvalitetnih sorti iz uvoza.

"Moraćemo u budućnosti da još veći akcenat stavimo na autohtone sorte kao što su župljanka, prokupac. Tu je i tamjanika koja se na neki način srodila sa Župom. Zatim imamo i druge sorte koje su karakteristične za Negotinsku krajinu, potom smederevku, a tu su i novostvorene sorte koje su nekako više vezane za Vojvodinu, poput neoplante, petre. Imamo i moravu. Budućnost je na autohtonim sortama, ali isto tako i na visoko kvalitetnim sortama poreklom iz Francuske, Nemačke, koje su se ko nas klimatizovale i daju odlične rezultate. Dakle, paralelno će se razvijati i naše i strane sorte," smatra Aleksandrović.

U prvom planu Saveza će biti razvoj autohtonih sorti grožđa i oplemenjivanje visoko kvalitetnih sorti iz uvoza

Srbija slabo prepoznata na svetskoj vinskoj mapi

Kao neko ko je čest učesnik inostranih sajmova vina širom planete i iskusni vinar, Aleksandrović je stekao pravo da proceni kakav je trenutni status Srbije kao vinske regije u svetu. On kaže da su iskustva veoma loša, jer Srbija kao vinska zemlja još uvek nije prepoznata. Kroz Nacionalnu strategiju u saradnji sa resornim ministarstvima i Vladom Republike Srbije Savez će posebno raditi na promociji i unapred se zna da će to biti dugotrajan proces.

"Nažalost u drugoj polovini 20. veka Srbija je izgubila identitet koji je imala pre Drugog svetskog rata. U poslednjih 10- 15 godina srpski mali vinogradari i vinari, koji su na temeljima porodičnog vinarstva počeli da grade svoje vinarije i da prave vina, uspeli su da postignu boljitak. Danas, na sreću imamo na desetine kvalitetnih vinarija i na stotine dobrih vina. Taj proces treba nastaviti i doći do toga da Srbija postane prepoznatljiva kao zemlja dobrih vina. Vinske regije moraju da se reklamiraju, definišu, jer će to dovesti vinske turiste. To prati razvoj ugostiteljstva, istorijskog i lovnog turizma, nacionalne gastronomije, vina od autohtonih sorti. Ali to nije proces gde strategija može da donese plodove za dve, tri godine, to je proces na kome se radi od 10 do 20 godina, kaže Aleksandrović.

Srbija dobija novi institut za vinogradarstvo i vinarstvo

Kako Toskana može da pomogne Srbiji?

Česta poređenja u medijima da je Šumadija slična Toskani, osim vinogradarsko-pejzažnih sličnosti i proizvodnji vina, mogu da posluže samo kao nauk šta su Italijani uradili sa tom regijom i svojim resursima i kako su je razvili i na kraju učinili poznatom. Pre 60 godina Toskana je bila zapušteno i siromašno područje, objašnjava Aleksandrović i dodaje da je danas to region koji godišnje poseti više od 10 miliona turista.

"U toj regiji pre pola veka niste mogli da nađete čoveka koji govori engleski, a voda je bila skuplja od vina. Vinogradi i seoske kuće su im bili zapušteni. A onda su ljudi sa idejom sve preokrenuli i njihov pastoralni ambijent, sneni pejzaži i vina su danas prepoznatljivi celom svetu. Zatim imamo primer Pijemonta, a u okruženju Goričkih brda u Sloveniji, Istre u Hrvatskoj, koja je u poslednjih 10 godina sa pravilnom i pametnom strategijom dovela do jačeg kontinentalnog turizma, koji za razliku od morskog traje tokom cele godine. Rupa na saksiji je odavno izmišljena, mi samo treba pametno da upakujemo našu vinsku priču i upornošću dođemo do cilja. Mislim da je to uz mnogo rada moguće," kaže Aleksandović.

Proizvodnjom grožđa bavi se oko 80.000 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji

U vinskim regijama Srbije živi 2,5 miliona stanovnika

U vinogradarskim regijama Srbije, koje objedinjuje novoformirani Savez vinara i vinogradara živi preko 2,5 miliona stanovnika. Među njima je ukupno 400 vinara, uključujući i one koji se poluprofesionalno bave ovim poslom. Ako strategija bude kvalitetno osmišljena i sprovedena to bi u budućnosti moglo da donese boljitak žiteljima vinskih regija. Postavka budžeta za ovaj kompleksan posao je u razradi i iza njega će stati država.

U Popisu poljoprivrede iz 2012. godine, u Srbiji ima 25.000 hektara vinograda. Za proizvodnju vinskog grožđa se koristi 75,7% površina, a za proizvodnju stonog 24,3 procenta. Proizvodnjom grožđa bavi se oko 80.000 poljoprivrednih gazdinstava, ili 12,7% od ukupnog broja u celoj zemlji.


Tagovi

Savez vinara i vinogradara Srbije Nacionalna strategija Vina Srbije Vinogradarske regije Božidar Aleksandrović Šumadijska vina Srpska Toskana Krovna organizacija


Autorka

Biljana Nenković

Više [+]

Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!