Škrlet - hrvatski vinski biser: Kako je očuvana vrijedna autohtona sorta?

Monografija grupe autora pod nazivom Škrlet - hrvatski vinski biser, koju je izdao Agronomski fakultet u Zagrebu te čiji su urednici prof.dr.sc. Ivan Pejić i prof.dr.sc. Edi Maletić, predstavljena je u Zagrebu u organizaciji udruga "Škrlet Moslavina" i "Lujo Miklaužić" te Ivanić-Grada.

"Vrijedna je autohtona sorta, a zbog nedostatka kvalitetnog sadnog materijala u Hrvatskoj, 2000. godine smo započeli s projektom njegove klonske selekcije kako bismo dobili sadnice vrhunske kvalitete koje ćemo dalje kontinuirano razmnožavati. Projekt je uspio uz pomoć članova udruga te danas imamo vrhunska vina. Sva povijest, rad, trud i nastojanja sadržana su u ovoj knjizi za koju se nadam da će biti dobar temelj budućim generacijama u širenju znanja i promocije škrleta", kazao je prof.dr.sc. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta.

Monografija perjanica dobre suradnje

Janko Kezele predsjednik Udruge Škrlet Moslavina, kazao je da je monografija plod predanog i dugogodišnjeg rada profesora Pejića i Maletića, ali i brojnih znanstvenika i stručnjaka koji su dali doprinos u znanstvenom radu, uzgoju i promidžbi ove sorte.

"Uvjeren sam da je ona kruna dosadašnjeg rada na ovoj sorti, ali i kamen temeljac za buduće generacije i projekte vezane za njega", istaknuo je.

Lovro Miklaužić, zamjenik gradonačelnika Popovače i direktor tamošnje Turističke zajednice, naglasio je da će na temelju ovog izdanja sljedeće generacije bazirati neka nova djela i radove s kojima ćemo dalje promovirati ovu sortu, što kvalitativno, što marketinški.

Kako se čulo, izdavanje dvojezične monografije su omogućili gradovi Popovača, Kutina i Ivanić-grad. "Ona predstavlja uspjeh u istraživanju i edukaciji i temelj je svakog daljnjeg razvoja. Vjerujem da će u nadolazećim godinama doći novi znanstvenici i nove spoznaje o škrletu, a Grad će kao i do sada, podupirati promociju vinara i sorte te razvijati turizam i gastronomiju s ciljem veće prepoznatljivosti i njegovog potencijala u javnosti", rekla je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada.

Inače, ona je autohtona sorta vinove loze relativno male ukupne populacije koja se danas dominantno uzgaja u vinskoj podregiji Moslavina. Iako se radi o sorti koja daje bijele grozdove zanimljivo je da naziv vjerojatno dolazi od crvenkaste boje bobice u zriobi, a koja se u starijoj stručnoj literaturi često rabila za opis boje plodova. Podrijetlo riječi je latinsko: scarlatum-crvena boja.

Od 260 do 270 sorata vinove loze, pola autohtono

Prof. Edi Maletić je kazao da je škrlet zahvalna sorta za uzgoj i vraća pažnju i ljubav u vinogradu. Dodao je da je bilo pokušaja uzgoja i u drugim hrvatskim krajevima, izvan Moslavine, ali oni nisu dali očekivane rezultate. Tako su 2015. godine registrirana tri klona i ona su posađena u vinogradu Miklaužić u Popovači.

Inače, od 260 do 270 sorata vinove loze u Hrvatskoj, pola ih je autohtono, najviše u primorskom i sjeverozapadnom dijelu zemlje, a manje na njezinom istoku, istaknuo je prof. dr.sc Maletić.   

I Krešimir Lenić, predsjednik Udruge vinogradara i voćara "Lujo Miklaužić", rekao je kako je ova knjiga kruna dvadesetogodišnjeg rada sudionika na selekciji škrleta. Dodao je da knjiga ima i status službenog udžbenika na Agronomskom fakultetu pa će se s godinama još više potvrđivati njezina kvaliteta.

Od davnina se uzgaja u Moslavini, a zadnjih desetljeća postupno se širi i u susjedna vinogorja. Trenutno je u Hrvatskoj blizu 70 ha vinograda pod škrletom, a ova sorta ima velik potencijal.

Bila je ovo prilika i da se spomenu veliki vinogradari i vinari Lujo Miklaužić i Joža Jambrašić, koji su sačuvali ovu sortu u tvrtki Moslavačko vinogorje, a koje je poslije uništena u privatizaciji. Uz njih, prof. dr. sc. Nikola Mirošević je doktorirao na škrletu, a put do monografije je trajao gotovo 23 godine.   

Potražnja premašuje proizvodnju

U zadnjih desetak godina udruge su pojačano radile na predstavljanju i promociji sorte te time i povećanju prepoznatljivosti i vrijednosti vina, posebno u okviru projekta brendiranje koji je započet 2012. godine. "Vjerujem da smo time dali poticaj izradi monografije koja je kruna brojnih aktivnosti u posljednjih preko dvadeset godina. Ova monografija je dokaz da se suradnjom i upornošću može doći do značajnih rezultata i uspjeha u pozicioniranju slabo poznate sorte vina na domaćem vinskom tržištu", istaknuo je Kezele.

Proizvodi se najčešće kao svježe, suho mirno vino, ali se danas može kupiti i kušati kao mlado i odležano vino, u obliku pjenušca, predikata te kao ekološko vino. Ova vina osvajaju visoka odličja na domaćim i međunarodnim natjecanjima, a već nekoliko godina za redom potražnja premašuje proizvodnju.