Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stono grožđe
  • 03.09.2019. 14:00

Saveti stručnjaka: Čuvanje stonog grožđa

Grožđe svih stonih sorti nije pogodno za čuvanje. Zato se pre donošenja konačne odluke ocenjuju elementi kvaliteta stonog grožđa namenjenog čuvanju.

Foto: Depositphotos/temis1964
  • 636
  • 188
  • 0

Proizvođači stonog grožđa svoju robu na tržištu mogu da ponude čak i posle osam meseci od berbe. U zavisnosti od kvaliteta, ova vrsta grožđa se može čuvati od tri do šest, a u izuzetnim slučajevima i do osam meseci od berbe. Da bi u svežem stanju moglo da se troši i van sezone, vinogradari moraju da znaju kako da sačuvaju ovo grožđe do prodaje.

Prema rečima Nebojše Mladenovića, savetodavca za voćarstvo i vinogradarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, grožđe svih stonih sorti nije pogodno za duže čuvanje. Zato se pre donošenja konačne odluke ocenjuju elementi kvaliteta stonog grožđa namenjenog čuvanju. Na taj način je u potpunosti eliminisana sezonost u potrošnji stonog grožđa, pa se kao sveže može koristiti tokom cele godine. Izbor sorti obavlja se u zavisnosti od željene dužine čuvanja.

Pratite stanje grožđa, ono je najbolji pokazatelj vremena berbe

Stone sorte grožđa krase pozitivne osobine

Dužem čuvanju namenjene su sorte poznog i veoma poznog vremena sazrevanja. Grožđe stonih sorti namenjeno čuvanju mora imati niz pozitivnih osobina, koje opet mogu biti podložne malim promenama. Sve promene na grožđu u toku čuvanja karakterišu se kao gubici. Ukoliko su gubici veći, utoliko je ekonomska opravdanost čuvanja manja.

"Stone sorte grožđa, koje se čuvaju tokom zimskih meseci moraju da poseduju određene osobine. Njihovi grozdovi treba da budu srednje krupni. Optimalna masa grozda je težine od 200 do 300 grama. Krupniji i sitniji grozdovi su manje poželjni, jer su manje traženi na tržištu. Bobice moraju da budu krupne, optimalno od pet do sedam grama, ujednačene po obliku, veličini i obojenosti. Ogrozdina i peteljčice bobice treba da su čvrste i zeljaste," ističe Mladenović.

Sve promene na grožđu u toku čuvanja karakterišu se kao gubici (Foto: Gordana Nastić)

On takođe, dodaje da peteljka grozda treba da je duga, što znatno olakšava pakovanje i manipulaciju sa grožđem. Pokožica bobice mora biti debela, čvrsta, dobrih mehaničkih svojstava, ali istovremeno topljiva i da ne smeta pri jelu. Meso bobice treba da bude čvrsto sa skladnim odnosom šećera i ukupnih kiselina, a poželjna je i blaga muskatna aroma. Broj semenki u bobicama treba da je što manja, a ako ima semenke treba da se lako odvajaju od mesa i ne smetaju prilikom jela. Grožđe mora da je optimalno zrelo, potpuno zdravo i bez mehaničkih povreda.

Šta uraditi kada je čokot u stanju šoka?

Samo zdravstveno ispravno grožđe se duže čuva

Dužem čuvanju namenjene su sorte koje zadovoljavaju najviše navedenih kriterijuma. Posebno značajno svojstvo stonih sorti grožđa namenjenih čuvanju je transportabilnost. Za ocenu transportabilnosti koriste se pokazatelji mehaničkih svojstva grožđa, a to su reakciona čvrstina bobice, (otpornost bobice na gnječenje) i otpornost bobice na otkidanje (sposobnost da se odupre otkidanju od peteljčice).

"Za duže čuvanje mora se koristiti grožđe potpune zdravstvene ispravnosti. Ono može biti napadnuto plesnima u vinogradu, tokom berbe ili unošenja u skladište. Prilikom unošenja u skladište utvrđuje se mogućnost njegove zaraze plesnima. Ukoliko je ona veća čuva se kraće ili se ne čuva u skladištima. Stepen zrelosti grožđa je pokazatelj mogućnosti dužeg čuvanja grožđa. Najduže se čuva optimalno zrelo grožđe," kaže Mladenović.

Izbor sorti obavlja se u zavisnosti od željene dužine čuvanja (Foto: Gordana Nastić) 

Odnos sadržaja šećera i ukupnih kiselina u grožđu označava se kao glikoacidometrijski indeks. On je značajan za ocenu stepena zrelosti grožđa ali za različite sorte i agroekološke uslove gajenja njegove vrednosti su različite.

"Većina spoljnih sorti čije je grožđe namenjeno čuvanju pri optimlnoj zrelosti imaju 17 do 20% šećera i četiri do šest grama po litru ukupnih kiselina u grožđanom soku. Organoleptičke osobine grožđa su osnova za ocenu pogodnosti grožđa za čuvanje. Ova metoda se obavlja organoleptički - čulima i predstavlja reakciju čula na komponente sastava grožđa," navodi Mladenović.

Svojstva stonog grožđa se utvrđuju degustacionom metodom, pri čemu se čulom vida ocenjuje oblik, veličina, ujednačenost i obojenost grožđa i bobica. Čulom ukusa određuje se debljina i čvrstina pokožice konzistencija mesa, topljivost pokožice i mesa, slasti i kiselost koju određujemo pomoću semenki i smetnje pri jelu, dok se čulom mirisa ocenjuje miris grožđa i grožđanog soka.


Tagovi

Čuvanje stonog grožđa Stono grožđe Berba grožđa Uzgoj grožđa Nebojša Mladenović


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D