Šampionska braća Fiolić: Svoji smo na svome, živimo od svoga rada i zato mirno spavamo

Iza svakog uspjeha preko noći stoji najmanje 20 godina mukotrpnog rada. Izuzetak nisu ni sve poznatiji vinari i proizvođači voćnih likera braća Dario (43) i Mario Fiolić (47) iz Zadra. Ali, ne bi bili poznati, a ni vinari da ih otac Stjepan (71) nije vlastitim primjerom poučio što i kako u životu  raditi.

Otac ih uputio u knjigovodstvo i vinarstvo

“Svoji smo na svome. Živimo od svoga rada i zato svi u obitelji mirno spavamo”, kaže Dario. Isto govori i Mario. On je maloljetni dragovoljac. Prošao je cijeli Domovinski rat, ali je i poslije rata ostao skroman. “Najgora je pohlepa. Kvari moral”, kažu braća ne krijući da su zahvalni ocu Stjepanu što ih je naučio da rade i žive od svoga rada. Tako je i on, kad je završio rat s činom pukovnika otišao u mirovinu, ali nije mirovao. Budući da je financijski stručnjak, logističar u obiteljskoj kući na zadarskom Boriku, osnovao je Tantum d.o.o. knjigovodstveni servis, a nije zaboravio ni obiteljsku tradiciju - pravljenje vina.

“Uz njega smo učili i knjigovodstvo i vinarstvo”, kaže Dario, koji je nakon završenih studija u Zagrebu još ozbiljnije prionuo poslu. Knjigovodstvu i vinarstvu.

Šampionske Maraštine i likeri od maraške

U ozbiljniju proizvodnju vina, uz ćaćin blagoslov, braća su krenula 2006. godine “eksperimentirajući” u svom skromnom podrumu obiteljske kuće. U početku su to bile manje količine vina isključivo za obitelj. “Onako, da imamo za sebe i kad dođu prijatelji”, govori Dario. S vremenom, uz knjigovodstvo koji je bio i ostao glavni posao Fiolićevih, buknula je želja pa i strast prema vinarstvu.

“Knjigovodstvo rad, vinarstvo ljubav”, sažima obiteljsku filozofiju Mario.

Veliki entuzijam i želja da uspiju u vinarstvu potaknula je Daria da završi školu i tečaj za zvanje vinar-vinogradar, a potom je sve krenulo kao u filmu. Stigle su i prve nagrade najprije na Sabatini, potom i na  drugim domaćim i međunarodnim smotrama. “Ne znam točan broj, ali sigurno imamo preko 40 zlatnih medalja. Šest puta smo bili šampioni, od toga dva puta za liker od maraške i četiri puta s vinom od domaće Maraštine, autohtone sorte vinogorja sjeverne Dalmacije”, podsjeća Dario. “Ne pravimo vina zbog nagrada. Cilj su vrhunska vina, a nagrade su samo potvrda da smo na dobrom putu”, dodaje Mario.

Na tržištu 20.000 butelja

Uspjesi na različitim natjecanjima za izvrsnost kakvoće dovela je braću Fioliće do toga da su prije 2016. godine osnovali vinariju - Vina i likeri Fiolić.

Uz ulaganja u opremu, tehnologiju i marketing, za koji je (kao i za još puno toga) zadužena Dariova supruga Ana započeli su povećavati proizvodnju. Danas Vinarija Fiolić proizvodi 20.000 butelja. U posljednje tri godine sva njihova vina i likeri, osim onih u postupku proizvodnje, su na tržištu. Ona odležavaju u drvenim bačvama. Uz nekoliko francuskih, najviše ih je iz domaće bačvarije Srnec iz Nedelišća.

Od bijelih to su Maraština i Couvee blanc (90 posto Maraština, 10 posto Malvazija) zatim Rose od sorti Plavina i Grenache, te crna vina Couvee Grenache i Syrah te Merlot i Cabernet Sauvignon.

Osim vina, Vinarija Fiolić proizvodi liker od višnje maraske i u novije vrijeme od smokava. Za Fiolić liker od maraške već niz godina dobivaju različita priznanja i nagrade među kojima je, primjerice, i šampionska titula osvojena u jakoj međunarodnoj konkurenciji na prvom CroAgru. “Bilo je i komentara da smo obranili hrvatski obraz zato što su naši istočni susjedi, pogotovo Srbija i Makedonija tradicionalno jaki u rakijama i likerima. Znači, jedino smo im mi iz Hrvatske konkurirali“, prepričava Dario. 

Kako dolaze do sirovine za vrhunska vina i likere?

Dok sjedimo u ukusnoj uređenoj kušaonici i guštamo u pijuckanju vrhunskih vina, nametnula se tema i o sirovini. Fiolići nemaju vinograde, nemaju ni voćnjake pa otkud i kako nabavljaju grožđe za vina i voće za likere?

"Mi smo vinari i proizvođači likera, a ne vinogradari i voćari", kaže Dario. Razvili smo kooperantske, možemo reći i prijateljske odnose sa vinogradarima iz Ravnih kotara“, dodaje Mario. Tako Maraština stiže s najboljih vinogradarskih položaja iz Vukšića, Stankovaca i Smilčića, a grožđe za crna vina iz Tinja i Nadina. Interes je obostran. Fiolići dobiju kvalitetnu sirovinu, a vinogradari imaju zajamčen otkup. "Od kvalitetne sirovine mi nastojimo proizvesti vrhunska vina u čemu i uspijevamo“, govore Fiolići. U podrumu im, dodaju, pomaže i enologinja Nikolina Paleka.

Primjer Nape i vina iz garaža

Recimo još koju o relaciji vinar - vinogradar, zato što kod nas još uvijek ima podosta onih koji smatraju da samo vinogradar može biti uspješan vinar. U svijetu već odavno nije tako.

U američkoj Napi, najvinarskijoj regiji na svijetu, veliki vinogradari imaju timove agronoma, tehničara i radnika za uređivanje vinove loze i očuvanje kvalitete grožđa. Vinari imaju svoje timove koji od kvalitetnog grožđa prave kvalitetna vina.

Uz razvijen vinski turizam, prodaju ga na milijune litara. Vinogradari ulažu u podizanje vinograda, a vinari u podrume, bačve, tehnologiju, kušaonice, marketing…

Ne pravimo ih zbog nagrada. Cilj su vrhunska vina, a nagrade su samo potvrda da smo na dobrom putu, kažu. 

Uostalom, kažu Fiolići, ne otkupljuju samo oni nego i sve veći broj malih vinara. Grožđe otkupljuju i veliki vinari kao šibenska vinarija Vinoplod, Iločki podrumi koji, primjerice, otkupe od (malih) vinogradara i do milijun kilograma graševine, tu je Badel… i da više ne nabrajamo. U Francuskoj se 80-tih godina pojavio cijeli pokret nazvan “Degarra” (vina iz garaža) gdje su tamošnji vinoljupci počeli otkupljivati grožđe i sami proizvoditi vrhunska vina u malim količinama kao odgovor na monopol velikih podruma i njihova “vrhunska” vina koja su imala iste takve cijene.

Otkupili maraške, jamče za smokve i grožđe

U cijeloj ovoj priči logika je jednostavna: Što je više malih i velikih proizvođača to je veća šansa vinogradarima da prodaju svoje grožđe. Pitanje je samo kome će ga prodati od ovogodišnje berbe, kad, zbog korone, imaju “krizu punih bačava”.

"Naši kooperanti neće imati problema. Otkupit ćemo sve količine grožđa. Maraške smo već otkupili, otkupit ćemo i smokve iz Vukšića“, kažu Fiolići koji likere proizvode tradicionalnom metodom "hand made“. Podloga je vlastita rakija loza, a posebnost je i da se u proizvodnji koristi desalinizirana morska voda, dajući tako likerima jedinstven okus.

Ako će ove godine otkupiti isto ili čak više grožđa i voća od svojih kooperanata, logično je zaključiti da Fiolići nemaju problema s prodajom svojih vina i likera, unatoč koroni. Ili se varamo?!

Prodaja u restoranima, putem društvenih mreža i u kušaonici

"Kriza pogađa sve pa i nas. Samo mi smo se dodatno potrudili da što više ljudi sazna za naša vina, koja iz godine u godinu pilagođavamo ukusima potrošača. Vinoljubaca. Idemo na sva natjecanja i sajmove, osobno poznajemo gotovo sve vlasnike ugostiteljskih objekata u cijeloj regiji koji rado nude domaća vrhunska vina“, govore Fiolići.

Osim toga imaju i svoj marketing koji vješto vodi Ana Fiolić, koristeći društvene mreže, web stranicu, facebook, instagram... K tome, novootvorena kušaonica vinarije Fiolić u ukusno uređenom podrumu iznajmljene kuće, uz njihovu vlastitu, gdje je na katu i njihova knjigovodstvena tvrtka, postaje rado posjećeno i ugodno mjesto druženja, u kojoj gosti vrlo brzo dobiju osjećaj pripadnosti, prepoznajući obiteljsku tradiciju i ljubav prema vinima. 

"Ovdje prodamo poprilično butelja“, kaže Mario u što smo se i sami uvjerili.

Tko će dobiti 43 milijuna kuna?

Za nepunu uru, koliko smo našim novinarskim poslom, proveli u kušaonici, izredalo se nekoliko manjih skupina posjetitelja uglavnom turista iz obližnjeg turističkog naselja.

Jedan švedski par, žena i muž potegli su čak iz Karina Gornjeg gdje ljetuju. Dok ih je Mario "gotivio“ i nudio da kušaju i najnovija vina kao što je Maraština sur lie, nisu krili oduševljenje. Posjetili su, kažu, i neke druge, male vinarije na širem zadarskom području, ali ovako nešto nigdje nisu doživjeli: "Ambijent opuštajući, vina samo takva“, rekoše i kupiše nekoliko kartona Fiolićevih vina.

Na kraju upitali smo braću Daria i Maria, što misle o 43 milijuna kuna pomoći sektoru vina i javnom pozivu koji je raspisala Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Fiolići su odgovorili lakonski kratko: "Komplicirana procedura. To je za velike, a ne za nas male vinare“.

Tim njihovim riječima i završavamo ovaj raport o posjetu jednoj maloj, butiknoj vinariji koja je prepoznata i prihvaćena na tržištu u ponudi vrhunskih vina i likera. Uspješna, unatoč korona krizi, jer i kriza je šansa za sposobne. Ili, kako netko reče, tko zna - zna, a tko ne zna neće nikad ni saznati!