Samo autohtono: Zlatarica dobila svoj pjenušac, na velika vrata vraća se i debit

Zlatarica se na velika vrata vratila u Dalmaciju i to prije svega zahvaljujući braći Dariju i Borisu Gašparu koji su ovu autohtonu sortu Pojezerja vratili u život, a na ovogodišnji festival vina, delicija i ugodnog življenja WineOS, donijeli i pjenušac od te zahtjevne sorte!

"Eksperimentirali smo kako bi vidjeli koliki je zapravo potencijal te iznimno osjetljive sorte", kaže Dario kojemu je zlatarica i dalje veliki izazov. 

"Netolerantna je na bolesti. Dođe li mraz - prva strada, peronospora, pepelnica - prva je koja trune. Naosjetljivija je sorta, ali i najveći izazov te joj se moram najviše i posvetiti. Zlatarica je na početku svog razvoja i njen ćemo potencijal tek vidjeti", uvjeren je Dario kojemu ove godine na rod, uz postojećih 3.500, dolazi 2.500 trsova. Uz Vinariju Gašpar, zlatarici su se posvetile i Vinarija Pilač i Prović tako da se posljednjih godina nameće kao sorta budućnosti Dalmacije odnosno, kako je istaknuo moderator radionica Željko Garmaz, postaje "dalmatinska graševina" zbog koje sve više vinogradara postaju vinari. 

U vinograd po - ribu!

Braća Gašpar iz Umčana kod Vrgorca, ujedno su jedini u Hrvatskoj koji dobivaju vrhunska vina od plavke koja tri mjeseca godišnje provede pod vodom! U vinograd ulaze čamcem, bace mrežu i ulove ribu, a upravo zbog takvog "vodenog" položaja, plavka na drugim područjima ne može postići tako dobre rezultate. Međutim, naglašava Dario, važno je znati da nema loše sorte već samo lošeg vinogradara, a onda i vinara. 

"Umčani su vam selo u kojemu svaka kuća ima čamac", dodao je Željko Garmaz otkrivajući da je Pojezerje najveće hrvatsko vinogorje smješteno na često popljavljenom polju između Vrgorca i Ploča. 

Pritom i naglasio da Dalmacija prestaje biti ekskluzivitet plavca malog i plavine već na površinu izbijaju bijele sorte. I to ne samo pošip i spomenuta zlatarica. Vraća se i debit!

U život vratili Zlataricu, Kujundžušu, Trnjak i Plavku

"Debit je imao nekada svojih svijetlih trenutaka, međutim česte patvorine koje su se radile pod njegovim imenom doveo je do nepopularne igre riječi po kojima je debit postao - debil. Ali, posljednjih godina, dolaskom mladih snaga iz šibenskog zaleđa, poglavito iz Plastova, debit ponovo počinje pokazivati svoju raskoš zbog koje je nekada uistinu bio s razlogom obožavan", naveo je moderator Garmaz i najavio Marka Sladića koji je iz Plastova, malog sela pored Skradina, u Osijek donio i debit iz 1989. godine! Tri desetljeća staro vino nije iznevjerilo. 

"Tata ga je radio. Morali smo 90-ih napustiti selo koje je u Domovinskom ratu zapaljeno i posve uništeno, a debit je bio u jednom kantunu i uspio preživjeti", otkrio je Marko Sladić dodajući da je debit u bivšoj državi bio treće vino po prodaji. Obitelj Sladić svoju je priču s ovom sortom nastavila nakon rata i uspješno gradi priču s autohtonim sortama. 

Veliki povratak debita, maraština perjanica vinarije 

"Zemlja u Plastovu je bijela, više kao u Slavoniji. Noći su hladne i daju svježija i aromatičnija vina", otkriva Marko dodajući da na vinograde utječe rijeka Krka, ali i bura s Velebita koja "više tuče prema nama nego Zadru iako je Zadar bliži". Zanimljivo, upravo vremenske prilike dovele su do toga da bolesti - nemaju!

Braća Gašpar: Zlatarica je otkriće, plavka iznenađenje

"Perjanica naše vinarije je autohtona sorta maraština od koje radimo pjenušac, jednogodišnja, macerirana i desertna vina. Imamo i plavinu. Zapravo, nedostaje nam samo babić da zaokružimo priču o šibenskim vinima", zaključuje Marko dokazujući da stara podjela na "crnu" Dalmaciju i "bijelu" Slavoniju već dugo ne vrijedi. 

"Bitno je da mi unutar sebe znamo da imamo bijeli potencijal iz kojeg se da napraviti vrhunsko vino", naglasio je Dario Gašpar. Da imaju i potencijal i kvalitetu, priznajemo i mi koji smo ga kušali na ovogodišnjem, već 6. WineOs-u.