Redovitim praćenjem optimalnih uvjeta pojave štetnika i bolesti do ciljane zaštite vinograda

Prvi agrotehnički zahvat u vinogradu je zimska rezidba, a sa zadnjim rezovima loze već se planira njena zaštita. Jer je rezidba ujedno i prava prilika za zdravstveni pregled, potragu za prezimljujućim stadijima štetnika i procjenu stupnja zaraze uzročnika bolesti koji se mogu uočiti na kori trsa. Ovdje pak treba napomenuti da je teško na temelju otkrivenog infektivnog materijala predvidjeti intenzitet budućih pojava napada bolesti i štetnika u vegetaciji, no svakako je prvi korak.

Pojava i napadi ovise o brojnim čimbenicima, među kojima su najvažniji temperatura i vlaga, pa je tako, s obzirom na različite vremenske uvjete, svaka 'zaštitarska' godina drugačija i iz svake se nešto može naučiti. Dakle, u borbu treba ići naoružan s kišomjerima, termometrima i feromonskim mamcima, širom otvorenih očiju pomno mjeriti, pratiti, prebrojavati i bilježiti – što su osnovne pretpostavke ciljanog tretiranja koje mora biti u pravo vrijeme, na pravo mjesto i pravom količinom. To se pak ne može stvariti bez konstantnog prisustva vinogradara u nasadu.

Dodajmo i kako je stara mudrost da dobra agrotehnika čini 50 posto uspješne zaštite, najizraženija upravo u uzgoju vinove loze, tako da će veliku ulogu imati i višegodišnje provođenje dobrih poljoprivrednih praksi, od kojih ćemo neke spomenuti detaljnije.

Praćenje savjeta i antirezistentna strategija

Da se plan mora prilagođavati svake godine, jako dobro znaju iskusni vinogradari koji su tako već otkrili sve tajne uspješne zaštite, no za one manje sigurne, podsjetit ćemo na neke najvažnije momente, najznačajnije blesti i štetnike, ove zahtjevne agrotehničke mjere koja praktično započinje prije kretanja vegetacije, a završava nekoliko tjedana prije berbe.

Čitavo ovo vrijeme prognozna služba Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, poznatija kao savjetodavna služba, već godinama pravodobno upozorava na moguće pojave zaraze i napade štetnika na određenim lokalitetima te preporučuje učinkovite mjere zaštite, pa će praćenje njihovih preporuka uvelike olakšati neke odluke. Vrlo korisne savjete o specifičnostima primjene određenih sredstava dat će i terenski stručnjaci samih kemijskih kuća.

S obzirom na zahtjevnost ove teme ograničit ćemo se na najznačajnije štetnike i uzročnike bolesti do cvatnje vinove loze, rekli bismo proljetnu zaštitu nasada, pri čemu ne navodimo imena pripravaka na tržištu već upućujemo na obveznu provjeru registracija i dozvola, a posebice ograničenja u primjeni, dostupnih u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) Ministarstva poljoprivrede.

Kad smo već kod sredstava za zaštitu bilja, valja podsjetiti kako se kod planiranja zaštite i "slaganja križaljke" budućih tretmana treba držati antirezistentne strategije kojom se preporučuje izmjena različitih aktivnih tvari odnosno sredstava različitog mehanizma djelovanja tijekom vegetacije, kako bi se izbjeglo razvijanje otpornosti suzbijanih organizama. Možda je nepotrebno dodati, ali ipak podsjećamo, kako se prilikom izbora treba posebice pripaziti na karencu, voditi redovitu evidenciju o utrošenome, te propisno zbrinuti ambalažni otpad.

Danas su na raspolaganju brojni pripravci preventivnog, kurativnog, kontaktnog, sistemičnog ili pak kombiniranog djelovanja, širokog ili uskog spektra, kraće ili duže karence, tako da bi se i početnici mogli uhvatiti u koštac sa svim izazovima i ostvariti uspješnu zaštitarsku sezonu.

Zimsko tretiranje do sv. Josipa

Prvi, je dakle, korak u zaštiti nasada orezivanjem ukloniti zaražene mladice iz vinograda i spaliti ih, a potom zimskim tretiranjem mineralnim uljima 'napasti' štetne organizme koji prezimljavaju na kori rozge. Ovaj se zahvat obično obavlja nakon rezidbe pa do početka bubrenja pupova, što se, orijentacije radi, u kontinentalnim vinogorjima Lijepe naše kalendarski smješta do blagdana sv. Josipa (19. ožujka).

Na kori loze će se u prvom pregledu najvjerojatnije naći jaja crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi), obično oko pupa, koja zbog svoje brojnosti daju rozgvi vidno crvenkastu boju. Ovaj štetnik oštećuje mlade listiće sisanjem, tako da se na lišću vide sitne točkice, osobito uz žile, listovi žute, deformiraju se i kod iznimno jakog napada posuše. Godišnje ima 6-8 generacija, a toplo i suho vrijeme pogoduje njihovu razvoju.

Na skrovitim mjestima, ispod kore loze, na potpornim drvenim stupovima, u stadiju kukuljice prezimljuju pepeljasti (Lobesia botrana) i žuti grozdov moljac (Eupoecilia/Clysia ambiguella) koji imaju dvije generacije godišnje, a čija svaka gusjenica tijekom razvoja pojede 3 do 20 cvjetova.

Lozine uši, a posebice vunaste lisne uši (Pulvinaria vitis L.), pojavljuju se najčešće u primorskim krajevima. Na napadnutim rozgvama, pupovi oslabe i u proljeće slabo pupaju, a mladice se sporije razvijaju, vrlo često propadnu i osuše se. Sekundarne posljedice napada ušiju su naseljavanje gljive čađavice na mednu rosu, izlučevinu ušiju, što za posljedicu ima smanjenje fotosintetske aktivnosti.

Na rodnom drvetu ispod kore panja tek uz povećanje lupom su vidljivi i štitići štitastih uši (Eulecanium spp.), a uz bazalni dio pupova prezimljujuće jedinke grinje šiškarice (Calepitrimerus spp., Colomerus spp.). Teže će se uočiti i na dvogodišnjoj rozgi vidljiva zimska jaja američkog cvrčka (Scaphoideus titanus), prenositelja zlatne žutice vinove loze.

Uz navedene mjere suzbijanja (uklanjanje zaraženih grana i primjena mineralnih ulja) valja dodati i repelentno djelovanje sumpora, koji se preporučuje za prva prskanja pri kretanju vegetacije. Kod jačih napada, ovisno o kritičnoj brojnosti štetnih organizama, u prvim usmjerenim zaštitama treba primijeniti i akaricide i/ili insekticide koji imaju dozvolu za tu namjenu.

Neugodna crna pjegavost

No, prvi će pregled zdravstvenog stanja trsa otkriti i neke uzročnike bolesti koji prezimljuju na kori, među kojima jedne od zasigurno najnezgodnijih bolesti – crne pjegavosti, jer ju je, kad jednom uđe u nasad, teško iskorijeniti.

Trs zaražen crnom pjegavosti se prepoznaje po karakterističnim pukotinama u obliku "žabljeg oka", a kora može imati bijelu ili srebrnkastu boju s crnim točkicama po kojima je bolesti i dobila ime. Uzrokuje ju gljiva Phomopsis viticola koja se aktivira u rano proljeće, a najopasnija je u vrijeme početka razvoja loze jer zaražava tek nekoliko centimetara duge mladice.

Bazni pupovi na rozgvi tjeraju slabo ili gotovo nikako, no najveće štete trpe sorte koje zahtijevaju rez na kratko rodno drvo. Bolest uzrokuje oštećenja i na jednogodišnjim i dvogodišnjim mladicama, a u vrlo teškim infekcijama štete su i na peteljkama pa se grozd na inficiranim mjestima odlomi prije nego sazrije, navodi se u literaturi uz pojašnjenje kako gljivica dugoročno smanjuje bujnost vinove loze, količinu zdravog rodnog drva, što može dovesti do uništenja trsa te na kraju i prinosa.

U optimalnim uvjetima, kad su temperature 20°- 23°C, a relativna vlažnost zraka 98-100 posto, što je često kod dugotrajnih proljetnih kiša, kakve u kontinentalnim krajevima obično nastupaju krajem travnja s kulminacijom u svibnju, počinje oslobađanje piknospora i brzo širenje zaraze, kada su potrebne i usmjerene kemijske zaštite preventivnom primjenom registriranih anorganskih i organskih fungicida.

Ovu je bolest vrlo teško suzbiti, pa su jako važne preventivne mjere koje se uglavnom odnose na održavanje higijene u rezidbi uklanjanjem i spaljivanjem zaražene rozgve odnosno ostavljanjem što više zdravih lucnjeva. Jačanju kondicije odnosno prevenciji pridonosi i uravnotežena organska i mineralna gnojidba prema preporukama stručnjaka nakon analize tla.

Za suzbijanje u zimskim tretmanima, prije kretanja vegetacije, su se primjenjivali bakreni fungicidi, no njihova je primjena u integriranoj proizvodnji, koju prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida proizvođači moraju provoditi, ograničena na najviše tri kilograma djelatne tvari po hektaru tijekom jedne sezone, što praktično znači najviše dva puta, navodi mr. sc. Milorad Šubić iz Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva i pojašnjava kako se stoga primjena bakra pred početak vegetacije preporučuje iznimno u nasadima gdje se pojavljuje bakterijski rak (Agrobacterium) i apopleksija ili "esca" (Phaemoniella, Togninia, Fomitiporia) ili pak neke druge bolesti drva.

"Umjesto pojedinačnih bakrenih fungicida, pred početak vegetacije vinove loze se mogu koristiti povišene koncentracije gotove tvorničke mješavine bakra + parafinskog ili mineralnog ulja“, preporučuje ovaj savjetodavac, posebice, kaže, u manjim vinogradima, gdje se u prvim aplikacijama mogu koristiti klasične leđne prskalice s usmjerenim utroškom škropiva da se rozgva može kvalitetno "natopiti", pa su manji gubici bakrene otopine na zemljište. 

Dodaje i kako prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne bi trebalo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja odnosno bez zračne struje ventilatora. Podsjeća kako valja birati dane bez jačeg vjetra, s dnevnim temperaturama zraka većim od 5°C, a nakon primjene povišenih koncentracija mineralnog/parafinskog ulja temperatura zraka ne bi trebala padati na negativne vrijednosti!

Proljetno suzbijanje korova

Među prve se mjere u zaštiti vinograda ubraja i suzbijanje korova koje se može provoditi mehanički, košnjom ili primjenom dopuštenih herbicida. Ovdje treba razgraničiti zakorovljene i zatravljene površine. I dok korovi u svojoj kompeticiji za svjetlost, hraniva i vodu, konkuriraju lozi, pa je kod nekontrolirane zakorovljenosti koja za sobom povlači veću pojavu bolesti, moguće značajno smanjenje uroda, s druge strane višestruka je prednost zatravljivanja međurednog razmaka, prvenstveno zbog smanjenja erozije tla. 

Međuredne se zatravljene površine redovito kose, no za unutar redno se suzbijanje korova uglavnom prakticira primjena herbicida. No, korisnici IAKS Mjere 10 Programa ruralnog razvoja točnije, 10.1.16. "Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada" su obvezni primijeniti odgovarajuću poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, odnosno, jer je u ovom tipu operacije zabranjeno koristiti herbicide!

Košnja je važna i prije svake uporabe insekticida jer cvatnja djetelinsko travnih smjesa privlači pčele koje bi tada mogle biti ugrožene. Dodajmo kako je, radi zaštite pčela, prskanja općenito najbolje obavljati u ranim jutarnjim ili kasnim poslije podnevnim satima.

Prvo se, dakle, kemijsko suzbijanja korova može obaviti nakon zimske rezidbe, a prije otvaranja pupova, za mirnih dana bez vjetra, kako bi se izbjeglo zanošenje sredstva na druge okolne kulture jer se najčešće koriste totalni herbicidi, kao primjerice glifosat u 1 %-tnoj koncentraciji što je, podsjetimo, 1 litra na 100 litara vode. Za njegovu bolju učinkovitost, 24 sata nakon aplikacije ne bi smjela pasti jača kiša. Glifosatu se mogu dodati i neki zemljišni herbicidi koji imaju rezidualno suzbijanje jednogodišnjih korova. Primjena zemljišnih ili rezidualnih djelatnih tvari u rodnim višegodišnjim nasadima je ograničena samo jednom u godinu dana (npr. u proljeće).

Stručnjaci preporučuju prskanje u trake širine otprilike jedne trećine međurednog prostora. Kemijsko suzbijanje korova u pravilu nije dozvoljeno u mladim višegodišnjim nasadima jer neadekvatna primjena zemljišnih ili rezidualnih herbicida može dovesti do nepovratnih fitotoksičnih promjena na mladoj lozi. Spomenimo i relativni novitet, pelargonsku kiselinu kao prvog prirodnog herbicida koji u nas ima odobrenje za suzbijanje jednogodišnjih i dvogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova u vinogradu te za suzbijanje mladica na stablu vinove loze.

Preventivni tretmani dan-dva prije oborina

Obično početkom travnja loza u kontinentalnim nasadima ulazi u fazu bubrenja i razvoja "vunastog pupa", kada je neposredno prije i nakon pojave prvih listića, aktualno provođenje preventivnih mjera zaštite protiv crne pjegavosti dozvoljenim organskim fungicidima. Pri tome se tretman preporučuje obaviti dan - dva prije najavljenih oborina, jer se s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa mogu očekivati optimalni uvjeti za razvoj ove bolesti.

Nastavlja se i sa suzbijanjem crvenog voćnog pauka, pa je u slučaju jačeg napada tretiranje akaricidima potrebno ponoviti u vrijeme kada je oko 30 posto ličinki izašlo iz jaja. Nasad treba pregledati i na pojavu grinja šiškarica protiv kojih na osjetljivim vinskim sortama do pojave prvih listića treba provesti barem dvije usmjerene aplikacije primjenom dopuštenih sumpornih pripravaka u povišenoj koncentraciji.

Oko sredine travnja već je dobar početni razvoj većine sorata vinove loze od pojave prvih listića do razvoja mladica 5-10 cm.

I dalje se provodi preventivna zaštita protiv crne pjegavosti, pri čemu intervale i broj aplikacija valja prilagoditi kišnim i vlažnim uvjetima te suzbijanje crvenog voćnog pauka i grinja. 

U ovo se vrijeme već planiraju i prve usmjerene zaštite s fungicidima registriranim za suzbijanje pepelnice (Erysiphe necator/ Uncinula necator) koja se može pojaviti i pri niskoj vlazi zraka i u vrlo širokom rasponu temperatura (5 – 35 °C). Optimalni su uvjeti širenja od 20 ̊C do 28 ̊C, a relativna vlažnost zraka iznad 75 posto. Posebno joj pogoduje oblačno vrijeme. Osim svih zelenih dijelova, može zaraziti i cvat, još prije oplodnje, pa uzrokuje sušenje i opadanje cvjetova te bobice od zametanja do šare, kada je napad i najopasniji.

Na bobicama se uočava karakteristična pepeljasta prevlaka te pucanje pokožice ploda što su idealna mjesta za ulaz drugih patogena, među kojima opasne sive plijesni (Botrytis cinerea). Kod jakog napada u ovoj fazi kompletnim sušenjem bobica uzrokuju se nepopravljive štete. Kao indirektnu štetu, pepelnica ima vrlo negativan utjecaj na čistoću i boju vina.

Posebno su osjetljive sorte primorske regije kao što su pošip, malvasija dubrovačka bijela, ali i chardonnay, rizvanac, šipon, traminac, sauvignon, zeleni silvanac, muškat...

Pravilo tri desetke

Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola) poznatija i kao peronospora, pojavljuje se na svim zelenim dijelovima loze, a među prvima na listovima bliže tlu. Simptomi se očituju u vidu tzv. "uljnih mrlja" koje postupno se sušeći postaju smeđe, dok je na donjoj strani lista bijela prevlaka, vidljiva i na cvatu koji se suši. Zbog ove bijele prevlake ju neiskusniji mogu lako zamijeniti za pepelnicu.

Nakon cvatnje i zametanja bobica plamenjača se može razviti i na grozdu koji se kod jačeg napada djelomično ili potpuno osuši. Ulazak patogena je kroz puči, dakle s naličja lista, stoga je izuzetno važna kvalitetna aplikacija sredstava.

Za utvrđivanje infekcije primjenjuje se pravilo "tri desetke", što praktično znači da kod mladica dugih više od 10 cm, kad padne barem 10 mm kiše (u 24 do 48 sati), a temperatura bude najmanje 10° C, može doći do zaraze vinove loze.

Pri temperaturi od 20 ̊C do 25 ̊C od infekcije do prvih simptoma prođe 5 − 7 dana, kod, primjerice 12 ̊C za inkubaciju je potrebno oko dva tjedna.

U vlažnim godinama, infekcija je moguća sve do sredine ljeta, no poseban je oprez potreban od početka cvatnje do formiranja bobica veličine graška, kada plamenjača može uništiti od trećine do gotovo cijelog prinosa. Zaraženi grozdovi negativno utječu na proces vinifikacije i kvalitetu budućeg vina jer je u bobicama više kiselina, manje šećera, a tanini su izraženiji

Veliku osjetljivost na napad ove bolesti pokazuju graševina, rajnski rizling sauvignon, malvazija, mali plavac, chardonnay, i pinot noir.

U borbi protiv ove bolesti važna je dobra poljoprivredna praksa s nizom preventivnih mjera, među kojima sadnja otpornih sorata, odabir osunčanih položaja sa smjerom redova usklađenim s najčešćim vjetrovima, sprječavanje previsokog rasta korova koji može pogodovati duljem zadržavanju rose, odstranjivanje nepotrebnih mladica koje rastu iz osnove trsa i uklanjanje prebujnog lišća odnosno grana koje "leže" po zemlji.

Praćenje kritičnog broja štetnika

Nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze se mogu očekivati i pojačane štete od gusjenica Boarmia i Noctuidae, te lozinih grinja – uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis) i erinoze (Eriophyes vitis). 

Grinje su vrlo sitni i golim okom nevidljivi štetnici, koji imaju 4-6 generacija godišnje. Erinoza je vidljiva na gornjoj strani lista u vidu mjehurastih nabreklina – šiški, koje ponekad imaju tamnoljubičastu boju, a na čijem je ulazu s donje strane lista obično nalazi bijela vunasta prevlaka. Simptomi akarinoze se pak očituju kao skraćivanje internodija ili "cik-cak" rast mladice. Neki pupovi posmeđe i odumru, a kod jačeg napada uopće ne krenu.

Česta je i pojava izboja iz postranih pupova, odnosno dvostrukih izboja. Pod povećalom su na lišću vidljivi ubodi oko kojih je žuta zona pa izgledaju kao zvjezdaste pjege. Suzbijanje ovih štetnika je usmjerenim aplikacijama registriranih pripravaka.

Ovo je i pravo vrijeme za postavljanje feromonskih mamaca za praćenje pojave i brojnosti populacije insekata kojim se prati i pojava grozdovih ili grožđanih moljaca koji su na pojedinim lokalitetima poseban problem. Kritični prag štetnosti za prvu generaciju je 70, a za drugu generaciju 150 moljaca po feromonskom trapu, kada se u narednih 7-10 dana preporučuje suzbijanje.

Stručnjaci preporučuju na početku leta moljaca primijeniti insekticide regulatore rasta, a nekoliko dana kasnije inhibitore razvoja insekata. Ako se prskanje propusti, rabe se pripravci koji učinkovito djeluju već u fazi jajašca. 

Oštećujući peteljkovinu i cvjetove gusjenice prve generacije mogu napraviti direktne, a gusjenice druge generacije oštećivanjem plodova otvarajući tako "vrata" uzročnicima sive plijesni i indirektne štete, koje se kreću i do 80 posto. Let prve generacije se prati od kraja travnja do sredine lipnja, a druge od početka srpnja do polovice kolovoza.

Održavanje zdravlja nasada za intenzivnog porasta

Tijekom svibnja, kod intenzivnog porasta mladica vinograd se nadalje štiti od plamenjače, pepelnice i crne pjegavosti prateći pojavu optimalnim vremenskim uvjetima za njihove zaraze, osobito u vrijeme cvatnje (kraj svibnja-početak lipnja), kada je loza najosjetljivija. Ovisno o vremenskim uvjetima i izboru fungicida, razmaci tretiranja iznose u od 8 do najviše 14 dana.

Ako se primijeti slabija djelotvornost na pepelnicu nekih skupina fungicida, kao što su primjerice strobilurini, kinolini ili triazoli, stručnjaci savjetodavne službe preporučuju kod njihove primjene dodavati manje količine sumpornih pripravaka ili organski meptil-dinokap.

U određenim je uvjetima nekih godina, u ovom razdoblju moguća i opasnost od rane pojave sive plijesni (Botrytis cinerea) i/ili sušice cvata (Phoma glomerata) 

Osim praćenja leta prve generacije moljaca, početkom svibnja se u nekim krajevima može očekivati i pojavu prvih simptoma napada zelene stjenice vinove loze (Lygus spinolae) na lišću osjetljivih vinskih sorti. Štete se ogledaju u rastu mladica skraćenih internodija ili "cik-cak" porastu, deformiranom lišću, a nakon cvatnje osipanjem bobica. Izravne štete se često primijete kad kukaca na lozi više nema, jer tijekom srpnja i kolovoza, stjenice migriraju na alternativne domaćine.

U mladim nasadima, nakon pojave prvih listića iz cijepova preporučuje se preventivna zaštitu od lozinih grinja šiškarica, uz dodatak površinskih organskih fungicida registriranih za suzbijanje crne pjegavosti. Za jačih napada moguće je koristiti folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem amino i huminskih kiselina.

Zaštita nakon cvatnje

Nakon cvatnje vinograda koja je u kontinentalnim krajevima negdje sredinom lipnja, nastavlja se praćenje zdravstvenog stanja i provođenje ciljanih preventivnih mjera zaštite od plamenjače, pepelnice i sive plijesni. Za tretmane se mogu izabrati kombinirani pripravci, posebice u mladim nasadima, koji obuhvaćaju više gljivičnih bolesti.

U ovo se vrijeme preporučuje i druga folijarna prihrana nasada te ljetno suzbijanje korova.

Dobro je podsjetiti kako je u fenofazi cvatnje zabranjena primjena insekticida u vinogradima, no nakon cvatnje se na određenim lokalitetima mora planirati i provoditi prvo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) vektora uzročnika zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD), čija brojnost varira od vinograda do vinograda, ovisno o proljetnoj primjeni insekticida za suzbijanje drugih štetnika. No, ova teme zaslužuje poseban napis.