Posjetili smo najveću i najstariju vinariju u Bosni i Hercegovini. Na što su najviše ponosni?
Od malih podruma, preko zadruge do najveće vinarije u državi - tako bi se u najkraćem mogao opisati razvojni put Vinarije Čitluk, koja je i najstarija u Bosni i Hercegovini. Njena povijest seže u daleku 1946. godinu kada su se osnovale zemljoradničke zadruge na području Brotnja, a koje su se kasnije pripojile poduzeću "Poljoproizvod", potom poljoprivrednom kombinatu "Hercegovina", koji je preteča nekadašnjeg Hepok-a.
Od 2002. godine posluju samostalno s prerađivačkim i smještajnim kapacitetom od 115.000 hl. Posjeduju najsuvremeniju opremu za preradu grožđa, uređaje za hladnu maceraciju, hladnu i hlađenu fermentaciju, te inox cisterne, hrastove i barrique bačve za odležavanje vina.
Vlastiti plantažni vinogradi prostiru se na oko 250 ha na pet vinogradarskih položaja gdje su posađeni uglavnom autohtoni i udomaćeni - žilavka, blatina, trnjak, plavac mali i vranac, a osim toga podigli su i nasade priznatih svjetskih kultivara cabernet sauvignona, merlota, syrah, sauvignon blanc i chardonnaya.
Posebno su ponosni na jedinstvene kamene vinograde koji se prostiru na 100 hektara, posađene 1982. i 1983. godine.
"Sve se ručno sadilo, sada se ništa ne radi ručno, sve automatizam to radi i moram pridodati tome, iz Doline Neretve, Hercegovina vino kao naš strateški partner ima negdje oko 100 ha vinograda, grožđe se uvinjuje i prerađuje ovdje u vinariji Čitluk", kaže dr.sc. Tihomir Prusina, glavni enolog ove vinarije.
Ima dobrih vina i s drugih položaja, ali dodaje kako su kameni vinogradi nešto posebno, jer se u žilavci osjeća mineralnost. Preferiraju autohtone, izvorne, domaće sorte koje su tu iznikle, srasle s ambijentom krša, drače, kupine, graba, jasena.
"Dugo se mislilo da žilavka kao sama ne može dati izvrsno vino, međutim, to smo pobili, ona 100 postotna u sadržaju vina daje izvrsne rezultate. Zadnjih 10-12 godina, otkrili smo, nitko drugi nego vinarija Čitluk, odnosno revitalizirali smo jednu autohtonu hercegovačku sortu koja se zove trnjak. Uz blatinu ona je sada in", ističe naš sugovornik.
Kaže i kako daje odličnu kakvoću grožđa, te pojašnjava da su to ustanovili nakon nekoliko godina istraživanja, budući da je ova loza prvenstveno sađena kao oprašivač blatine - dva reda blatine, jedan trnjka, kako bi dala boljim urod.
"Trnjak je izvrsna jedna sorta koja je stvarno ugledala svjetlo dana u Vinariji Čitluk, revitalizirali smo je, a odmah su od nas to prepisali Vrgorac i Imotski, znači u nečemu prednjačimo, mada i oni svojataju da je to njihova autohtona sorta, nekada nisu bile granice gdje su danas. Ja vjerujem da je njihova kao i naša", dodaje Prusina.
Kada je riječ o usporedbi vina, ovaj prvi hercegovački doktor enologije, tu je jasan - ne mogu se usporediti dvije različite sorte. "Možemo usporediti kakav je chardonnay kod nas, kakav je na sjeveru Francuske, ali ne možete usporediti žilavku i chardonnay, ni naš ni onaj francuski", poručuje ovaj vrsni znalac.
Prošla godina je, kada je riječ o lozi, bila izvrsna ili kako ovaj vrsni znalac kaže "Bogom dana". Kiša u kolovozu, iako je stigla u zadnji čas "blagoslovila je vinograde", pa je grožđe, odnosno sirovina za vino bilo izvrsno, posebno za crvena vina.
"Toliko su obojena, toliko ekstraktna, jaka, a i bijela ne zaostaju za njima", navodi Prusina.
Od samog početka, već 15 godina, dio su i projekta Vinske ceste Hercegovine. Najviše ih kaže posjećuju Slovenci. Obilaze vinariju, podrum, kušaju i kupuju vina, koja se u njihovoj prodavnici prodaju po nižim cijenama u odnosu na trgovačke lance i markete.
"Pojedina vina linije Teuta, naš vinjak Teranino, osim u našoj prodavnici, se mogu kupiti jedino u boljim buticima vina i vinotekama u BiH", kaže naš domaćin.
U zadnje vrijeme puno rade na jakim alkoholnim pićima i voćnim likerima, tako da uz vinjak koji je već na tržištu, imaju travaricu, lozu barik, jabuku, i druge koji su u pripremi, a u svojim eksperimentima pripremaju i džin.
Kompletnu posjetu ekipe Agrokluba Čitluku, možete pogledati i u videu:
Tagovi
Autorica