Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinogradarski položaji
  • 08.09.2020. 13:30
  • Zadarska, Nadinsko blato

Otkrivena tajna Nadinskog blata, vrhunske loze i šampionskog vina

“Mi bi s ovakvom zemljom gnojili naše vinograde”, rekao je poznati francuski vinogradar i rasadničar Eric Bourguet. Kako tlo, klima i areacija Nadinskog Blata utječu na kakvoću i specifičnost vina iz Nadina?

Foto: Velimir Brkić
  • 740
  • 205
  • 1

Kad je Eric Bourguet prvi put kročio na Nadinsko blato zagrabio je rukom zemlju, pogledao je i polako pustio da mu sipi iz šake. “Vidite, mi bi s ovakvom gnojili naše vinograde”, rekao je okupljenim ravnokotarskim vinogradarima. A on nije bilo tko, već nadaleko poznati francuski vinogradar koji posjeduje 500 hektara u okolici Montpelliera.

Na listi je i najboljih proizvođača sadnog materijala koje proizvodi na 100 ha. Ima i matičnjak s više od 50 izvornih sorti, a cijelo imanje nalazi se u okolici tog sedmog grada po veličini u Francuskoj. Nećete vjerovati, ali u radijusu od gotovo 300 kilometara oko Montpelliera ne postoji nijedno industrijsko postrojenje koje bi se moglo smatrati onečišćavačem.

Sve sadnice se primile

“Sve što se ovdje uzgaja ekološki je ispravno i zdravo. Naročito rasadničarstvo”, povrđuje i Branko Žalac, dugogodišnji novinar i zadrugar, koji je više puta organizirao stručne ekskurzije, posjete francuskoj Provansi i sajmu Sitevi u Montepellieru. Sajmu vina i vinogradarske opreme koji se smatra jednim od najvećih u Europi, a možda i u svijetu.

“Sjećam se kad je prije 12 godina Eric došao na Nadinsko blato. Od njega smo tada uzeli 450 sadnica Merlota, Syraha, Caberneta i Grencha. Sve sadnice su se primile”, kaže poznati vinogradar i vinar Tomislav Glavić, predsjednik Udruge vinara Zadarske županije. 

Berba grožđa u Nadinu je počela 

Sadnice od njega nabavljali su i drugi vinogradari iz Ravnih kotara. Samo Poljoprivredna zadruga Masvin, sjeća se Radoslav Bobanović, više od 7000 sadnica. Eric je najprije napravio analizu tla, snašao se za odgovarajuće podloge i proizveo sadnice. Najprije sorti syraha i merlota potom crljenka, cabernet souvignona i muškata. Sveukupno 50.000 sadnica za Masvin. “Primitak odličan, gotovo stopostotan”, kaže Bobanović, koji je s Ericom Bourguetom ostao u kontaktu.

Vinova loza, masline i smokve - Tri eko gracije Dalmacije Poljoprivredne zadruge MasVin

No, dobro, vratimo se Nadinskom blatu gdje se na 350 hektara ekološki uzgaja 1.400.000 loza, koje svake pa i ove godine kvalitetno daju zdravo grožđe od kojega tamošnji vinari prave šampionska vina. U čemu je tajna?

Otkrića dr. Anđelka Vrsaljka

Dva osnovna ekološka čimbenika koji utječu na kvalitetu vina s ovog područja su tlo i klima, kaže dr. Anđelko Vrsaljko. Ovaj poznati agronom koji je i uspješan vinar najprije je podsjetio kako je u posljednjih 50 godina područje privedeno kulturi. Izvršena je melioracija.

Prije toga Blato je bilo blato koje u zimskim mjesecima i u proljeće bilo pod vodom, a nakon toga na njemu se napasivala stoka.

Dakle, stotine godina stvarao se mulj od ostataka raznih organizama. Cijelo to vrijeme s oborinskog područja ispirale su se čestice tla koje su s ostatkom organizama stvarala razne kombinacije spojeva, odnosno spojeve koji su zapravo bili pelati, kao u ljekovitim poljima. Pri tome su se razni oligoelementi i elementi u tragovima vezali s organskim komponentama te u malim koncentracijama pozitivno djeluju na metabolizam vinove loze. “Mislim da je to dodatni efekt koji čini specifičnim nadinska vina”, kaže Vrsaljko.

Drugi važan ekološki čimbenik je klima. Naime, tijekom ljeta u vegetaciji ima kontinuirano strujanje zraka (vjetar) jer to omogućuje reljef budući je Nadinsko Blato u mikrodepresiji, ali postoji zračna aeracija (ozračivanje) i to od Škabrnje i Prkosa prema Vranskom jezeru. Vjetar stalno struji. To je jako važno za organsko vinogradarstvo jer su uvjeti za razvoj bolesti vrlo mali. Budući da je mikrodepresija (dolina) dolazi do značajnih inverzija (izmjena) temperature između noći i dana što se povoljno odražava na obojenost grožđa i nakupljanje sladora. Tajna je u blatu i klimi.

Grožđe zdravo. Sladori, kiseline i ph vrijednosti usklađeni - bit će dobrog vina

Nadinsko Blato obuhvaća 350 hektara. Pod vinogradima je oko 300 hektara od toga više od 150 u sustavu ekološke proizvodnje.

Većina u ekološkoj proizvodnji

“Istina je da su tlo i klima pogodni, ali svaka godina ima svoje specifičnosti. Budući da nas je većina u ekološkoj proizvodnji valja djelovati preventivno. Bitno je da zaštita bude pravodobna i da u isto vrijeme tretiraju svi. Jer, ako se zbog nemara zarazi jedan vinograd, a drugi svoje nisu zaštitili na vrijeme, prijeti širenje, pandemija zaraze”, kaže Glavić. On osobno prati vremensku prognozu i štiti svoje vinograde prije i neposredno nakon kiše. “Bitno je djelovati preventivno i onda možeš biti siguran da ćeš imati zdravu lozu i kvalitetno grožđe”, dodaje Glavić.

On također ističe poseban terroir koji omogućava ekološki uzgoj uz puno manje zaštite nego na drugim vinogradarskim položajima.

“Prskamo od 5 do 8 puta godišnje i to je sve”, rekao nam je Glavić dok je (ponedjeljak ujutro) uzimao uzorke grožđa iz svojih vinograda za analizu. “Kad omjeri sladora, kiselina i ph vrijednosti budu optimalni, idemo u berbu, a odmah potom i u preradu grožđa", zaključio je. Na prvom obilježavanju početka berbe u Zadarskoj županiji (petak, 4. rujna) on je, podsjetimo, rekao da se očekuje dobra vinogradarska godina. Bolja nego lani. “Urod je dobar, grožđe je zdravo pa će biti i dobrog vina”,  dodaje Glavić.

Prvi put obilježen početak berbe grožđa u Zadarskoj županiji

Prema njegovim riječima na Nadinskom blatu, na 350 hektara sa 1.400.000 loza ubrat će se oko 2 milijuna kilograma grožđa i od toga proizvesti milijun litara vina. Rane sorte Muškat i Chardonay su već pobrane, a berba ostalih sorti započet će punim tempom ovaj tjedan, najavljuje.

Uspješan introdukcijski pokus

O iznimnoj vrijednosti terroira ovog područja svjedoči i mladi, početkom travnja posađeni vinograd na imanju Šime Škaulja.

Šime Škaulj i prof. Edi Maletić

Radi se o međunarodnom introdukcijskom pokusu, u sklopu kojega je na 1,5 ha “ubodeno” ukupno 4200 loza od 12 različitih sorata i to šest portugalskih, 5 španjolsko francuskih te domaća sorta Grk.“Vinograd se dobro razvija. A već iduće godine očekujemo rod pa i prva vina”, govori prof. Edi Maletić, koji je ujedno i voditelj ovog zanimljivog projekta ili, bolje rečeno, introdukcijskog pokusa koji je rezulatat suradnje u razmjeni i sadnji autotonih sorti vinove loze između portugalske vinogradarske regije Alenquer, Grada Benkovca, Zadarske županije i zagrebačkog Agronomskog fakulteta. 

Na imanju Šime Škaulja podignut jedinstveni vinograd, plod suradnje s Portugalom

Dobri poznavatelji tvrde da će i strane sorte loze bolje uspijevati na Nadinskom blatu nego u vinogradarskim položajima iz kojih dolaze. Pretjeruju?! Možda, a što je istina pokazat će vina, koja ćemo, kako najavljuje prof. Maletić, moći kušati već iduće godine!


Fotoprilog


Tagovi

Eric Bourguet Montpellier Sitevi Provansa Sadnice Nadinsko blato Dr. Anđelko Vrsaljko Klima i tlo Ekološki uzgoj Introducijski pokus Prof. Edi maletić


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije