Od izvornog cerničkog portugizca uši se crvene!

Nekada industrijsko, obrtničko i povijesno mjesto Cernik kod Nove Gradiške bilo je nadaleko poznato i po vinogradarstvu i proizvodnji kvalitetnog grožđa i vina. Zvonko Živković, predsjednik Udruge voćara i vinogradara Cernik, koja je osnovana prije šest godina s ciljem obnavljanja tradicije vinogradarstva, kaže da se prema nekim zapisima spominje kako je na lijepim cerničkim brdima bilo posađeno čak oko 3 milijuna trsova vinove loze. Cernik je nekada bio i rasadničarski centar u kojemu su se cijepile tada najmodernije sorte vinove loze.

"Tada vinogradi nisu bili na armaturama, to je bila gusta sadnja tako da je na jednom hektaru bilo i do 10 tisuća trsova. Prema aero-fotografijama iz 1968 godine, vidi se da je Cernik bio okružen mnogobrojnim vinogradima, bilo je i voćnjaka i tek ponešto oranica na ravnom dijelu između dva potoka", kaže Zvonko.

Industrijalizacija uništila cerničko vinogradarstvo

Nažalost, industrijalizacija Nove Gradiške poslije Drugog svjetskog rata i maćehinski odnos države prema poljoprivredi, uzeli su velik danak. Zapošljavanjem u velikim tvrtkama ljudi su se masovno rješavali zemlje, napuštali je i predavali državi da bi mogli dobiti dječji doplatak, ali i zato što su morali plaćati porez na nju. Nažalost, mjerodavni u državi nisu vodili brigu o napuštenoj zemlji, osobito u brdskim dijelovima Slavonije.

Obnavljaju tradiciju vinogradarstva

"Računamo da sada mi cernički vinogradari zajedno imamo tek oko 50 tisuća trsova, a mnogi prekrasni vinogradarski položaji prerasli su u šikare i šume koje su se ponegdje približile gotovo do obiteljskih kuća", kaže Vitomir Žakić, član Udruge voćara i vinogradara, vlasnik vinograda od 1.500 trsova. Iako su zaljubljenici u vinogradarstvo i voćarstvo posljednjih desetak godina podigli nove nasade, Cernik više nikada neće vratiti svoju staru slavu, jer selo je ostarjelo, nema više radne snage kao nekada u mnogobrojnim obiteljima. Osobito velike površine imala je grofovska obitelj Kulmer.

Članovi cerničke Udruge, njih 56 zaljubljenika u vinogradarstvo i voćarstvo, nastoje druženjima, razmjenom iskustava, brojnim stručnim predavanjima i edukacijama, ali i sadnjom novih nasada, barem donekle obnoviti tradiciju uzgoja ponajprije vinskih, ali i stolnih sorata grožđa, koje su njihovi preci nekada naveliko prodavali na zagrebačkom području, ali i u Beču.

Portugizac im posebno prirastao srcu

Sentimentalno su posebno vezani za ranu crnu sortu portugizac, Cerničani ju zovu portugizer, koji im je posebno prirastao srcu. Otkako su se okupili u udruzi organiziraju Dane cerničkog portugisca u atriju ili podrumu dvorca obitelji Kulmer uz kušanje mladog vina, kestena, ćupteta i drugih specijaliteta. Kažu, vino dobro ide i uz čvarke, kobasice i drugu tešku hranu slavonskih svinjokolja.

"To je naša tradicionalna sorta, grožđe koje je donosilo prvi novac. Portugiscu izuzetno odgovaraju mikro-klima i tereni cerničkih brda i kod nas ta sorta daje izvanredne rezultate", kaže Živković.

Luka Zec u svom vinogradu ima razne sorte grožđa, a o posebno hvali upravo vino od portugisca. "To je super vino, mekano, fino, ima odličan buke. Kad ga popiješ, crvene se uši. Inače, u vinogradu imam onaj starinski izvorni cernički portugizac koji mi je bolji od ovih novijih klonova: boba krupna, okus je drukčiji i bolji od iste sorte iz drugih rasadnika", kaže Luka koji je vinograd naslijedio od oca Đure, velikog zaljubljenika u vinogradarstvo, voćarstvo i prirodu.

"Portugizac je odlična sorta, nekada se masovno sadio u Cerniku, ja u svom vinogradu imam 2.100 trsova, a planiram i širiti vinograd upravo sa tom sortom", kaže Branko Sokić. Ističe da je to vino mekše od frankovke i drugih crnih vina, pa ga neki zovu i ženskim vinom.

Ogledni nasad i konoba za turističke grupe

Zanimljivo je da Udruga voćara i vinogradara Cernik kupila zapušteno zemljište zaraslo u šikaru površine oko pola hektara. Nakon brojnih akcija iskrčili su ju, obradili i posadili ogledni voćnjak. U jednom dijelu su stare sorte jabuka na divljim podlogama, a u drugom modernije sorte na slabobujnim podlogama.

"Želimo jednostavno usporediti kako će se ponašati one ponašati uz isti tretman obrade, gnojidbe i zaštite. Želimo stvoriti mali edukacijski centar. Na proljeće planiramo posaditi i vinograd sa sortama grožđa koje ovdje kod nas odlično uspijevaju. Uz portugizac, to su i graševina, kraljevina, škrlet", kaže Živković.

Cerničani uzgajaju i pinot crni, frankovku, rajnski rizling, ali i stolne sorte: kardinal, bijelu i crvenu plemenku, ćabski biser i druge. Branko Sokić kaže da su nekada uspijeval i sorte volovina, branićevka i prokopac i da i njih treba pronaći i očuvati u kolekcijskom nasadu. Vrijedni Cerničani žele svojim aktivnostima pomoći oživljavanju tradicije vinograda i voćnjaka, ali i promociji turizma na području svoje općine dovođenjem grupa koje će moći ugostiti i u prostoru svoje konobe u središtu svog mjesta.