Nužno brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje

Prekomjeran uvoz vina upitne kakvoće te izostanak brendiranja hrvatskih vina i Hrvatske kao vinarske zemlje osnovni su problemi na koje su upozorili domaći vinari na, trećoj po redu, degustaciji vina »Putovima vina« održanoj u vinariji Zdjelarević u Brodskom Stupniku, gdje se okupilo tridesetak najboljih vinara iz cijele Hrvatske. Franjo Francem, predsjednik Društva enologa, upozorio je da iako imamo izvrsna vina s kojima se možemo natjecati bilo gdje u svijetu, što dokazuju brojne medalje s međunarodnih natjecanja, Hrvatska je još uvijek no name proizvođač vina u svijetu.
»Po obimu proizvodnje vina Hrvatska je vrlo mala, predstavlja tek neznatan dio svjetske proizvodnje vina. Iako mi i danas izvozimo vina, s takvim izvozom nismo zadovoljni, a jedan od bitnih razloga je što do sada nismo gotovo ništa napravili na marketingu hrvatskih vina. Nismo brendirali Hrvatsku kao vinsku zemlju. Dužnost je svih nas, od proizvođača do komora i Ministarstva, skupiti glave te osmisliti sustavan napredak na brendiranju vinske Hrvatske, jer tek ispod hrvatske zastave možemo uspješno nastupiti bilo zajedno bilo pojedinačno. Time ćemo dobiti prepoznatljivost u svijetu, pa tako i lakši plasman proizvoda«, poručio je Francem.

Domaćin trećeg po redu susreta vinara Hrvatske Davor Zdjelarević ističe da planira povećati godišnju proizvodnju od 200.000 boca na 300.000 te stoga ove godine trenutačnih dvadesetak hektara vinograda planira proširiti za još šest.
»Nastavljamo projekt proširenja započet prošle godine. Time smo uhvatili 'posljednji vlak' operativnog programa Ministarstva poljoprivrede, koji je mnogim vinarima pomogao u revitalizaciji hrvatskih vinograda. Kriza koja je prisutna u Hrvatskoj osjeti se na cijelom tržištu i mi uz neke projekte zajedno s drugim hrvatskim vinarima nastojimo i uspijevamo izvesti sve više naših vina. Hrvatsko tržište je dolaskom novih vinara, a sada je oko 2500 registriranih vinarija, postalo pretijesno. No, takvi nas uvjeti tjeraju da radimo bolje i više i da se sve više krećemo izvozu«, kaže Zdjelarević, dodavši da se kroz turizam može generirati bolja potrošnja, no zbog sezonskog karaktera turizma dolazi do poteškoća u financiranju cijelog procesa.

Antun Plančić, poznati hvarski vinar koji izvrsna vina plasira u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Češku, Njemačku, a uskoro osvaja i kinesko tržište, ističe da je upravo u turizmu velika perspektiva za hrvatske vinare, no pri tome se ne smije zanemariti ni potencijal koji se pruža u izvozu, prije svega baziran na autohtonim sortama koje Europa i svijet traže, a Hrvatska može ponuditi. No, Plančić upozorava da pretjerani uvoz guši domaću proizvodnju, jer se prije 15 godina u Hrvatsku uvozilo pet posto od ukupnog izvoza vina, a danas je situacija obrnuta. Naglašava također veliki problem nebrendiranja Hrvatske kao vinske zemlje.
»Hrvatska bi mogla biti veliko otkriće na svjetskoj vinarskoj karti. Međutim, mi, vinari, sami nemamo ni kapaciteta, ni snage, ni kapitala da izbrendiramo zemlju. Tu nam država mora pomoći«, poručuje Plančić.

S njim se slaže Ivan Enjingi, koji ističe da vinogradari i vinari dosta pojedinačno rade na brendiranju, ali izostaje zajednički trud koji jedino može dati rezultate.
»Vino se olako uvozi, a teško izvozi, za što je krivac državna administracija koja je toliko zakomplicirala izvoz. Iako je prodaja smanjena zbog recesije, najveći je problem uvoz rinfuznih vina, pa čak i grožđa, što bi trebalo zabraniti, a dopustiti uvoz vrhunskih vina u bocama, pa da se vidi tko je bolji«, smatra Enjingi.

Uspjeh obitelji Zdjelarević

Davor i Višnja Zdjelarević su, doselivši iz Zagreba prije dvadesetak godina i želeći oživjeti tradiciju uzgoja vinove loze na obiteljskom imanju Zdjelarević, podigli nove nasade te uspostavili kooperaciju, pa danas na dvadesetak hektara uzgajaju graševinu, chardonnay, rajnski rizling, sauvignon, bijeli pinot, merlot..., a proširenjem nasada pod vinogradima će imati oko 50 hektara. Godine 1991. počeli su graditi vinski podrum u nekadašnjoj gospodarskoj zgradi, a 2003. su otvorili i prvi vinski hotel na kontinentu. Budući da planiraju proširiti proizvodnju, u pripremi je projektna dokumentacija za dogradnju vinskog podruma. Iako se baziraju na proizvodnji vrhunskih vina s kojima osvajaju priznanja na međunarodnim natjecanjima, lani su krenuli u promociju nove linije vina Klinka, namijenjenog mlađem naraštaju, s idejom da se dobar proizvod ponudi u jeftinijoj ambalaži te kako bismo se naučili kulturi pijenja vina.

Autor: Anita Benić