Nakon 18 godina izostao izbor, novu vinsku kraljicu dat će Središnja bregovita Hrvatska?

Pvi put nakon 18 godina, Zagrebačka županija nije izabrala ovogodišnju vinsku kraljicu već namjerava tu tradicionalnu manifestaciju nastaviti u novoj vinskoj regiji Središnja bregovita Hrvatska. I to tad, kada ova lani osnovana regija koja pokriva osam središnjih županija, 'stane na noge'.

Autor projekta Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvitak, kaže da su 2002. godine prvi u Hrvatskoj pokrenuli projekt zajedno sa Slovenijom, ali da je nakon gotovo dva desetljeća županijski 'bazen malo postao plitak' jer je kandidatkinja bilo sve manje, a uvedeno je i produžavanje mandata kraljice na dvije godine.

"Zato smo odlučili ponuditi projekt novoj vinskoj regiji, ali njima je to bilo malo prerano jer su još bili u postupku ustrojavanja", ističe Kraljičković, tako da je sad izbor na čekanju dok prođe korona kriza.

Izbor kraljice graševine, ali i promocija kulture stola 

Prema njegovim riječima, bilo je i više, manje ne(uspješnih) pokušaja kopiranja ovoga projekta proteklih godina i u drugim županijama. Primjerice, u Požegi su svojedobno birali i kraljicu graševine, najzastupljenije vinske sorte, čiji je tržišni udio 36 posto.   

Inače, Središnja bregovita Hrvatska okuplja 633 vinara koji stavljaju svoje vino na tržište i tu je 'bazen' za izbor relavantne kraljice puno veći od županijskog. Osim toga, projekt je zaživio u Sloveniji gdje nema vinske izložbe, kao što je, primjerice, salon VinDel u Mariboru, bez barem desetak slovenskih vinskih kraljica.   

Kraljičković napominje da je i struktura vinarija ove regije koja okuplja proizvođače od Svetog Ivana Zeline, Plešivice, Zagorja do Moslavine i Međimurja, takva da se radi o malim i srednjim, za razliku od Slavonije ili Istre gdje prevladavaju velike. "Dakle, njima treba i veća pozornost javnosti, za što je ova manifestacija na kojoj smo imali i promociju najboljih županijskih portugizaca, bila dobro pogođena jer se krunidba vinskih kraljica odvijala u najpoznatijim zagrebačkim hotelima", ističe on.   

Cilj projekta je, kako objašnjavaju organizatori, promocija vina, vinogradarstva i vinarstva Zagrebačke županije, ali i domaće kulture stola jer su kandidatkinje, osim što su morale dolaziti iz vinske obitelji, trebale biti djevojke od 18 do 28 godina, koje su stručnoj komisiji pokazivale i znanje u pismenom, usmenom te praktičnom dijelu, sljubljivanjem vina i hrane.   

Baka 'kriva' za nagrađivane vinjake, ali i to što je unuka vinska kraljica

Vinska kraljica svojom osobnošću simbolizirala je godinu dana županijsku i domaću vinsku kulturu, vinogradarstvo i vinarstvo radi širenja kruga potrošača. U županiji objašnjavaju da je od početka projekta učinjena znatna korist vinarima u promociji, a zaživjele su i dvije županijske robne marke: kraljevina Zelina i portugizac Plešivica.

Ipak, Mateja Hercigonja iz okolice Zaprešića bila je posljednja vinska kraljica za 2019. godinu. Njoj je krunu u Zagrebu predala zimus Lucija Fabek, studentica ekonomije iz Samobora, čija se obitelj bavi proizvodnjom bermeta, autohtonog pića, čije ime legenda veže i za samostan francuskih svećenika u tom gradu.

Iz Samobora dolazi i vinska kraljica za 2011. godinu Kristina Vugrin, koja je bila i predsjednica Udruge vinskih kraljica, koja je osnovana još prije osam godina, kako bi izboru koji je godinama pomalo posustajao, da bi sad bio pred novim izazovom, udahnuo novi život.

Inače, Vugrin, suvlasnica OPG Mahović, bila je prva vinska kraljica bez vinske tradicije, jer njezina obitelj nije imala vino, već voćne rakije Hedonica, koje su za samo pet godina od obiteljskog hobija osvojile prestižne svjetske nagrade. Kristina ističe da je njezina baka 'kriva za sve' kao i sačuvani stari recepti te obiteljski kotao koji je dao nagrađivane samoborske vinjake u SAD-u, koji su i kod kuće na cijeni, a da je vinska kraljica bilo pozitivno iskustvo kojeg se uvijek rado sjeća i drži da se njezin izbor treba nastaviti.