Na imanju Šime Škaulja podignut jedinstveni vinograd, plod suradnje s Portugalom

Usprkos teškim vremenima, pandemiji i izolaciji, na Nadinskom blatu u tišini je na imanju Šime Škaulja posađen novi vinograd. Ne običan nego prvi takav ne samo u Ravnim kotarima i Dalmaciji nego izvan granica Hrvatske. Jedinstven u Europi, a možda i jedini takav u  svijetu.

“Da, možda se može i tako reći”, kaže prof.dr.sc. Edi Maletić, jedan od glavnih “krivaca” za ovaj veliki introdukcijski pokus. Posađeno je čak 12 sorata i to 6 portugalskih, 5 španjolsko/francuskih te domaća sorta Grk, koji bi prema njegovim očekivanjima mogao biti otkriće za Sjevernu Dalmaciju.

Uglavnom, u kvalitetnu i dobro pripremljenu zemlju, na površini od 1,5 hektara “ubodeno” je ukupno 4.200 loza. Za pet godina, koliko je zamišljeno da  projekt traje, u planu je od svake sorte proizvesti i vino.

“Očekujem da će neka od njih biti vrhunska”, kaže profesor koji je ujedno i voditelj ovog zanimljivog projekta.

Sporazum u Alenqveru

Priča je počela prije tri godine, a inicijativa je došla iz portugalskog Veleposlanstva u Zagrebu. Poznavajući hrvatsku tradiciju vinogradarstva i vinarstva, a kako i njihova regija Alenquer želi ulagati u autohtone sorte vinove loze i vina, iskazali su želju za suradnjom.

“Na preporuku mog kolege Josea Firasa Diasa s kojim sam sudjelovao u više europskih projekata, kontaktirali su me da predložim neku regiju u Hrvatskoj s kojom bi Portugalci potpisali sporazum o suradnji”, podsjeća prof. Maletić.

Odmah je zbog sličnih klimatoloških uvjeta predložio Zadarsku županiju, Potom je izbor sužen na Benkovac i benkovačko područje, zapravo na vinogradarski najvitalniji dio Ravnih kotara. Nekako u to vrijeme, u proljeće 2017. godine, bili su lokalni izbori i za gradonačelnika grada Benkovca izabran je Tomislav Bulić. Ideja mu se “od prve” dopala pa je sa svojim suradnicima i profesorom Maletićem krajem lipnja odmah “sjeo na avion” i pravac Portugal. U gradu Alenqer, središtu istoimene pokrajine, dočekali su ih otvorenih ruku. Prijateljski.

“Sve je bilo na visini. Naš i njihov veleposlanik, zastave… Ozračje samo takvo”, prisjeća se potpisivanja Sporazuma o suradnji na očuvanju,  razvoju i promicanju autohtonih sorata vinove loze i njihovih vina. S naše strane predstavnici Grada Benkovca na čelu sa gradonačelnikom Tomislavom Bulićem, a u ime Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Edi Maletić.

Uz predstavnike vlasti grada i regije Alenquer s portugalske strane potpisnici su još i Nacionalni institut za agrarne i veterinarske znanosti (INIAV) iz Oeirasa te njihova najpoznatija vinarija Adega Cooperativa da Labrugeira iz Alenquera.

Ciljevi zajedničkog projekta

Sporazum je, kaže Maletić, potpisan s ciljem razvoja i provedbe projekata za proučavanje organoleptičkih, enoloških i mikrobioloških svojstava vina proizvedenih od autohtonih sorata vinove loze čime bi se omogućilo i proširenje tržišta vina proizvodnjom iz ovih dviju regija. Time bi se, dodaje, potaknuo njihov plasman, što je jako važno za ove dvije regije, u kojima je vinogradarstvo i vinarstvo važna gospodarska grana.

Također, jedan od ciljeva usmjeren je na širenje tržišta na obje zemlje kao i osnaživanje i podupiranje znanstvenih te drugih aktivnosti povezanih sa starim sortama vinove loze, ali i rad na njihovoj promociji i kako ih postaviti kao glavne sorte u našim područjima.

Osim toga, pojašnjava dalje, obje strane razvijale bi zajedničke stručne aktivnosti vezane uz izbor sorti vinove loze, proučavanje njihovih agronomsko-enoloških obilježja, procjenu potencijalnog prihvaćanja tržišta ili drugih čimbenika vrednovanja koji se mogu identificirati i koji mogu podržati razvoj ovog sporazuma.

Razmjena sadnog materijala

“Ugošćeni smo vrhunski”, kaže Maletić. Među ostalim i u hacijendi jednog uglednog domaćina, proveli se izvrsno, pogledali što oni rade s tim svojim sortama, kušali njihove delicije i vina pa, pomislio je profesor, hajde kad smo već potpisali sporazum, idemo odmah napraviti nešto konkretno. “Predložio sam Portugalcima da razmijenimo šest sorata sa svake strane, po tri crne i tri bijele”, otkriva.

S portugalske strane ponudili su njihove crne sorte sorte Touriga nacional, Touriga franca, Vinhao (Souzao), a od bijelih Vital, Fernao Pire i Arinto. S naše strane prof. Maletić je ponudio Plavac, Plavinu i Svrdlovinu od crnih te Maraštinu, Pošip i Vugavu od bijelih sorti. Tijekom uzvratnog susreta preklani u Benkovcu to je i potvrđeno, a dogovorene su i druge konkretne aktivnosti. Jedna od prvih je rad na autohtonim sortama ovih regija, odnosno razmjena sadnog materijala između dviju zemalja/regija, a sve pod nadzorom Agronomskog fakulteta i INIAV-a. 

Dogovorena je i veća količina materijala - 2.800 komada ukupno svaka strana. “Razlog puno većoj količini od ranije predložene je mogućnost relevantnije evaluacije zbog vinifikacije veće količine grožđa (200-400 trsova svake sorte osigurava 200-500 litara vina)”, pojasnio je.

Francusko-španjolske sorte i Grk

“Pupove koji su nam došli dao sam u Fragrariju, našu rasadničku firmu i oni su proizveli sadnice”, kaže i dodaje: “Kad smo već dobili tih šest sorti palo mi je na pamet da ne bi bilo loše još malo pojačati sortiment”.  

Ima puno sorti za koje on zna da dolaze iz sličnih klimatskih uvjeta kao što su kod nas u Ravnim kotarima. Uostalom prije koji 60, 70 godina njegovi su prethodnici to napravili sa Cabernetom, Merlotom, Grenachom i Syrachom. “Evo danas se dičimo i osvajamo medalje. Onda sam izabrao još pet sorti što francuskih, što španjolskih koje dobro poznajem. Budući da imam dobru suradnju s jednim njemačkim rasadnikom tamo smo naručili materijal.  Došlo je po 200 komada svake od tih pet sorti."

Riječ je, tvrdi Maletić, o svjetski poznatim sortama koje daju vrhunska vina. “Probao sam ih i stvarno su fenomenalna. Zauzvrat sam poslao 400 komada Grka. Grk je meni od svih južnodalmatinskih sorti što imamo u sveučilišnom kolekcijskom nasadu na Baštici daleko najbolji”. Uspio je nagovoriti Tomislava Glavića i on ga je posadio u svom vinogradu, a evo sada i Šimu Škaulja.

“Šime  je dobio najbolji mogući materijal, prve klonove koje smo proizveli. Čisti, bezvirusni i direktno testirani materijal. Idealno za matični vinograd koji bi proizvodio sadnice Grka za cijelu Dalmaciju."

Sadnja bez “šušura”

Velika je stvar, kaže Maletić, da se upravo Škaulj i njegov OPG uključio u ovaj projekt kao suradnik. Ima kvalitetnu zemlju, potrebne strojeve, znanje i iskustvo u sadnji i uzdržavanju vinograda.

Eksperimentalni vinograd ovih šest portugalskih, pet novih španjolskih i francuskih te naš Grk - ukupno 12 sorti u vinogradu kod Škaulja! To je jedan fenomenalan introdukcijski pokus, opetuje. Žao mu je, kaže, što se sadnja morala obaviti sada, u vrijeme pandemije, pa se iz razumljivih razloga odustalo od “šušura”. Bilo je logično da prve loze posade župan Božidar Longin, županijski pročelnik Daniel Segarić i gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić. Planiralo je da sadnji nazoče i vinogradari, vinogradarski stručnjaci kao predstavnici zadarskog i zagrebačkog Sveučilišta.

Šteta, jer sadnja jednog ovakvog vinograda je izuzetno vrijedna stvar, važan događaj.

U planu i otvaranje muzeja vina

Da nije pandemije koronavirusa vjerojatno bi već predstavnici Zadarske županije, Grada Benkovca i Agronomskog fakulteta u Zagrebu potpisali Sporazum o provedbi projekta i suradnji na očuvanju, razvijanju i promicanju autohtonih sorata vinove loze njihovih vina između regije Allenqver - Portugal i Ravnih kotare - Hrvatska.

“Ako se osiguraju uvjeti, ponajprije financijska sredstva uz sve ostalo, u planu je podići i tzv. banke gena, male kolekcijske vinograde sa starim sortama, koje bi poslužile i kao matični nasadi rijetkih sorata. U planu je i otvaranju kuće ili muzeja vina u Zadarskoj županiji, po uzoru na Alenquer. Naravno, ako se osiguraju za to potrebni uvjeti, ponajprije prostor i financijska sredstva”, kaže naš sugovornik, voditelj ovog projekta.

Uspjeh obitelji Šime Škaulja

“Prilično sam siguran da će za jedno sedam, osam godina kad ove sorte budu dale prva vina, ravnokotarska i zadarska vinarska scene biti znatno bogatija od današnje”. Siguran je, dodaje Maletić, da će neke od ovih sorata pojačati sortiment koji sada imamo. Pored naše Plavine i Babića, tu su još francuske sorte Grenach, Caberner sauvignon, Merlot, Syrach.

“Odlično je kad imaš najbolje od svojih autohtonih sorti i najbolje od introduciranih”, ističe profesor i zaključuje: “Ako samo jedno vino od ovih sorti postane vrhunsko napravili smo veliku stvar”.

Velika je stvar u ovo vrijeme pandemije i izolacije u nepuna dva dana posaditi 4.200 komada 12 sorti vinove loze, četiri bijele i osam crnih, a to je uspjelo Šimi Škaulju, njegovom sinu Tomislavu i njihovim radnicima.

“Sve je išlo brzo, bez ikakvih problema, a pri sadnji smo se držali na propisanoj udaljenosti. Prema pravilima stožera”, kaže Tomislav. Uostalom, rad u prirodi, na čistom zraku najbolja je preventiva protiv svake boleštine pa tako i koronavirusa. Radeći tako u posljednjih 20-ak godina i koristeći sredstva iz Programa ruralnog razvoja te Vinske omotnice OPG Šime Škaulj je, dosad, podigao 16 hektara vinograda, nabavili su strojeve i opremu, izgradili modernu vinariju i kušaonicu, u goste im dolaze mnogi posjetitelji među su kojima, primjerice, bili i švedski kralj i kraljica...

E sad, kad ovo pročita, neka netko kaže da se - raditi  ne isplati?!