Moldavija je 20. najveći izvoznik vina u svijetu - sada gubi važna tržišta

Moldavija je kontinentalna država na jugoistoku Europe na koju se s većim zanimanjem počelo gledati tek nakon rata u Ukrajini. Ova mala država koja osim s Ukrajinom graniči i s Rumunjskom je pretežno agrarno-industrijska, a od ukupne površine od 33.843 km2, poljoprivredno zemljište zauzima gotovo 2.499.000 hektara od čega je više od 1.800.000 obradivo. 

Unatoč solidnom gospodarskom rastu u posljednja dva desetljeća, Moldavija i dalje ostaje među najsiromašnijim zemljama u Europi, navodi worldbank. 

Uz ratarske kulture kojima pogoduje blizina Crnog mora, blaga i sunčana klima te plodno černozemsko tlo, ova je zemlja poznata i po vinogradarstvu te izvozu vina. 

Ondje postoje četiri vinske regije koje nose EU zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (PGI). To su Codru, Ștefan Vodă, Valul lui Traian i Divin, navodi wineofmoldova. 

Duga i turbulentna povijest vinogradarstva

Vinarstvo ondje ima dugu povijest, čak 5.000 godina prije Krista, no, ovisno o političkom uređenju države, prošlo je vrlo turbulentna razdoblja.

Masovni uzgoj vinove loze zabilježen je za vrijeme njezine pripadnosti Sovjetskom Savezu, a površina vinograda iznosila je oko 106 tisuća hektara. Najviše rasprostranjena je bila domaća sorta Rara Neagra, a daljnji razvoj je doveo do povećanja površina pod sortama za bijela vina Aligote, Feteasca, Riesling, Rkatiteli, Traminac te Cabernet Sauvignon, Merlot, Malbec, Saperavi, Serecezione i Gamay freaux za crna. 

No, dekret "O mjerama za iskorijenjivanje pijanstva i alkoholizma i proizvodnji domaćeg žestokog pića", kojega je vlast donijela 1985. doveo je do uništenja vinograda za 30 posto. 

Nakon odvajanja Moldavije iz SSSR-a i njezine neovisnosti, donijeli su Zakon o vinovoj lozi i vinu, prvi takav među zemljama ZND-a, u vrijeme kada takav nije postojao ni u drugim europskim zemljama. 

Idući udarac je im je zadao 1. (2006.) i 2. (2013.) ruski embargo. Naime, ta je zemlja prije 2006. bila među deset najvećih izvoznika vina u svijetu. Prvi embargo koji je trajao gotovo dvije godine doveo je do velikih gubitaka jer je čak 80 posto vina prije toga plasirano na ruskom tržištu. Proizvodnja je smanjena za više od 60 posto, a izvoz za 41 posto. Isti se scenarij dogodio i 2013. 

Te je godine osnovana organizacija za promociju moldavskih vina, ali i s ciljem provedbe promjena zakonskog i regulatornog okvira vinskog sektora i promocije vinskog brenda zemlje, a kako bi došli do međunarodnog tržišta. 

Vino treći izvozni proizvod

Ta zemlja danas ima 112 tisuća hektara pod vinogradima s više od 50 sorti, a ondje se godišnje ubere oko 600 tisuća tona grožđa, uključujući 100 tisuća tona stolnih sorti. 

Čak 89.768 vinograda pokrivaju 3,8 posto teritorija i sedam posto obradivih površina, piše globalnews. Ondje je i 331 vinarija, što je znatan broj na 2,6 milijuna stanovnika. 

Nažalost, ta će zemlja u povijesti svoga vinarstva morati zabilježiti još jedno turbulentno razdoblje. Rat u Ukrajini odrazit će se na izvoz u Bjelorusiju, Rusiju, Europu i Kinu, četiri najvažnija tržišta. 

Vino je njihov treći izvozni proizvod, a 2019. godine ga je izvezla u vrijednosti od 137 milijuna dolara što je svrstava na 20. mjesto najvećeg izvoznika vina u svijetu, piše oec.world. 

Izvoz je prekinut zbog rata, a kontejneri puni vina zaglavljeni su u Ukrajini, upravo u vrijeme kada su zazuzeli konkurentno mjesto na međunarodnom tržištu.