Kordonac ili Dvokraki Guyot - koji uzgojni oblik vinove loze odabrati?

Na sjeverozapadu Hrvatske u tijeku je rezidba vinograda, najvažnijeg postupka koji određuje cijelu vinogradarsku godinu. Taj je posao potrebno dobro odraditi jer upravo o njegovoj uspješnosti ovisi prinos trsa, a time i kvaliteta vina.

Koje su ključne dvojbe tijekom rezidbe vinograda i kako djelovati, saznali smo od Lovre Miklaužića, mladog enologa, vinogradara i sommeliera, koji u obiteljskoj vinariji na obroncima moslavačkih vinograda proizvodi autohtone sorte Škrlet i Frankovku.

Za razliku od prijašnjih rezidbi, lanjski rod u njihovom vinogradu nije bio velik zbog mraza. Loza je nešto tvrđa ove godine i dozrelija, pa će "ruke malo više trpiti", kaže Lovro. A koliko je ruku potrebno za učinkovitu rezidbu, ovisi o karakteristikama nasada, pa je teško odrediti koliko jedan rezač može odraditi u danu.

"Kad susjed susjedu reže, to se danima oduži i efikasnost je nekih 50 čokota na dan“, sa smješkom će Lovro, ističući da se u njihovom vinogradu reže od 250 do 500 trsova dnevno.

Razlike između uzgojnih oblika

Kao najčešći oblik rezidbe u ovom kraju, ovaj vinogradar navodi Dvokraki Guyot (gijo). Čokot, trs odnosno staro drvo se formira na dva dominantna kraka iz kojih rastu jednogodišnje šibe, koje su pogodnije ua dobivanje roda. Lucanj je jednogodišnja rodna šiba duga do 12 pupova, a reznik ili šparon je šiba do 3 pupa iz koje bi nagodinu trebali formirati lucanj.

"Poanta dvokrakog gijoa je da drži balans na trsu, pa čak i ako nešto fulate i jedna se grana počne sušiti, vi je izrežete i onda nagodinu opet imate mogućnost formiranja dvokrakog gijoa. Tu se ide na sigurno“, kazao je Miklaužić.

Osim ovog postoje i drugi uzgojni oblici, koji su često zastupljeni u kontinentalnom dijelu Hrvatske, poput Jednokrakog Guyota, koji se vija samo u jednu stranu do druge žice. Radi kvalitete vina, to je jedan od najtraženijih uzgojnih oblika, kaže on.

Za rodno drvo birajte tanju šibu

Kordonac je još jedan oblik uzgoja loze, koji se sastoji od puno šparona i reznika iz kojih onda mladice rastu gore prema žici. Za Škrlet taj oblik nije baš najpovoljniji, kaže Lovro, jer ima divlji porast pa raste dosta van žice i onda tek četvrti ili peti pup na lucnju počne ulaziti u žicu, a na Kordoncu raste u širinu.

"U starim udžbenicima možete vidjeti zapise koji govore o tome da opterećenje trsa ovisi o rodu, odnosno broj pupova će determinirati rod – što je istina prilikom sadnje vinograda i prvih nekoliko godina, ali onda se zbog nepravilne gnojidbe ta situacija može drastično promijeniti“, navodi ovaj mladi vinogradar.

Kod njih je zbog Škrleta dosta popularan Jednokraki Guyot, mada se i on pokazao da može baciti rod od 3 do 5 kila kao Dvokraki s produžnicama. Tako da ima puno uzgojnih oblika koji se prilagođavaju ovisno o uzgajivaču, radnoj snazi, strojevima s kojima raspolaža i slično, zaključio je.

Pri određivanju oblika pažnju treba posvetiti i debljini šibe. Za lucanj su bolje tanje šibe, jer deblje troše puno više hranjiva i lomljive su pri vezanju. "Optimalna je debljina cigarete ili olovke“, kaže. Deblje šibe nisu pogodne za rodno drvo i njih se može ostaviti za reznik. Znači, za rodno drvo se bira zdravija, tanja i viša šiba, ističe ovaj vinogradar i napominje da prilikom izbora između dvije šibe, za reznik treba ostaviti onu koja raste unutar žice zbog kontrole uzgojnog oblika.

Ovaj mladi stručnjak bio je angažiran oko klonske selekcije autohtone moslavačke vinske sorte Škrlet, koja se nalazi na području od Kutine do Popovače na stotinjak hektara vinograda. "Rezidba je zdrav posao, na zraku si, opušta mozak... Ljudi misle da ne mogu naučiti rezati, ali dovoljno je jedan dan provesti u vinogradu i drugi dan ide ko po loju“, zaključio je Lovro Miklaužić.

Pogledajte video prilog: