Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinova loza
  • 18.04.2019. 10:00

Kako prihranjivati vinovu lozu u periodu vegetacije?

Stručnjaci kažu da je za pravilnu ishranu zasada neophodno redovno obavljati kontrolu plodnosti zemljišta, na svake 3-4 godine, ali i folijarnu analizu svake godine. Potrebe vinove loze za hranljivim materijama nisu podjednake u svim fazama rasta i razvoja vinove loze, tako da oni savetuju prihranjivanje u vinogradima u nekoliko navrata.

Foto: Bigstock/AntonMaster
  • 3.936
  • 53
  • 0

Prihrana vinove loze se sprovodi folijarno i preko korena. Prema rečima diplomiranog inženjera voćarstva i vinogradarstva Sanje Čokojević ta prihrana se obavlja rasturanjem odgovarajućeg mineralnog đubriva po celoj površini neposredno pre plitke obrade i navodnjavanja. Ona napominje da je za pravilnu ishranu zasada neophodno redovno obavljati kontrolu plodnosti zemljišta, na svake 3-4 godine, ali i folijarnu analizu svake godine. Međutim, potrebe vinove loze za hranljivim materijama nisu podjednake u svim fazama rasta i razvoja vinove loze. Stručnjaci preporučuju prihranjivanje u vinogradima u nekoliko navrata. Najpre u vreme otvaranja okaca, potom 8-14 dana pred cvetanje, zatim 10-15 dana nakon cvetanja i u vreme šarka. 

Bor povećava vitalnost polenovih zrnaca

Čokojevićeva objašnjava da se folijarnom prihranom nadoknađuju makro i mikroelementi. Ukoliko su dani jako topli, tretiranje treba obaviti u ranim jutarnjim ili u kasnim popodnevnim časovima. Veoma važni elementi, kada je reč o vinovoj lozi, čiji se nedostatak često i javlja na vinogradarskim zemljištima su magnezijum, bor i gvožđe. Folijarna đubriva sa borom se koriste pre cvetanja jer će uticati na bolje cvetanje i oplodnju. Razlog je to što bor povećava klijavost i vitalnost polenovih zrnaca.

Folijarno đubrivo sa gvožđem protiv žućenja lista

Uloga magnezijuma značajna je u procesima fotosinteze, disanja, usvajanju i transportu fosfora i u sintezi ugljenih hidrata, metabolizma azotnih jedinjenja, proteina i masnih kiselina. Magnezijum se kroz čokot pretežno kreće naviše. Zato ga najviše ima u vršnim nadzemnim organima. Usvajanje tog mikroelementa zavisi od klimatskih uslova. Za to je pogodnija vlažna klima. Vodorastvorljivo mineralno đubrivo s visokim sadržajem kalcijuma povećava otpornost vinove loze na sušu i bolesti. Sanja Čokojević napominje da se primenom folijarnih đubriva, kod vinskih sorti, čvrstinom pokožice stvara otpornost na botritis, dok se kod stonih sorti čvrstinom pokožice poboljšava transportnost plodova. Ukoliko je vinova loza posađena na zemljištu koje sadrži mnogo karbonata, na listovima će se pojaviti žućenje to jest hloroza uzrokovana manjkom gvožđa. U tom slučaju treba primeniti neko od folijarnih đubriva sa nešto većim sadržajem tog elementa.

U ranim fazama razvoja izdanaka ključna uloga azota

Stručnjaci naglašavaju da se prilikom izbora folijarnih đubriva mora obratiti pažnja na to u kojoj fenofazi razvoja se vinova loza nalazi. Od otvaranja pupoljaka do zametanja plodova razvoj biljke je uslovljen migracijom rezervnih materija iz starijih organa korena i stabla, kao i količinom hranljivh materija unetih u zemljište tokom zime osnovnim đubrenjem vinograda. U ranim fazama razvoja izdanaka, azot ima ključnu ulogu. Potrebe za hranljivim materijama se primicanjem faze cvetanja postepeno povećavaju, tako da su biljci osim azota potrebni i fosfor, kalijum i kalcijum. Mikroelementi bor, gvožđe i cink su takođe važni u toj fazi, zato što aktivno učestvuju u svim procesima metabolizma.

Azot, fosfor i kalijum važni za visok prinos grožđa

Od zametanja plodova do početka zrenja stanje čokota vinove loze ima značajan uticaj na finalnu proizvodnju jer je stopa usvajanja hranljivih materija u toj fazi maksimalna. Potrebe za azotom u ovoj fazi veće su nego u bilo kojoj drugoj fazi razvoja. Potrebe za kalijumom su visoke i progresivno rastu sa rastom bobica, kao i potrebe za gvožđem. Snabdevanje azotom, fosforom i kalijumom po zametanju plodova je neophodno za postizanje visokiih prinosa sorti koje služe za sušenje kao i stonih sorti.

Sa zrenjem rastu potrebe za kalijumom

Od početka zrenja do završetka zrenja prestaje izduživanje lastara. Bobice udvostručuju svoju težinu. Kiseline se pretvaraju u šećere i javlja se boja karekteristična za pojedinu sortu. U toj fazi, potrebe biljke za azotom naglo se smanjuju, dok se istovremeno potrebe za kalijumom značajno povećavaju. U vinogradima u kojima se primenjuje navodnjavanje čiji je cilj visok prinos gajenih stonih sorti sa visokom koncentracijom šećera, primena đubriva koja sadrže kalijum treba da bude standardna mera.

Kao i osnovno đubrenje i đubrenje u periodu vegetacije prvenstveno se obavlja ishranom korenovog sistema, mada u periodu vegetacije treba posvetiti pažnju i folijarnoj prihrani u određenim fenofazama vinove loze.


Povezana biljna vrsta

Vinske sorte vinove loze

Vinske sorte vinove loze

Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima,... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Vinova loza Prihrana Đubrenje Koren Folijarna prihrana Azot Fosfor Kalijum Magnezijum Kalcijum Gvožđe Bor Sanja Čokojević


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.