Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sabatina
  • 05.11.2021. 13:30
  • Dubrovačko-neretvanska, Cavtat

Imamo trend pada vinogradarskih površina i ukupne proizvodnje vina

Samo je ove godine iskrčeno 693 hektara domaćih vinograda, različitih uzroka. Od starosti nasada i njihovih vlasnika koji više nisu u mogućnosti ih kultivirati, preko niskih otkupnih cijena grožđa, pa do bolesti i rezultata demografskih i klimatskih promjena

Foto: Depositphotos/akimbohr
  • 1.437
  • 158
  • 2

Podaci vinogradarskog registra od 25.10.2021. godine kazuju kako u Hrvatskoj trenutno imamo 18.235 hektara površina pod vinogradima.

Regija Slavonija nosi trećinu svih površina, a Istarska, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska predvode popis vinskih županija.

U strukturi nasada dominira graševina koju u TOP5 nacionalnih perjanica slijede malvasija, plavac mali, merlot i cabernet sauvignon, podaci su Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koje je na 31. Sabatini iznio Ivan Prša, voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo govoreći o aktualnom stanju u sektoru.

Istovremeno, u vinogradarskom registru bilježimo 27.207 registriranih subjekata, poljoprivrednih gospodarstava. 

Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) pokazuju kako je 99 posto domaćih proizvođača manjih od 5 hektara vinograda, a tek 339 njih prelazi taj prag, od čega 195 obrađuje između 5 i 10 hektara pod vinovom lozom, a tek 144 posjeduje vinograde veće od 10 hektara.

Ukupno je u vinogradarskom registru evidentirano 68.387 parcela pod vinovom lozom.

Podaci pokazuju kako svjedočimo trendu pada vinogradarskih površina, ali i ukupne proizvodnje vina.

Samo je ove godine iskrčeno 693 hektara vinograda, uzroci su različiti. Od starosti nasada i njihovih vlasnika koji više nisu u mogućnosti ih kultivirati, preko niskih otkupnih cijena grožđa, pa do bolesti i rezultata demografskih i klimatskih promjena u pojedinim regijama.

Evidencije HAPIH-a govore da je prošle vinske godine (od 01.08.2020. - 31.07.2021., op.a.) prijavljeno 95.002 tona uroda grožđa i 592.280 hl vina, a zadnji podaci govore da na zalihama imamo 671.127 hektolitara vina.

Izvoz domaćih vina u 2020. godini iznosio je 12,6 milijuna eura, što predstavlja smanjenje za 21 posto u odnosu na 2019. godinu. Količinski je izvoz iznosio 3.469 hL te bilježi smanjenje u odnosu na 2019. godinu za 34 posto. U istoj je godini u segmentu vina ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 14,9 milijuna eura.

Najznačajnija izvozna destinacija u 2020. godini je Bosna i Hercegovina čiji udio, promatrano vrijednosno, u ukupnom izvozu čini 30,6 posto. U odnosu na prethodnu godinu, izvoz u BiH se smanjio za 24 posto. U ukupnom promatranju strukture izvoza po zemljama, proizlazi da je Republika Hrvatska najviše vina izvezla, promatrano vrijednosno, na tržište Europske unije (42%), dok je izvoz u zemlje CEFTE iznosio 41 posto. 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2020. godini uvezeno je u RH vina u vrijednosti od 27,5 milijuna eura, što predstavlja pad za 14,1% u odnosu na 2019. godinu. Količinski uvoz je iznosio 24.543 hl te bilježi pad u odnosu na 2019. godinu za 1,3 posto.

Vinogradarstvo i vinarstvo u svijetu

Globalno je prisutan trend pada vinogradarskih površina, a računa se da je diljem planete danas cca. 7,3 milijuna hektara pod vinovom lozom, a čiji se najveći dio nalazi u Španjolskoj, Francuskoj, Kini, Italiji i Turskoj. 

EU broji 3.3 milijuna hektara, i taj je broj relativno stabilan unazad nekoliko godina.

Svjetska proizvodnja vina u 2020. godini procjenjuje se na gotovo 3 mil.hl (+1%), u odnosu na 2019. Nakon dvije uzastopne nestabilne godine 2017. i 2018., 2020. je u skladu s globalnom razinom proizvodnje vina iz 2019. i može se definirati kao malo ispod prosjeka.

Proizvodnja vina u EU za istu godinu procjenjuje se na 165 milijuna hektolitara čime bilježi povećanje od 8 posto (+12 mhl) u usporedbi sa 2019. godinom.

Svjetska potrošnja vina u prošloj godini procjenjuje se na 234 mhl, što je smanjenje od 3% u odnosu na 2019. Ovaj pad od 7 mhl analogan je onom viđenom tijekom svjetske financijske kriza 2008/09. te se pripisuje globalnoj epidemiji Covid-19.

U 2020. EU27, koja čini 48 posto svjetske potrošnje, je potrošena procijenjena količina vina od oko 112 mhl odnosno vrijednost je u razini sa 2019. godinom.

U protekloj godini prva tri uvoznika vina po količini bila su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i SAD, koje su zajedno uvezle 41 mhl, što čini 39 posto ukupnog svjetskog prometa uvoza, koji je dosegao 11,5 milijardi eura. 


Tagovi

Proizvodnja vina HAPIH Ivan Prša Sabatina Cavtat


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)


Partner

Zadružni savez Dalmacije

Kamila Tončića 4, 21000 Split, Hrvatska
tel: +385 21 348 365, e-mail: info@zsd.hr web: http://www.zsd.hr/