Imamo ih dva! I Ivan Batistić je zlatni proizvođač prošeka

U Dalmaciji ima dva, a ne samo jedan jedini prošek. Jer, nakon teksta o Stjepanu Vučemiloviću i njegovom prošeku javio se još jedan proizvođač - Ivan Batistić iz Lumbarde na Korčuli. Reagira s pravom jer i njegov prošek je, kaže, osvojio zlatnu i to veliku zlatnu medalju na Sabatini 2017.

Do zabune je, vjerojatno, došlo dijelom i zbog toga što je profesor Bernard Kozina, inače predsjednik Ocjenjivačkog suda, na proglašenju rezultata i pobjednika na završnoj večeri Sabatine, rekao: "Imamo samo jedan jedini prošek", ne imenujući pritom vlasnika prošeka. Tako je Stjepan Vučemilović iz Dikla kod Zadra, kao i drugi, pomislio da je taj "jedan jedini" njegov prošek kojega je prijavio na Sabatinu u kategoriji otvorenih vina i to kao Prošek od prosušenih bobica Maraštine i Dubrovačke malvasije, berba 2016., što piše i na Diplomi, a objavljeno je i u svim službenim dokumentima.

Reagiranje iz Lumbarde

U međuvremenu se, međutim, ispostavilo da su na ovogodišnjoj Sabatini među 420 uzoraka vina i likera našla ne jedan nego (pazi sad!) ukupno dva prošeka!

"Dakle, čestitamo g. Vučemiloviću na osvojenom zlatu za prošek, ali moram vam se obratit zbog par pogrešnih informacija. Prvo za naslov u kojem se ne slažem da je posljednji proizvođač prošeka. Drugo, prošek g. Vučemilovića bio je prijavljen u kategoriji mladih i otvorenih vina za koje je dobio zlatnu medalju, dok je naš prošek od grka (Elysion) osvojio veliku zlatnu medalju u kategoriji buteljiranih proizvoda, a g. prof. Bernard Kozina referirao se taj dan na naš prošek kao jedini prijavljeni prošek u toj glavnoj kategoriji", napisao je u svom reagiranju Ivan Batistić.

Nastavljaju očevim stopama

U međuvremenu smo mobitelom kontaktirali Ivana Batistića i ostali ugodno iznenađeni. On i brat Marko su mladi, ali već ozbiljni vinogradari i vinari. Marko inženjer, a Ivan magistar vinogradarstva i vinarstva. Prije sedam godina, dok su još studirali otac Bartul je u Lumbardi meliorirao 10 hektara zemljišta.

Na sedam su posadili vinograd sa 33.000 loza, pretežno grka, merlota, caberneta, syraha i plavca malog. Na preostala 3 hektara podigli su maslinik sa 500 stupi gdje prevladavaju domaće sorte lastovka i levantinka. Masline su ove godine došle na rod pa upravo ovih dana imaju prvu berbu. "Zadovoljni smo urodom, plodovi su zdravi pa očekujemo kvalitetno ulje", kažu Ivan i Marko.

Uspješni vinogradari, vinari i maslinari

Na ovogodišnjoj Sabatini, uspješni mladi vinari i maslinari iz Lumbarde, natjecali su se sa dva crna vina, pjenušcem i spomenutim prošekom "Elysion", o čemu su izvjestili na fejsbuk stranici svog obrta Zure što im je i obiteljski nadimak.

Stjepan Vučemilović - posljednji proizvođač prošeka

"Sudjelovali smo sa 4 naša vina u kategoriji za kvalitetu i to sa dva crna, Plavac mali ''Advocatus Diaboli'' 2015 i ''Rebellion'' 2015 našom kupažom od 5 crnih sorti, te sa prošekom od grka ''Elysion'' 2016, a po prvi puta se je na nekom ocjenjivanju ocjenio i naš pjenušac od grka ''Quinta Essentia''. Dva crna vina i pjenušac ocjenjeni su i nagrađeni su zlatnom medaljom, dok je prošek ocjenjen i nagrađen velikim zlatom, te je bio jedan od ukupno tri vina nagrađena velikom zlatnom medaljom i za malo mu je pobjegla nagrada ukupnog pobjednika i šampiona”, izvjestili su Ivan i Marko Batistić.

Oni, nadalje, ističu da su sa rezulaltima presretni iz više razloga. Crna vina nastavljaju i potvrđuju svoju kvalitetu kao i prošek od grka koji potvđuje da spada u sam vrh. "Radili smo ga od prirodno prosušenih bobica. Nema veze sa pečenim vinom, dodavanjem šećera i ugušćivanjem mošta", kaže Ivan i otkriva da je prošek njegova, a pjenušac ideja brata Marka.

"Iznimno nas čini ponosnim i rezultat pjenušca, jer smo dokazali da ne samo to da je moguće napravit pjenušac na jugu i još k tome od sorte grk, već i da takav pjenušac može spadat u sam vrh” smatraju Batistići. Između ostaloga, braća Batistić ističu, da se Sabatina može smatrati jednim od najcjenjenijih ocjenjivanja i natjecanja u Hrvatskoj čime ovakvim njihovim razultatima daje još veći značaj. Ivan i Marko Batistić, vlasnici obrta Zure uputili su nas na i na rezultate objavljene na web stranici Zadružnog saveza Dalmacije, organizatora Sabatine i u medijima.

Propust administracije

Stvarno, pod egidom Velike zlatne medalje za kvalitetu buteljiranih proizvoda na prvom mjestu je Elysion 2016. Obrt Zure, Lumbarda, otok Korčula. Doduše nigdje ne piše, nije eksplicite navedeno da je to prošek, što je izazvalo zabunu.

Naime, na listama s rezulatima, kako u kategoriji mladih i otvorenih vina tako i u kategoriji buteljiranih, nigdje nema riječi prošek. Osim kod uzorka Stjepana Vučemilovića. Zato se kao logično postavlja pitanje je li Elysion 2016. vinara Ivana Batistića kod zaprimanja uzoraka zaveden kao prošek, ili možda kao desertno vino?! Pitanje smo postavili Boži Novakoviću iz Zadružnog Saveza Dalmacije na što je on odgovorio kratko: “Moguće da ga je kod ocjenjivanja profesor Kozina prepoznao kao prošek”, rekao je Novaković upućujući nas na profesora Bernarda Kozinu, predsjednika Ocjenjivačkog suda.

"Što ne piše da je prošek, to je propust Zadružnog saveza Dalmacije", odmah odgovora Kozina, potvrđujući da je proizvod iz Lumbarde deklariran kao prošek od sorte Grk sa imenom "Elysion" što je otisnuto i na butelji. Osim toga, nema nikakvih zapreka da se desertna vina pa i tradicionalni prošek proizvode i stavljaju na tržište. "Ne postoji zapreka ako se proizvođač pridražava Pravilnika o specifikaciji i proizvodnji prošeka", kaže Kozina.

On također podsjeća da je Udruga Vino Dalmacije napravila svoje elaborate prema kojima desertna vina s područja Srednje i Južne Dalmacije mogu nositi kao tradicionalni izraz prošek. Talijani su nam htjeli zabraniti, ali im nije pošlo za rukom. Niti hoće, uvjeren je profesor Bernard Kozina. Iz njegovih usta u Božje uši, kažu vinari. Dobro bi bilo da, ako je stvarno prošek zaštićen i na razini EU-a, to bude i službeno objavljeno što nestrpljivo očekuju posebno oni vinari koji namjeravaju početi proizvoditi prošek za tržište.

Što ih bude više - to bolje, a ne da prošek taj biser tradicije, umjesto proizvoda budućnosti, postane - prošlost!

Foto: arhiva obitelji Batistić