Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Apopleksija vinove loze
  • 24.08.2017. 16:15

Eska izaziva sušenje vinove loze

Eska izaziva sušenje vinove loze, a osim u starim zasadima, prisutna je i u onim od tri do četiri godine. Fungicidi za borbu protiv nje ne postoje - najvažnija je preventiva.

Foto: Petra Pozder/K/Diklic
  • 6.115
  • 99
  • 0

Poslednjih godina veliku pažnju vinogradara širom sveta privlači pojava bolesti zvane eska ili apopleksija - apoplektično uvenuće. Apopleksija vinove loze u stranoj literaturi poznata je pod imenom Malldell Esca.

Jedna je od najstarijih bolesti na vinovoj lozi, za koju se smatra da je bila poznata u mediteranskim krajevima još u vreme Rimljana. Pod nazivom "eska" podrazumeva se kompleksna bolest, u kojoj je unutrašnja trulež čokota samo jedan od simptoma. To je bolest drveta i izaziva sušenje vinove loze.

Počelo sušenje i mladih čokota

Krajem osamdesetih godina prošlog veka eska je počela da se širi najpre u Francuskoj i Italiji, a nakon toga i u drugim vinogradarskim zemljama. Toj bolesti nije se pridavala posebna pažnja, jer se najčešće javljala na starim čokotima, ali je u poslednjih 15 godina primećeno i sušenje mladih čokota, starih tri do četiri godine.

Slika 1: Klasična eska

To je bolest starih vinograda i dovodi se u vezu sa postotkom tanina. Poznato je da je u starim čokotima postotak tanina veći. Isto tako se zna da su vinogradi kalemljeni na podlogama Rupestris (koja je bogata taninima) češće napadnuti nego vinogradi na podlozi Riparia.

Mogu biti zaraženi i mladi čokoti od dve do pet godina, a to se tumači tako da su na tim mestima prethodno iskrčene zaražene biljke od kojih su ostale brojne bazidiospore, kao izvor zaraze. Na mladim vinogradima, i ako dođe do infekcije, simptomi se javljaju mnogo godina kasnije, jer parazit sporo napreduje.

Dva tipa oboljenja

Na osnovi simptoma i uzročnika razlikuju se dva tipa oboljenja: apoplektično uvenuće - klasična eska i mladenačko apoplektično uvenuće - mladenačka eska.

Uzročnici sušenja vinove loze su patogene gljive, koje nanose velike ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji. U etiologiji klasične eske ušestvuju najmanje tri uzročnika: Phaemoniella chlamydospora, Phaeoacremonium aleophilum i Fomitiporia mediterranea. Gljiva je sposobna da se adaptira na sve situacije, koje susrećemo u vinogradima, a zavisno od okolnosti, razvoj je brži ili sporiji.

Simptomi klasične eske uočavaju se na čokotima starijim od osam godina (slika 1.), dok se simptomi odnosno venuće od mladenačke eske uočava na mladim biljkama od jedne do tri godine.

Slika 2: Simptomi eske na listovima

Prvi spoljni simptom je promena boje na listovima. Između glavnih žila javljaju se izdužene žute ili crvenkastosmeđe nekroze. Između tog dela nastaje šira ili uža zelena zona. List poprima specifičan izgled "tigrovih šara" (slika 2.). Ako nekroza prekrije veći deo, list se osuši. Posledice mogu biti vidljive na svim organima čokota.

Hronični i akutni tip oblika

Apopleksija se pojavljuje u dva tipična oblika: u hroničnoj formi kao degradacija lišća i u akutnoj formi, kao brzo sušenje ili smrt celog čokota. Ako biljka sa takvim simptomima na listovima preživi nekoliko godina, bolest eske je prešla u kroničnu fazu. Pojava simptoma na listovima u narednoj godini može izostati, no moguće je da će se opet pojaviti nakon jedne ili dve godine.

Na krakovima čokota i na stablu mogu se pojaviti uzdužne pukotine. Čokoti sa prethodno navedenim simptomima žive po nekoliko godina, nakon čega nastupa akutna - apoplektična faza. Za vreme toplih letnjih meseci nastupi iznenadno sušenje.

Istovremeno se suše mladice, bobice na grozdu se smežuraju (slika 3.) i u na kraju se čitav čokot osuši. Sve te promene na listovima i na spoljnom izgledu čokota su posledice promena, koje su nastale u unutrašnjosti čokota. Na preseku stabla vide se različite promene.

Poremećaj se javlja u toplijim i suvim uslovima

Uloga patogenih organizama apopleksije u degradaciji drveta vinove loze još nije potpuno proučena, ali je poznato da je poremećaj izrazitiji u toplijim i suvim uslovima. Oboleli čokoti normalno započinju rast i razvoj, cvetanje i oplodnja se ničim ne razlikuje od zdravih biljaka, a prve neželjene promene su vidljive tek nakon vrućih letnih razdoblja. Meteorološki uslovi utiču na razvoj apopleksije, a pojedinih godina simptomi na zaraženim čokotima mogu izostati ili biti prikriveni.

Veći postotak tanina u starijem čokotu povećava osetljivost na apopleksiju, ali istraživači su tokom 2003. godine dokazali prenos gljive Phaemoniella chlamydospora iz zaraženih podloga, odnosno činjenicu da se apopleksija prenosi i sadnim materijalom.

Najvažnija je preventivna zaštita

Glavne mere zaštite od te bolesti su isključivo preventivne. Prva preventivna mera protiv apopleksije je korištenje sertifikovanih, odnosno deklarisanih loznih kalemova.

Budući da se za podizanje novih vinograda uglavnom koriste površine na kojima rastu šume, šikare, stari voćnjaci ili stari vinogradi, nakon krčenja potrebno je "odmarati" zemljište od dve do čak šest godina, ako je prethodni zasad bio zaražen bolestima drva ili virusnim česticama.

Ostale preventivne mere obuhvataju premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom, kako bi se sprečio ulaz spora gljive u biljku, te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih čokota iz vinograda.

Slika 3: Simptomi eske na grozdu

Pošto je uzročnik te bolesti patogena gljiva, glavni način na koji se prenosi ta bolest u vinogradu jest makazama prilikom rezidbe. Da bi se sprečio prenos te bolesti, potrebno je toekom rezidbe dezinfikovati alat 70%-tnim alkoholom, čistim ili uz dodatak kalijum-permanganata.

Ne postoje fungicidi zu sprečavanje pojave i širenja bolesti

Što se tiče direktnih ili hemijskih mera zaštite fungicidima, za sada ne postoje fungicidni preparati kojima bi se uspešno mogla sprečiti pojava ili širenje te bolesti. Postoje podaci o različitoj osetljivosti/otpornosti nekih kultivara vinove loze, pa se tako kao izrazito osetljivi kultivari navode sovinjon, kaberne sovinjon i drugi.

Autor: mag. ing. fitomedicine Petra Pozder
Foto: Petra Pozder/K/Diklic

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Postavljanje kablova na rendžer zalivnom sistemu, pred predstojeću sezonu. Rendžeri su pokretne mašine za navodnjavanje, a vodu zahvataju iz kanala preko pumpnog agregata. Iz rasprskivača koji su postavljeni duž mašine voda se raspoređuje p... Više [+]