Daljska zlatna graševina

Vino graševine je najčešće slamnatožute boje, izraženog mirisa, suho, srednjeg sadržaja alkohola i ekstrakta, ugodno gorkasto i već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine. Nas je upravo taj okus odveo do 35 kilometara od Osijeka udaljenog Dalja.

Šampionska nagrada za graševinu u mađarskom Villany pripala je maloj vinariji obitelji Antunović iz ovog mjesta na istoku Hrvatske. Putovanje iz Osijeka traje svega 20-tak minuta i prekrasno Erdutsko vinogorje doslovce iz Dunava iskače u punom svom sjaju. I za vrijeme vladavine Rimljana na uzvisinama uz Dunav uzgajala se vinova loza. Izražajnost svojstvena kraju, slavonska zemlja, rađa najkvalitetnije sorte grožđa kao što su Graševina, Chardonnay, Rajnski rizling, Traminac mirisavi, Pinot sivi, Silvanac zeleni, Ružica kevedinka i Plemenka bijela, te sorte za crna vina koja čine Pinot crni, Zweigelt i Alicante boushet.

Ovaj kraj ima idealne uvjete za proizvodnju kvalitetnih bijelih vina. Brojne sorte vinove loze ukazuju na klimatsko-zemljišnu raznolikost i povoljan utjecaj umjerene klime, što omogućava uspješan uzgoj i proizvodnju grožđa te dobivanje vina svih kvaliteta

VINOGRADI IZRASTAJU IZ DUNAVA

Dalj smješten na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 m idealno je za voćarsko vinogradarsku proizvodnju. Posjetili smo Jasnu Antunović i njezinog oca Tomu u staroj, autohtonoj podunavskoj seoskoj kući gdje je smješten podrum. Nasadi ove obitelji su stari četiri i pet godina. Trenutno imaju 5,5 hektara a cilj je vinogradarska proizvodnja na sedam hektara kao i godišnja proizvodnja od 50 tisuća litara vina. Trenutno su zaokupljeni građevinskim radovima na podizanju novog podruma i punionice.

- Petnaestak posto nasada je crna sorta, pinot crni, a ostalo su bijele sorte graševina, chardoney, zeleni silvanac i muškat. Posađeno je tako sve planski da nam berba traje 15-tak dana godišnje što će biti jako važno u vrijeme kada vinogradi budu u punom rodu, ističe Jasna Antunović-Turk jedna od rijetkih žena vinogradarki na ovom području, a možda i općenito u Hrvatskoj.

Vinarija koju grade bit će kapaciteta 75 tisuća litara a mi smo imali priliku kušati mlada vina u još uvijek starom podrumu. Antunovići posjeduju kompletnu vinarsku opremu, a ove zime i proljeća imaju namjeru nabaviti od mehanizacije što im nedostaje. Prije svega, kako kaže otac obitelji, Tomo, dva starija traktora bi zamjenili s jednim jačim od minimalno 75 konjskih snaga. Nakon što vinogradi i podrum budu u punom kapacitetu trebat će još barem dva radnika. Jednog u podrumu, a drugog u vinogradu. Kako je i njihovo gazdinstvo dio vinske ceste razvit će i dio ugostiteljske djelatnosti. No, samo u obliku kušaonice za posjetitelje Dalju i podrumu.

KREĆE POPUNA STROJNOG PARKA

Više od 50 posto sredstava su izvor financiranja iz raznih poticaja i programa a koje imaju namjeru i dalje koristiti. Od opreme nam dosta toga nedostaje, prije svega pored traktora i jedan injektor za deponiranje umjetnog gnojiva, a u kasnijoj fazi i stroj za orezivanje loze, ističu Antunovići.

No, nakon početne euforije u obitelji Antunović su svjesni kako ih čeka izazov tržišta. Osjeća se utjecaj recesije. Konkurencija je velika, ali sigurno je da će se mali vinari morati udruživati.

Pinot crni

Ova sorta često se naziva Burgundac. Među poznavateljima vina spominje se kao najromantičnije, bogato poput parfema i slatko i opojno poput zaljubljivanja. Grožđe ove sorte je tanke kožice, stoga je laganog tijela i svjetlije boje. Zahtjeva stalnu njegu i nadzor, posebno zbog osjetljivosti na bolesti. Kako bi se dobilo dobro vino, potrebno je smanjivati urod. Rano zri, te nije pogodno za izrazito toplu klimu. Aroma ovog vina je jako ovisna o području u kojemu se uzgaja grožđe

Graševina i Zeleni silvanac

Silvanac Zeleni porijeklom je s područja srednje Europe, gdje se sve više zamjenjuje sa sortom MÜLLER-THURGAU, hibridom rizlinga i silvanca, poglavito u Njemačkoj. Okus vina je ugodan, lagane arome i sa izraženom kiselinom. Iako joj je prilijepljen naziv priprostog, jednostavnog vina, na određenim područjima ova sorta naprosto briljira, i tvori vina složenijeg i zanimljivijeg okusa.

Pretpostavlja se da je graševina porijeklom sa područja srednje Europe, ali se toliko udomaćilo kod nas da je mnogi smatraju autohtonom sortom. U Hrvatskoj je to jedna od najpopularnijih bijelih sorti. Vino graševine je najčešće slamnatožute boje, izraženog mirisa, suho, srednjeg sadržaja alkohola i ekstrakta, ugodno gorkasto i već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine.

Muškat bijeli i Chardonnay

Sorta bijeli muškat pripada velikoj obitelji muškata i najplemenitija je njezina sorta. Danas se uzgaja u mnogim zemljama i zauzima površinu od nekih 45 000 hektara. Najvažniji uzgajivači su: Italija (13 500 Ha), Francuska (6 500 Ha), Hrvatska- uglavnom Istra (6 000 Ha), Bugarska, Španjolska, Grčka, Turska, Brazil, Rumunjska, Portugal i Južnoafrička republika. Za loših godina previše razvija kiselost i buquet je previše nametljiv. U nekim slučajevima miješa se s rizlingom, silvancem ili bijelim burgundcem.

Jedna od najvećih prednosti Chardonnaya je njegova varijabilnost, što ga čini vrlo popularnim. U SAD-u se najčešće pravi kao barrique vino. Vino je lagano, voćne arome i kiselkasto. Chardonnay je jedan od najvažnijih komponenti u šampanjcu.