Berba grožđa još uvijek traje - berača sve manje, nadnice sve veće?

Berba grožđa u punom je jeku, a ranije sorte poskidane su već prije desetak dana. Lijepo vrijeme sredinom rujna poslužilo je vinogradare, no onda su u pojedinim dijelovima Hrvatske uslijedile kiše koje sigurno nisu pasale grozdovima koji tek čekaju biti ubrani.

"Ova je godina bila zapravo povoljna, ljeto nešto sušnije, ali je krajem osmog i početkom devetog bilo kišnih dana koji su nadoknadili gubitke i opskrbili tlo vodom", komentira za Agroklub dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču dodajući kako je idealno da zadnjih mjesec dana pred berbu kiše ne bude pod uvjetom, naravno, da u tlu ima zaliha vode od prije. 

Problem je dugotrajna kiša

"Tako se omogućava dobro dozrijevanje, ali i spriječava razvoj bolesti, prije svega sive plijesni i kisele truleži na grozdovima, a što se događa kada su uvjeti nepovoljni, odnosno kada ima oborina", kaže naš sugovornik i napominje kako jača kiša, pa makar palo i sto litara, koja traje jedan dan neće puno naštetiti ako nakon nje nastupi suho i lijepo vrijeme. 

"Problem je kada to traje tri, četiri, pet dana zaredom. Ili ako padne danas, pa ponovo za nekoliko dana, u više navrata ili dugotrajno", opisuje naglasivši da može pasti i malo kiše, ali ako je grozd konstantno mokar, tada to iznimno povoljno djeluje na razvoj gljivičnih bolesti s naglaskom na botritys, odnosno sivu plijesan. 

Nažalost, prognoza za naredna dva tjedna ne izgleda ohrabrujuće. Kiša i pad temperature očekuju se već početkom idućega tjedna, a onda opet oko 10. do 15. listopada što znači da svaki pogodan trenutak treba iskoristiti za berbu. 

Izbjegnite oksidaciju

Što se brže ona obavi, i što grožđe prije dođe u podrum, to bolje. Najvažnije je grozdove ne bacati i gnječiti, a posebno je bitno ne prepuniti kašete jer ako se budu slagale jedna na drugu, doći će do njihovog sabijanja. A ako su oni oštećeni, može doći do oksidacije. 

Do ovoga će procesa doći i ako se ona vrši pri visokim temperaturama kao što su bile one u kolovozu i rujnu pa je važno početi što ranije, čak u šest ujutro i završiti je do podneva, da se grožđe ne pregrije. Naime, na visokim se temperaturama enzimi zaduženi za oksidaciju brže djeluju, posebno ako je ono oštećeno jer, kako kaže Bubola, ako se bere na 30 Celzijevih stupnjeva, grozd koji je na suncu može imati i 10 stupnjeva višu temperaturu. Tada ga je pri dolasku u podrum potrebno ohladiti, a što ovisi o tipologiji vinifikacije i samom stilu vina. 

U Istri 40 kuna po satu, u Slavoniji 25

Za brzu berbu treba imati i dobre i vješte berače. No, živimo u vremenu kada su vinogradari sretni da ih uopće imaju. Cijene nadnice ovise o dijelu Hrvatske, a kolika je ona u Istri, otkriva naš sugovornik: "Oko 40 kuna po satu. Nedavno je jedna poljoprivrednica iz kontinentalnog dijela rekla da njezini ne smiju čuti da se kod nas plaća toliko. No, problem je jer nema radne snage, posebno u ovoj branši, nitko ne želi raditi u polju", komentira. 

Prema našim pouzdanim izvorima, na istoku Slavonije za sat vremena berbe zaradit ćete gotovo duplo manje - 25 kuna. 

Zanimalo nas i koliko jedan berač dnevno može ubrati. Ni to nije konzistentno jer, ovisi o njegovoj vještini, ali i sorti. Naime, kod onih koje imaju sitnije grozdove kao što je traminac ili sauvignon bijeli norma je niža za razliku od onih koje imaju velike kao što je muškat žuti ili grenache. Tada je berba brža i lakša pa i berač može više ubrati. Dakle, govorimo o količinama od 200 pa do 500, 600 kilograma dnevno. "Ima onih koji uberu više od tone dnevno, u slučaju da se radi o sorti velikih grozdova, visokom prinosu po trsu i vještom beraču. Pogotovo kada rade po normi", komentira Bubola.  

U našoj zemlji još uvijek dominira ručna, čak i ondje gdje bi se ona mogla obaviti strojno i bez obzira na to što je dokazano, a kako smo već pisali, da su današnji kombajni sofisticirani i ne oštećuju bobice, kako se često pretpostavlja. Naravno, ovaj je način neminovan u malim, odvojenim i starim vinogradima, neprikladne armature stupova gdje stroj ne može ući. 

"Mnogi odabiru ovaj način jer smatraju da je on povoljniji te da tako dobiju kvalitetnije vino. Također, tu je i održavanje tradicije i autentičnosti na temelju čega se radi marketinška priča", kaže naš sugovornik koji podsjeća na niz radnji koje je trebalo napraviti prije same berbe. 

Jeste napravili defolijaciju?

Naime, dva do četiri tjedna prije berbe crnih sorti potrebno je napraviti defolijaciju, odnosno skinuti dio lišća u zoni grozdova kako bi oni bili osunčani s ciljem boljeg dozrijevanja i nakupljanja antocijana i fenola. Također, tako se zadržava vlaga u slučaju kiše i rose, i smanjuje mogućnost potencijalne zaraze gljivičnim bolestima kao što su botritys i kisela trulež. "Pri tom se s trsa može ukloniti i pokoji grozd koji slabije dozrijeva, a što se očituje slabijom obojenosti. Odnosno, svjetliji su, roskasti. Oni kasne s dozrijevanjem i smanjuju prosjek dozrelosti na trsu", upozorava pojasnivši da se uklanjanjem s jedne strane eliminiraju najlošiji, a s druge ostaje manji prinos po trsu što je preduvjet boljem dozrijevanju. "Asimilati koji i dalje nastaju u listu će se rasporediti u manji broj grozdova i samim time će njihova dozrelost biti bolja."

Za bijele sorte, naglašava Bubola, to ne vrijedi. "Čak nije dobro da su izložene sunčevoj svjetlosti, posebno one ranije i srednje dobi dozrijevanja. Smisla ima eventualno ako se radi o lokaciji gdje je iz prethodnih godina poznato da ima problema s botritysom ili ako se želi provesti kasnija berba", kaže napomenuvši da skidanje ne treba biti potpuno. Dovoljno je da bude umjereno prozračno i da su grozdovi načelno izloženi sunčevoj svjetlosti. 

Pravilno uzeti uzorke praćenja dozrelosti

Jako je važno odrediti i pravi trenutak berbe, a što se može zaključiti na temelju praćenja dozrelosti barem jednom, idealno dva puta tjedno, a kako bi se dobila krivulja dozrijevanja koja će olakšati ovu odluku. No, tu je važno imati na umu sljedeće: "Kada se uzimaju uzorci praćenja, nije dovoljno doći do prvog reda i uzeti prva tri najljepša grozda nego ih ubrati nasumično, proći cijeli vinograd, na preskokce i uzeti uzorke koji će pokriti cijelu površinu", kaže nam ovaj stručnjak dodajući da čak i tu postoje variranja jer u svega nekoliko metara mogu postojati razlike u dozrelosti. 

"Ono što se u zadnje vrijeme najviše preporuča je da se ne uzimaju čitavi grozdovi jer je tada riječ o relativno malom uzorku trsova, a samim tim i rezultat manje pouzdan, nego ubrati bobice ili njegove dijelove s do deset bobica", otkriva spomenuvši kako se često događa da uzorak bude jedno, a ono što uđe u bačvu drugo. "Proizvođači znaju reći, barem kod nas, da ako uzorak ima "x" šećera, da će onda u bačvi biti "y" manje. No, to samo znači da uzorak nije dobro prikupljen i da su plodovi za brani subjektivno, oni najljepši, osunčani."

Osim dozrelosti, ovaj se trenutak određuje i prema sorti, stilu vina i samoj želji proizvođača. U svakom slučaju, u zadnjih nekoliko godina taj je trenutak sve raniji, čak dva do tri tjedna u odnosu na vrijeme od prije 30 do 40 godina. "Ovakav je trend prisutan u cijelom svijetu, grožđe dozrijeva kalendarski ranije, a to znači i da ta faza dolazi u dio godine kada je vrijeme toplije što također utječe na njegov sastav. Zbog toga danas ono ima nešto više šećera i manje kiselina", kaže ovaj stručnjak. 

A nakon berbe, lišće će u vinogradu nastaviti s nakupljanjem asimilata koji će se uskladištiti u višegodišnjem dijelu trsa i koristiti u narednoj godini što je važno za početak vegetacije na proljeće. "Gledano s aspekta zaštite, važno je da lišće ostane funkcionalno i zdravo. Naravno, to ne znači da odmah treba ići u zaštitu, ali treba sagledati i taj aspekt te voditi o tome računa", zaključio je Marijan Bubola.