Svaka porodica ovdje ima svoje vino jer to je dio naše tradicije. Ako autoput Struma prođe kroz ovu dolinu to će biti katastrofa za naše vinograde, kaže lokalni bugarski poljoprivrednik.
Dolinu jugozapadne Bugarske uz rijeku Struma krasi autohtona vinska sorta bijelog grožđa Keratsuda koje ima samo u ovoj regiji. Karakterizira je kasno dozrijevanje u drugoj polovini septembra, bujni rast i visoka plodnost koja rezultira visokim prinosima. Zemljište u ovom dijelu Bugarske i ivično područje Mediteranske klime osiguravaju dobre uslove za stvaranje unikatnog kvalitetnog vina. Sorta je relativno otporna na sušu, mraz i bolesti što lokalnim vinogradarima i vinarima olakšava proizvodnju.
"Ovu opštinu naseljava više od 3.000 stanovnika, a osnovna djelatnost je poljoprivreda. Imamo više od 100 poljoprivrednih proizvođača koji se bave biljnom proizvodnjom i dodatno 150 domaćinstava koji se bave stočarstvom. Pretežno smo poljoprivredna regija", kaže zamjenik gradonačelnika Kresne Valentin Stoičkov, malog grada iz ove regije.
Zadnjih 20 godina ovdje se govori o izgradnji autoputa. To je izazvalo brojne kontroverze i polemike u javnosti. Neki nestrpljivo iščekuju izgradnju autoputa jer smatraju da će im donijeti nove razvojne mogućnosti i sigurnosne standarde, a drugi su protiv izgradnje predviđene trase jer misle da ugrožava biljnu i životinjsku raznolikost ovoga kraja.
Stav dijela javnosti o izuzetnoj važnosti poljoprivrede za lokalne proizvođače potvrdio nam je lokalni proizvođač vina i rakije Dimitri Vasilev: "Svaka porodica ovdje ima svoje vino jer to je dio naše tradicije. Ako autoput Struma prođe kroz ovu dolinu to će biti katastrofa za naše vinograde. Bila bi to opasnost za našu autohtonu sortu Keratsudu. Da, želimo autoput, ali neka ide istočnom alternativnom trasom, a ne uz rijeku i kroz naše vinograde."
Autoput Struma dio je međunarodnog pravca (Hamburg - Solun) koji povezuje četiri države: Bugarsku, Rumuniju, Grčku i Srbiju. Izgradnja autoputa sufinancirana je iz EU sredstava, neke dionice su već izgrađene i stavljene u funkciju, dok trasa dionice u regiji Kresne još uvijek nije konačno definirana.
Projekat je zastao zbog jake reakcije aktivista koji su stali u obranu interesa zaštite životne sredine. Naime, trasa bi trebalo da prođe i kroz 17 kilometara dugačak tjesnac Kresne uz rijeku Struma po kojoj je pravac dobio ime. A on je stanište više hiljada različitih vrsta životinja i biljaka i 21 endemske vrste. Taj koridor dijelom je projekat Natura 2000 kao stanište posebnog statusa u skladu s direktivama EU.
"Autoput Struma će negativno uticati na tamošnju posebno brojnu populaciju životinjskog i biljnog svijeta. Ekosistem ovog lokaliteta je jedinstven i moramo ga sačuvati", izjavio je aktivist Daniel Popov, koji se gotovo dvije decenije bori za očuvanje klanca Kresna, a predstavnik je nevladine organizacije CEE Bankwatch.
Danas se govori o četiri različite trase, ali ni za jednu još nije postignut konsenzus. Sva predožena rješenja imaju manjkavosti i protivnike. Brojna udruženja okupljena oko zajedničke inicijative zalažu se za projekat koji neće ugroziti krajolik kao ni njegovu floru i faunu. S druge strane bugarska vlada i građevinska poduzeća žele da ubrzaju izgradnju ovog puta kako bi završili projekat i povukli novac iz fondova unije.
Ovaj pravac je i logistički važan jer je orijentiran prema luci Solun, a koriste ga i brojni turisti na svom putovanju prema Grčkoj.
Dolazi vrijeme kada će morati da se pronađe kompromis, a ovdašnji vinari se nadaju da će se naći način koji neće ugroziti dugogodišnju tradiciju uzgoja Keratsude - ove rijetke i specifične vinske sorte.
Tagovi
Autor
