Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vršački čaj
  • 14.11.2018. 18:15

Panonski timijan za nov proizvod - Vršački čaj

Panonski timijan sa Vršačkih planina jedini u Srbiji ima citral u sastavu etarskog ulja, što čaju od ove biljke daje prijatan miris na limun. Istraživanje je pokazalo da se ova vrsta može uspešno gajiti i dati nov proizvod - Vršački čaj.

Foto: Dejan Maksimović
  • 1.908
  • 56
  • 0

Panonski timijan (Thymus pannonicus All.) je višegodišnja zeljasta aromatična biljka, rasprostranjena u srednjoj i istočnoj Evropi, kao i u Rusiji, na sušnim livadama i kamenjarima. U Srbiji se nalazi pretežno u Vojvodini, nešto ređe u istočnim, jugoistočnim i centralnim delovima zemlje. Ova vrsta nije puno ispitivana, ali je, ipak, ustanovljeno da unutar nje postoje značajne razlike u sastavu etarskog ulja.

Postoji veći broj hemotipova (hemijskih rasa), sa timolom, citralom, α-pinenom, germakrenom D i drugo, kao najzastupljenijim sastojcima etarskog ulja. Timolski hemotip je dominantan. Stabilna populacija citralnog hemotipa je, za sada, locirana u Srbiji samo na Vršačkim planinama, gde je na pojedinim lokalitetima čak i dominantna. Sadržaj citrala je i do 75% u etarskom ulju, kojeg može biti i do 1,4% V/m.

Pozitivan uticaj panonskog timijana na organizam

Nema podataka o specifičnostima etnofarmakološke primene panonskog timijana, koji bi se razlikovali od uobičajene primene drugih vrsta roda Thymus. Kao i obični timijan, ili majčina dušica, i panonski timijan se koristi u ublažavanju oboljenja disajnih puteva, kao sredstvo za olakšanje iskašljavanja. Međutim, osušeni nadzemni deo citralnog hemotipa, koji dominantno raste na Vršačkim planinama, lokalno se koristi za pripremanje osvežavajućeg čajnog napitka, zbog specifičnog i prijatnog mirisa koji podseća na miris limuna. Svež list se, ponekad, koristi za aromatizaciju slatke zimnice i sličnih domaćih proizvoda. Takođe, protiv kašlja i drugih respiratornih poremećaja, kao i u slučajevima nekih oboljenja organa za varenje. Poslednjih godina sprovedena su multidisciplinarna istraživanja citralnog hemotipa sa Vršačkih planina. Vršački čaj ispoljava dobru antimikrobnu aktivnost prema različitim bakterijama, plesnima i kvasnicama, a naročito prema Candida albicans.

Najznačajniji rezultat istraživanja je stvaranje posebne selekcije gajenog panonskog timijana, koji ispoljava velike razlike u odnosu na samoniklu biljku.

Samonikli citralni tip panonskog timijana 

Samonikli citralni tip panonskog timijana se ne može smatrati podesnim biološkim izvorom sirovine za industrijsku proizvodnju. Samonikle biljke karakterišu se odrvenelim stabljikama, koje donjim delom leže na zemlji, a tek srednjim i gornjim delom se izdižu. Biljke rastu raštrkano na nagnutim, sušnim, kamenitim travnim terenima, što otežava sakupljanje, onemogućava primenu mehanizacije i uključuje veliki udeo manuelnog rada u prikupljanju i prečišćavanju. Na kraju, i kapaciteti prirodnih staništa su ograničeni; količina koju je moguće prikupiti je relativno niska, a kvalitet sirovine u direktnoj zavisnosti od vremenskih i terenskih uslova na koje se ne može uticati.

Samonikli timijan
Samonikli panonski timijan vršački

Gajeni citralni tip panonskog timijana

Gajeni citralni tip panonskog timijana, s druge strane, daje visok i stabilan prinos biljne mase, i prosečno veći i stabilniji procenat etarskog ulja. Gajena biljka je skoro potpuno uspravna u odnosu na autohtonu populaciju, što značajno olakšava mehanizovano sabiranje. Na posletku, gajenjem se smanjuje antropogeni pritisak na prirodna staništa, pa se ova specifičnost flore Vršačkih planina može sačuvati.

Gajeni timijan
Gajeni panonski timijan vršački

Gajenjem "vršačke" selekcije panonskog timijana, od tri kilograma sveže nadzemne biomase dobije se kilogram suve. Prinos osušene biomase kreće se u širokom rasponu od 1.500-2.500 kg/ha, što zavisi od velikog broja faktora. Biljka povoljno reaguje na prihranu i navodnjavanje (sistem "kap po kap"). Iskustva su još uvek nejaka, jer je količina raspoloživog biljnog materijala za proizvodnju vrlo ograničena, pa postoji izražena potreba za gajenjem. Gajenje bi moglo da se organizuje u širem okruženju Vršačkih planina, pre svega na njihovim južnim obroncima, u atarima opustošenih i osiromašenih sela, čime bi se dao podsticaj ruralnoj ekonomiji.


Tagovi

Panonski timijan Vršački čaj Vršačke planine Samonikli citralni tip Gajeni citralni tip


Autor

Dejan Maksimović

Više [+]

Veterinar, zaposlen u agenciji za konsalting i saradnik nevladine organizacije Ekološki centar "Stanište" iz Vršca.