Kada je počeo da se bavi gajenjem cveća za proizvodnju konfeta, mislili su da je lud. Danas je njegovo ime u Ginisovoj knjizi rekorda.
Inspiracija dolazi sa različitih mesta. Za farmera Čarlsa Hadsona iz Vorčesteršira u Engleskoj, to je bila gomila cveća na stolu nasred njegove dnevne sobe. Samoproglašeni romantik često ih je birao za svoju suprugu. Jednog jutra se vratio kući nakon posete seoskom crkvenom dvorištu u kojem je bilo priređeno venčanje.
Pošto tamo nisu dozvoljene konfete, oko dvorišta i na putu posle svega ostala je velika gomila smeća od konfeta koje su posipali po mladencima. Prizor je bio neprijatan za oči, priča Čarls za magazin Farmers Weekly. Njega je, nakon što je stigao kući, opčinila vaza s cvećem na njegovom stolu, jer je bila istih, pa još i lepših, življih boja, kao i konfete koje su ležale zgažene na mokrom putu. Tada mi je sinula ideja!
Kada bi napravio konfete od cveća, crkva bi ih mogla dozvoliti na svim venčanjima a nakon njih ne bi bilo smeća jer bi to bile prve biorazgradive konfete, bez papira i folije. Nakon 20 godina, on to i dalje vidi kao trenutak koji mu je promenio život.
Danas njegova kompanija zarađuje 250.000 funti godišnje, a ove godine je proizveo čak 10 hektara cveća za englesko tržište. Njegovi proizvodi ulepšavali su i neka poznata venčanja, uključujući i ono Majkla Daglasa i Ketrin Zite Džons, ali i Princa Čarlsa i Kamile Parker Bouls. Začudio se kada je video svoje konfete na naslovnoj strani Dejli Telegrafa jer je kupac odlučio da ostane anoniman, a baš su njegovi ukrasi bili zvezde kraljevskog venčanja.
Njegov cvetni miks sadrži uglavnom kokotić (Delphinium) koji se pokazao kao najbolji jer je trodimenzionalnog oblika i predivne ljubičaste boje, dok se još mogu naći i latice ruža, divljeg cveća, lavande i hortenzije. Cveće se bere poslednje nedelje juna i prve 2 - 3 sedmice u julu, pre samog sušenja na suncu i vazduhu. Kada polja procvetaju, otvara ih za javnost, a dolaze mu i posetioci iz Kine.
Čarls je sa svojim timom dospeo čak i u Ginisovu knjigu rekorda. Njihov ćilim od kokotića na gotovo jednom hektaru službeno je proglašen najvećim floralnim tepihom ikada uzgojenim. Čarls vodi posao u saradnji sa kooperantima koji na njegovoj zemlji od 607 hektara uzgajaju cveće. Bili su dovoljno oprezni pa nisu žurili sa širenjem, dok je Čarls sve svoje ideje isprobavao na manjim površinama. Inicijalno su rasli za hektar, zatim nešto manje, a ove godine najviše. Latice dostavljaju čak i na Novi Zeland, a Čarls Hadson kaže da mu nije strana ni noćna smena koju je često znao da provede pakujući konfete od cveća.
Suočio se i sa skepticizmom, koji je uspešno ignorisao. Niko još nije video baš takvu diverzifikaciju poljoprivrede. Pošto se i pre bavio poljoprivredom, uvideo je da je ovaj posao baš taj koji je sve vreme priželjkivao. Tone bespotrebnog tereta trebalo je skladištiti i pobrinuti se za bolesti. Sve je to za njega prošlost jer svoj proizvod prodaje odmah nakon berbe i sušenja. Samo je trebalo postaviti cenu.
Čarls je prvi koji priznaje da je put bio dosta trnovit. Nema toliko stručnjaka i savetnika za gajenje i skladištenje kokotića kao za druge kulture. Cveće u uzgoju, takođe, nosi veliki rizik. Jedne godine potrošili su 7.000 funti na branje, a samo nekoliko dana kasnije, vreme se promenilo i botritis je zarazio gotovo celi rod. Naučili su bolnu lekciju, priča on za magazin Farmers Weekly. Sada u slučaju loše žetve, imaju u rezervi još dvaput toliko cveća.
Prilikom gajenja cveća, ima mnogo ručnog rada. Berači treba da budu u pripravnosti i čim dođu pravi vremenski uslovi, krenu na posao. Preciznost tu ima ključnu ulogu. Najbolji element posla je kako kaže, zapošljavanje. Pošto je odrastao na mlečnoj farmi, gledao je kako se broj radnika smanjuje jer se posao mehanizovao i to mu je žalosno. Sada ima oko 50-ak radnika. Svedočio je rastu uloge interneta u prodaji i komercijalizaciji proizvoda, a on mu igra i do 90 % u prodaji. Željan inovacija i zaljubljenik u prirodu, od ovog poljoprivrednika još možemo svašta očekivati, jer kako kaže dok sedi za svojim stolom u dnevnoj sobi i gleda u cvetnu vazu, u ulju cveća koje se u srednjem veku koristilo za lečenje ušiju, vidi veliki potencijal.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka