Mišjakinja - indikator zemljišta koji okrepljuje nakon zime

Proljeće je period kada ćemo veoma često među drugim biljkama primjetiti mišjakinju Stellaria media koja se ističe svojim nježnim, razgranatim stablom i listovima svijetlo zelene boje. Poznata je i pod drugim narodnim nazivima: mišije uho, crijevac, ptičija trava, zvjezdica, zvjezdasti crijevac, zvijezdac, mokrica. To je široko rasprostranjena biljna vrsta i prije svega poznata kao korov strnih žita, kukuruza i drugih okopavina. Raste u bašti, na livadama, pored puteva, u djeteliništima i lucerištima, voćnjacima i vinogradima. Voli rahla, humusna zemljišta koja su dovoljno vlažna. Indikator je humusnog i vlažnog zemljišta. Često potiskuje druge vrste, posebno u proljeće i jesen.

Mišjakinji su slične srodne vrste: šumska mišjakinja Stellaria nemorum koja je nešto viša, oštrijih i tanjih listova i mokrica Myosoton aquaricum koju nalazimo pored potoka i rijeka.

Od mišjakinje treba razlikovati visoku mišjakinju ili puckavicu Stellaria holostea koja nije jestiva.

Formira i do 15.000 sjemenki

Mišjakinja je jednogodišnja biljka koja niče rano u proljeće ili tokom jeseni i tada prezimljava. Njeno stablo je okruglo i nježno kod mladih biljaka, dok se kod starijih biljaka formira elastična nit sličnu crijevu. Zbog toga je i nazvana crijevac. Biljka je veoma razgranata i formira mnoštvo polegnutih stabljika. Listovi su jajasti, eliptični. Cvjetovi su zvjezdasti, bijeli i tokom dana su otvoreni i usmjereni prema gore, a tokom noći i kad je oblačno su zatvoreni i oboreni prema dolje.

Formira veliki broj sjemenki koje se smještene u tobolcu. Na jednoj biljci može da se formira i 15.000 sjemenki koje čuvaju klijavost do 23 godine. Sjeme se lako osipa, a može da klija na temperaturi iznad 2ºC. To omogućava nicanje tokom cijele godine iz plitkog sloja zemljišta.

Okrepljuje organizam nakon zime

Mišjakinja sadrži vitamine, minerale (kalcijum, magnezijum, kalijum, bakar), eterična ulja, antiseptike, bjelančevine i druge korisne materije, ali sadrži i oksalnu kiselinu. U starom Rimu je bila cijenjeno povrće, jer je na trpezu dolazila rano u proljeće kada je nedostajalo vitamina u ishrani. Odlična je za uklanjanje proljećnog umora zbog velikog sadržaja vitamina C.

Trudnice, majke koje doje i mala djeca ne bi trebalo da koriste mišjakinju zbog nedovoljne ispitanosti njenog dejstva! Sve lijekove iz narodne medicine koristiti uz saglasnost liječnika.

Mlada biljka je odlična pripremljena kao salata koja osvježava i okrepljuje organizam nakon zime. Može da se pomiješa sa drugim samoniklim biljem ili povrćem. Osim kao salata pripremaju se od nje razna variva i čorbe, može da se pripremi poput špinata.

Kada ostari, ogrubi i nije pogodna za ishranu. Mišjakinja može da se suši, a njene sjemenke se koriste u pekarstvu za posipanje peciva.

Voli rahla, humusna zemljišta koja su dovoljno vlažna. Indikator je humusnog i vlažnog zemljišta.

Dostupna je tokom cijele godine, ali treba izbjegavati stare, grube biljke kada se bere za prehranu. U slučaju da je želimo osušiti i koristiti kao čaj bere se tokm ljeta kada je intenzivno cvjetanje.

Veoma je korisna kod problema sa plućima, bronhijalnog katara, olakšava izbacivanje sluzi, kod problema sa mokraćnom bešikom, kožnih osipa, psorijaze, raznih čireva, problema sa digestivnim traktom, djeluje i kao blagi laksativ.

Čaj od mišjakinje

Uzeti 10dg ili supenu kašiku usitnjenog lišća i preliti sa 2 do 2,5dl vrele vode, poklopiti i ostaviti oko 15 minuta da se prohladi. Piju se dvije šoje ovog čaja u toku dana za izbacivanje sluzi iz pluća, ali i za ispiranje i oblaganje rana i čireva svaka 3h. Čim nakupljeni gnoj izađe, rane brzo zacjeljuju.

Od mišjakinje se prave razne čajne mješavine sa maslačkom ili đumbirom.

Narodni pripravak za liječenje mrene očiju

Svježe listove biljke treba iscijediti da se dobiju 3 velike kašike soka koje pomiješamo sa jednom kašikom meda. Tokom dana koristi se 3 puta po 25 kapljica od ovog pripravka.

Mišjakinja u poljoprivredi

Baštovani je vole, jer tamo gdje ima mišjakinje nema pirike. Osim toga odlična je pokrivna biljka, materijal za malč i potpomaže obogaćivanje zemljišta humusom. U baštu privlači ptice.

Stoka ne bi trebala koristiti mišjakinju u ishrani u većim količinama. Svinje i guske rado jedu mladu mišjakinju. Ona je u bašti prenosnik virusa krompira, domaćin insekata i nematoda.

Fhoto: Pixabay.com/leoleobobeo