Ljubav prema bonsaiju pretvorio u biznis - cijena im ide do 100 KM

Od kada je svijeta i vijeka, malo slatko drvo sa neobično oblikovanom i velikom krošnjom - bonsai, privlačilo je pažnju ljudi. Nema te osobe koja se na prvi pogled ne zaljubi u bonsai; simpatičnu dekorativnu, mini biljku koja raste i izrasta u patuljasto drvo u saksiji.

Ljubav na prvi pogled osjetio je i dvadesetsedmogodišnji Novosađanin Miloš Jovančević koji se u njega zaljubio, čim ga je ugledao prije nekoliko godina na novosadskoj cvjetnoj pijaci.

Počeo je da se raspituje kako se ono uzgaja, šta je sve potrebno da postane majstor zanata i naoružan znanjem, vještinom i maštom krenuo je da otkriva čari ove drevne kineske vještine, koja je danas zapravo japanska vještina. A kako to obično biva, njegova supruga, iz ljubavi prema mužu dvadesetsedmogodišnja Katarina, podržala ga je u ovoj odluci i danas ovaj mladi bračni par svoj hobi polako, ali sigurno pretaču u biznis.

Njega pustinjske ruže - biljke krupnih i jarkih cvjetova

U planu i plastenik za bonsai

Miloš je zadužen za oblikovanje, uzgoj i njegu ovog slatkog drvceta, dok je Katarina vješta u marketingu i prodaji. Inače, oboje su zaposleni i imaju dvogodišnjeg sina Vuka, ali ih to ne sprečava da svoj dan nakon napornog posla, posvete uzgoju bonsai drveta i naravno podizanju sina.

"Mnogi ljudi su u zabludi, jer misle da je bonsai neko specijalno drvo u saksiji, koje se nakon kupovine stavi na sto, umjesto dekoracije. Ipak, to je daleko od istine, doslovce i u prevodu bonsai znači - drvo u saksiji, a ono može da se napravi od svake vrste drveta. Zapravo, drvo se specijalnom tehnikom oblikuje, a kasnije, takvo u saksiji izgleda kao da je iz prirode, ali u mini izdanju. Obično visina drveta je od 15 cm do jednog metra i 40 cm," priča Miloš.

On za sada svoje biljčice pažljivo uzgaja u stanu i u kući kod roditelja, a u planu mu je da napravi i plastenik, kako bi mogao da razvija posao. 

"Prvenstveno ovaj posao mora da se voli, a kakvog će oblika biti i kakve će cvjetove, listove, grane i plodove imati zavisi isključivo od umijeća vlasnika i vremena koje uspije da odvoji, jer je zaista potrebna velika pažnja, trud i rad. Postoje dvije vrste obrade drveta - onaj, da izgleda kao u prirodi i japanski trougao, što su Japanci zaista perfektno usavršili," objašnjava Miloš.

Bonsai drveće može da se uzgaja iz sjemena ili se biljka presađuje iz prirode

On ima razne vrste o kojima se brine, neke je našao u prirodi, neke uzgaja iz sjemena, a praktično koristi sve od lipe, preko brijesta, bora, do javora i fikusa...

Naglašava, da su biljke veoma osjetljive na promjenu uslova, ali na svu sreću postoje i vrste koji se lakše održavaju i nisu toliko komplikovane i zahtjevne. Najviše je posla u proljeće kada se orezuje, dok se u fazi mirovanja presađuje. Neke vrste se čuvaju napolju, a neke moraju da budu isključivo u kući. Prema njegovim riječima, bonsai drveće može da se uzgaja na dva načina - iz sjemena ili se biljka presađuje iz prirode.

Uzgaja se u plitkoj posudi, pa je Miloš morao da nabavi takve saksije, koje puni 30 odsto organskim i 70 odsto neorganskim supstartom. U organski spadaju pijesak, zemlja, treset, dok u neorganski spadaju šljunak, kamenčići, keramzit, najčešće granule...

Biljke zahtijevaju posebno oblikovanje i naravno pothranjivanje

Objašnjava kako bonsai drveće mora da se zaliva najmanje jednom dnevno, a kada su tropske temperature čak i dva puta. Osim redovnog zalivanja, ove biljke zahtjevaju posebno oblikovanje specijalnim makazama i naravno pothranjivanje.

"Svakodnevno se brinem o njima, a za to mi je potrebno minimum sat vremena. One moraju svaki dan da se pregledaju kako bih vidio da se nisu možda pojavile štetočine. Čak i saksije moraju da se okreću da bi svaka strana dobila dovoljno svjetlosti. To je veoma važno, jer strana koja dobija manje svjetlosti, manje će da se razvija," pojašnjava Jovančević.

Ovakav način uzgoja je skup hobi, jer sve košta - od alata za oblikovanje drveća, do saksija i ostalih dodataka. Dobar alat i rukavice su oko 120 eura pa naviše.

Saksije moraju da budu plitke i od gline, pečene na temperaturi od 1.200 °C, da ne bi upijale vlagu. Inače, kompletni profesionalni alat od nerhđajućeg čelika poznatih kompanija košta od 4.000 do 5.000 eura. Zato ne treba da čudi što su ova drvca poprilično skupa, a cijena im je od 1.000 do 6.000 dinara pa naviše (17 do 100 KM op.ur.).

"Vrste drveća za bonsai obično se biraju po pojedinim karakteristikama. Kada je riječ o listopadnom drveću traže se one sa malim lišćem i razmakom između listova i grana. Od zimzelenih vrsta dobre su one sa manjim iglicama kao što su tisa, cedar... Kod nas se vrlo uspešno uzgaja i kleka. Kad prodamo bonsai, svaki kupac dobije uputstvo, kako dalje da njeguje biljku, a uvijek smo otvoreni i za razgovor," zaključio je sagovornik.

Patuljasto drveće iz Kine

Bonsai drveće potiče iz Kine, pa prije nego što je postao umjetnička forma uzgajanja u Japanu, bogati Kinezi usavršili su ovu vještinu poznatiju kao penzai i penjing. Ipak, bonsai potiče od japanskih riječi bon, što znači "plitka posuda" i sai, što znači "drvo".

Najstariji dokument o patuljastom drvetu je iz doba dinastije Tang, a pronađen je u grobnici princa Džanghuaija. Inače glavni "krivci" za širenje umjetnosti bili su budistički monasi i pojedine delegacije koje su išle iz Japana u Kinu, a koje su biljku donosile kao suvenir.