Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja šipurka
  • 25.10.2019. 12:00
  • Severnobanatski okrug, Vojvodina, Novi Kneževac

Karolj Fekete mogao bi da postane najveći proizvođač šipurka u regionu

Karolj Fekete iz Novog Kneževca u svoju poljoprivrednu proizvodnju uvrstio je i divlju ružu od koje je ove godine dobio prve plodove šipurka.

Foto: Sanja Dovečer (Ilustracija)
  • 1.123
  • 33
  • 0

Do sada je Karolj Fekete svoju proizvodnju fokusirao na semensku proizvodnju, uzgajanje lekovitog i začinskog bilja od čega je, kaže, više zarađivao nego od klasičnog ratarstva. Šipurak uzgaja na površini od 30 hektara, a u planu mu je da uskoro proširi proizvodnju sa dodatnih 20 hektara pod divljom ružom čime će, sa ukupno 50 hektara, postati proizvođač sa najvećom površinom pod divljom ružom i u Srbiji i u regionu.

"Planiram da sve raspoložive površine zasadim divljim ružama i ubiram šipke, jer smatram da je to lepa i isplativa proizvodnja, ne iziskuje puno radne snage, nego jedan čovek sa neophodnom mehanizacijom može komotno da opsluži svih 50 hektara. Sav ulog za stare dane stavio sam na šipurke i uveren sam da pravim dobar posao,"  poručuje Karolj.

Prvi plodovi šipurka nakon tri godine 

On objašnjava da šipurak prve plodove daje tek tri godine nakon prvih zasada. Karolj uzgaja laksu, šmit ideal i inermis. Kako objašnjava, ti nazivi su fantomski da bi, dodaje, mogli da se razlikuju po osnovnim karakteristikama.

"Prva dva su počela da rađaju, a berbu trećeg imaću prvi put iduće sezone. Upravo pripremam zemljište za sadnju, da zaokružim plantaže na planiranoj površini. Pored proizvodnje šipaka, ulazim i u proizvodnju sadnog materijala divlje ruže, očekujem da će mojim stopama krenuti i druga gazdinstva u našoj zemlji," navodi Karolj.

Proizvodnja šipurka, isplativ i perspektivan posao

Uzgajanje divlje ruže ne zahteva veliko finansijsko ulaganje, kaže Karolj, a zbog velikog interesovanja na inostranom tržištu, on je, navodi, odlučio da proširi svoju proizvodnju. Svaki njegov hektar ima 2.500 ovih biljaka. U ovogodišnjoj berbi i ujedno i prvoj, zabeležio je prinose od oko 800 grama plodova u proseku po biljci, odnosno dve tone po hektaru.

"Kada dospeju na pun rod svaka biljka daje u proseku oko tri kilograma šipuraka, a znaju da rode i do pet kilograma. Kilogram šipuraka može se prodati za jedan evro, ali je isplativije prodati bar poluproizvod u vidu kaše za koju mi kupci plaćaju 1,3 evra za kilogram," navodi Karolj.

Sav prinos izvozi u Austriju i Nemačku 

Sav prinos izvozi u Austriju i Nemačku u vidu voćne kaše. Na ideju o organskoj proizvodnji šipurka došao je nakon posete stručnom skupu o organskoj proizvodnji gde su sadašnji partneri, kako ističe, insistirali da počne sa ovim načinom proizvodnje. Zajedno sa njima izvozi voćnu kašu od šipurka u pomenute zemlje. Organska proizvodnja, objašnjava, nije zahtevna ni u pogledu samog uzgajanja i rada.

"Tehnologija uzgoja divlje ruže je vrlo jednostavna, jer se na plantaži ponaša baš kao divlja, a u organskoj proizvodnji ne sme se prihranjivati veštačkim đubrivom, nema tretiranja pesticidima, ali i nema posebnih štetočina i bolesti koje je odviše napadaju. Lisna rđa i pepelnica ako se i pojave ne utiču toliko na rod, jer se pojavljuju u kasnijoj fazi vegetacije kada je plod formiran," objašnjava Karolj.

Najveće ulaganje je u prvoj godini sadnje, a nakon toga sve je jeftinije i jednostavnije, kaže Karolj. On je prve godine uložio oko 1.000 evra, a u naredne dve za negu biljaka po 500 evra posle čega su, navodi, ulaganja sve manja.

"Najvažniji posao je rezidba, jer se njome utiče na biljku da se regeneriše novim izdancima i više rađa. Nije reč o klasičnoj rezidbi kao kod drugog voća, nego treba odstraniti sve izdanke deblje od dva centimetra, jer se berba obavlja mašinski pa deblji izdanci utiču na kvalitet berbe," kaže Karolj.

Šipurak zahteva mala ulaganja

Šipurak najbolje uspeva na blago kiselim zemljištima

Šipurak je i veoma zdrav jer sadrži vitamin C i druge važne sastojke, te je njegova upotreba višestruka, a zbog toga je i veoma tražen u Evropi i svetu. Karolj navodi da je potražnja za ovom biljkom iz Srbije veoma velika u svetu.

"Svetsko tržište upravo traži šipurak sa ovog podneblja, iz Srbije i okruženja, jer ovde imamo pogodne zemljišne i klimatske uslove koji utiču na kvalitet i unutrašnju vrednost plodova. Najbolje uspeva na blago kiselim zemljištima pH vrednosti 5,5 do 6,5, a takvog zemljišta je puno u Srbiji. Međutim, ljudi se teško odlučuju da podižu zasade šipurka jer ne poznaju proizvodnju i zbog toga što treba duže čekati da se dođe do finansijskih efekata," objašnjava Karolj.

Karolj je posmatrao i proizvodnju drugih proizvođača u inostranstvu kako bi primenio njihove tehnike na svojoj plantaži. Planira da ubira plodove primenom mehanizovane berbe. Poseduje polurednu mašinu, ali ta mašina ne može da ubere dovoljnu količinu u toku jednog dana. Ukoliko sadašnji i budući zasadi daju dobre prinose, ulaganje u veće mašine biće opravdano, navodi Karolj.

"Prerada u kašu koja ide u izvoz radi se u specijalizovanim pogonima za preradu voća, registrovanim za organsku proizvodnju, pa isporuka ide u kamionskim cisternama do krajnjeg kupca za dalju preradu. Divlje ruže cvetaju krajem maja tako da izbegavaju mrazeve i uvek rađaju. Nikada se žbun divlje ruže kraj puta ili na pašnjacima ne vidi bez roda, rađa u svim vremenskim prilikama, čak i u sušnim sezonama. Na plantaži se obavlja međuredna obrada, da ne bi preovladao korov, ali pošto je u pitanju divlja biljka nije zahtevna, pa joj ne treba puno nege," navodi Karolj.

Ekološki uzgoj šipka

Divljač jede mladice biljke 

Problem može da stvori jedino divljač, dodaje Karolj, ističući da su tu opasnost zečevi i srne koji jedu mladice, nove izdanke divlje ruže.

"Biljke, kada ih obrsti zec ili srna, zastaju u razvoju, zbog toga je i zasad na plantaži dosta neujednačen," objašnjava Karolj i poručuje da ga to ipak neće predomisliti da prestane sa proizvodnjom šipurka, već da će pokušati da ispuni zamisao da je proširi na 50 hektara, navodi se u pisanju Dnevnika u okviru projekta "Hronika Novog Kneževca" koji realizuje DVP Produkcija, a sufinansira Opština Novi Kneževac. 


Izvori

Dnevnik.rs


Tagovi

Šipurak Proizvodnja Uzgoj šipurka Divlja ruža Karolj Fekete


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃