Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Narodni vidar iz Starog Vlaha
  • 29.06.2018. 18:00

Jelovа smola - lek za drvoseče i rabadžije

Starina Milutin Šaponjić (80) iz Amzića kod Nove Varoši melemom, koji pravi od šumskog bilja i voska, besplatno leči sve one koji se poseku ili ozlede na poslu, tokom kućnih i poljskih radova.

Foto: Pixabay / Kanechka
  • 10.033
  • 200
  • 0

Starina Milutin Šaponjić (80) iz Amzića kod Nove Varoši jedan je od poslednjih narodnih vidara na prostoru Starog Vlaha u Zapadnoj Srbiji. Pored toga što besplatno i uspešno leči posekotine i rane melemima od planinskih trava i šumskog bilja, on je jedan od retkih koji ne krije recept, već ga nesebično deli svima koji veruju u isceliteljska svojstva prirode.

Prvi melem napravio daleke 1954. godine

Drvoseče i rabadžije koje se poseku i povrede obarajući i izvlačeći stabla iz vrleti Zlatara, Bosanja i Murtenice, umesto kod lekara, pravo iz šume odlaze kod Milutina. A on već gotovo šest decenija, na planinskim proplancima i u šumi sakuplja sve što je potrebno za melem i pomaže narodu, ne tražeći pri tom za svoje usluge bilo kakvu materijalnu nagradu. 

Milutin je svoj prvi melem napravio daleke 1954. godine po sećanju, onako kako su mu kazivali ukućani i komšije prenoseći potomcima iskustva predaka. Popravljajući kolo i vreteno u porodičnoj vodenici na Zlošnici, tada 16-godišnji Milutin se posekao po prstu. Na putu od vodenice, po mrazu i snegu, u šumi je odsekao nekoliko prutova zove, a u kući pronašao vosak i smolu, koje je u to vreme svako, pa i njegovo domaćinstvo, tokom zime čuvalo u sanduku ili na polici za "ne daj Bože". I lečio se u planini, daleko do lekara, kao i koju godinu kasnije kada se nepažnjom sapleo i čelom udario u kućni prag.

Zova
"Ko nije došao - tome nisam dao melem", kaže starina

"Za melem su potrebne dve šake jelove smole, grumen voska, pola litra jestivog ulja i šaka unutrašnje kore zove. Sve ovo se kuva na šporetu dok se vosak ne rastopi i ulje ne uvri, pa se drvenom kašičicom odstrani iskuvana kora. Melem, kako kajmak ili bela krema, čuva se u malim posudama i rok mu je neograničen", otkriva Milutin način spravljanja leka.

Posao oko prikupljanja smole nije lak

Jelovu smolu Milutin skuplja sa stabala po bespućima Bosanja, kada otople dani. Najčešće je nalazi tamo gde stablo četinara pri seči i padu ošteti koru drugog ili na mestu odsečene grane. Posao oko prikupljanja smole kaže nije nimalo lak, jer se često mora dugo pešačiti po planini da bi se našlo veće i starije stablo jele, na kojem ima više smole.

"Posekotinu prvo treba dobro oprati ljutom rakijom i melem mazati samo jednom u 24 sata. Ranu ne treba mnogo zavijati i utopljavati, ali se mora čuvati od hladnoće i ona zaceli za sedam dana", prenosi Milutin višegodišnje iskustvo.

Meleme za rane traže i seljaci, domaćice i građevinci

Pored šumskih radnika u njegovom domaćinstvu meleme za rane traže i seljaci, domaćice i građevinci, svi oni koji su poseku i ozlede na radnom mestu ili tokom kućnih i poljskih radova
         
"Ko nije došao - tome nisam dao melem. Najveća mi je nagrada kad čujem da je melem pomogao pri posekotini, ogrebotini, lišajevima, kad sretnem onoga ko je izvidao ranu. Neki od mojih prijatelja i poznanika neće čak ni da zazime bez ovog melema i narodnog leka. I danas međutim žalim što nisam preuzeo i sačuvao i tajnu spravljanja cerota - melema za uboje, koju je u grob odneo vidar i travar Sreto Matijević iz obližnjeg sela Vilovi", kaže Milutin, koji je skromnu penziju stekao radeći u fabrici obuće nekadašnjeg Industrijskog kombinata "Zlatar".

Radnici
Radnici u šumi verne mušterije, ali i mnogi drugi 

Apoteka pod vedrim nebom

Šume i planinske livade su apoteka pod vedrim nebom i u njima se može naći lek za svaku boljku. Često su one biljke koje nas odbijaju svojim izgledom i najlekovitije.

"Mnogo je takvih slučajeva. Malo je poznato da je, na primer, i bela pečurka, poznata kao 'guba pupavica', narodni lek. Kad sazri prah joj pocrni kao kafa i tada ružno izgleda, ali taj prah se posipa  na posekotinu da zaustavi krvarenje i 'pokupi' ranu. Na žalost mnogi i ne veruju u lekovitu moć prirode već pribegavaju raznim veštačkim preparatima i lekovima koji nas više truju nego što leče", kaže Šaponjić.

Foto: Željko Dulanović


Tagovi

Milutin Šaponjić Amzić Narodni vidar Pridodni lek Melem za posekotine Jelova smola Bela pečurka


Autor

Željko Dulanović

Više [+]

Diplomirao na FPN. Tokom tri decenije koliko je u novinarstvu, bio je dopisnik mnogih nacionalnih medija. Omiljene teme su mu iz života meštana planinskih sela, a duboko veruje da nema raja bez zavičaja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃