Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Japanski dvornik
  • 23.12.2019. 08:00

Japanski dvornik: Invazivna vrsta koja uništava asfalt i kuće

Japanski dvornik je invazivna vrsta koja pričinjava velike štete i sve više se širi. Najčešće prolazi neopaženo kao da nismo svesni koliko je problematično njeno suzbijanje i koliko košta popravljanje svega što uništi.

Foto: Ranka Vojnović
  • 2.937
  • 45
  • 0

Veoma često možemo pored puteva, divljih deponija, ali i u centru gradova da vidimo invazivnu biljnu vrstu Japanski dvornik (Reynoutria japonica). U svetu ova vrsta poznata je pod nazivima meksički ili američki bambus zbog toga što svojim izgledom podseća na pravi bambus. Narodni nazivi su slonovo uvo ili magareća rabarbara. Pripada porodici Polygonaceae. Još uvek nismo svesni kolika je opasnost Japanski dvornik, koliko će nas koštati njeno uništavanje i koliko nas već sada košta popravljanje štete koje ona pravi.

Invazivna biljna vrsta

Japanski dvornik vodi poreklo iz Azije, a u Evropu i Ameriku prenesen je krajem 19. veka. Njegova postojbina su Vijetnam, Tajvan, Severna Kina, Koreja, Japan, Sahalinska i Kurilska ostrva. To je prva biljka koja naseljava vulkanske nanose i tamo ne raste visoko. Takođe, na tim prostorima prisutni su insekti koji su prirodne štetočine ove vrste dok ih u Evropi nema. Može se naći na visini do 2.600 metara. U Evropu je prvi put donesen u Holandiju kao ukrasna biljka. Prvobitna namena mu je bila da se sadi zbog sprečavanja erozije tla i kao dekorativna biljka. Posebno je varijetet sa šarenim listovima "Variegata" bio popularan kao ukrasna biljka.

U bivšoj SFRJ prvi put evidentirano je njeno prisustvo 1991. godine. Prvo se uzgajala kao dekorativna vrsta u dvorištima, ali zbog širenja i potiskivanja drugih biljaka često je iskopavana i bacana na deponije ili duž puteva.

bfv
Prvobitna namena mu je bila da se sadi zbog sprečavanja erozije tla i kao dekorativna biljka

Višegodišnja je biljna vrsta koja ima jednogodišnje stabljike. Iz rizoma, koji prezime, svake godine razvijaju se nove biljke. Stabljika može da naraste u visinu od jedog do tri metra. Listovi su veliki, ovalni dugi do 10 centimetara i široki 10 centimetara sa šiljastim vrhom. Intenzivno cveta beličastim cvetićima sakupljenim u metlicu tokom septembra.

Pored Reynoutria japonica prisutan je i hibrid R. x bohemica koji je još opasniji jer se razmnožava vegetativno i semenom.

Uništava beton

Koliko su snažni rizomi ove biljke govori podatak da mogu da u potpunosti unište beton, asfalt, spomenike, betonske ograde, brane, nasipe. Opasnost od ove biljke je izuzetna. Ona podiže i uništava asfaltirane puteve, zbog nje pucaju vodovodne cevi i druge instalacije položene u zemlju. Kada su blizu kuće ili nekog objekta veoma brzo rizomi će ugroziti temelje objekta. Rizom se može pružati sedam metara u širinu i tri metra u dubinu zemlje. U Velikoj Britaniji prisustvo ove biljke u dvorištu umanjuje cenu nekretnine čak 20%. Veoma je čest slučaj da se raširi na grobljima gde uništava spomenike. Brzo se širi pomoću mreže rizoma i potiskuje biljne vrste, oduzima im svetlost, vodu i hraniva.

Ima i dobre osobine

Ova vrsta, pored niza negativnih osobina, ima i pozitivne osobine. Japanski dvornik ima izuzetnu sposobnost nakupljanja teških metala iz zemljišta. Posebno se dobro pokazao kod čišćenja tla od visokih sadržaja cinka, kadmijuma, olova, bakra. Često se koristi za dekontaminaciju zagađenog zemljišta.

vd
Koliko su snažni rizomi ove biljke govori podatak da mogu u potpunosti da unište beton, asfalt, spomenike, betonske ograde, brane, nasipe

Mladi izdanci su jestivi. Tokom marta i aprila mladi izdanci, čija je stabljika tanja od 1,5 cm, beru se. Tada im listovi još nisu razvijeni. Koriste se poput špargli, a bogat su izvor vitamina C. Ne treba da se koristi u većim količinama zbog sadržaja oksalne kiseline. Dovoljno je da se izdanci bare pet minuta i već mogu da se koriste za jelo. U Americi se mladi izdanci kisele.

Izuzetna je medonosna biljka koja daje odličan med. Takođe, poznate su i njene lekovite osobine: smanjuje rizik od nastanka dijabetesa, sprečava gojaznost, pomaže kod Parkinsonove bolesti, koristi se kao laksativ.

Suzbijanje traži upornost

Japanski dvornik veoma se teško suzbija čak i kada se koriste najotrovniji herbicidi. Vrsta je veoma otporna na sve oblike suzbijanja i uništavanja. Potrebno je biti veoma uporan kada se radi o ovoj korovskoj vrsti. Redovno košenje, čupanje i paljene su mere koje se primenjuju. Najmanji zaostali deo rizoma, daje novu biljku. U primorskim područjima dobre rezultate postizali su prskanjem listova morskom vodom. Dobro delovanje ima tretiranje vodenom parom i vrelom vodom.


Tagovi

Japanski dvornik Invazivna vrsta Suzbijanje Čupanje


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.