Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Lekovito bilje
  • 25.07.2020. 12:00
  • Zlatiborski okrug, Prijepolje

Eksploatacija lekovitog bilja na održivi način i prilika da se zaradi

Kleka, zova, jagorčevina, dren, glog, podbel, samo su neke od vrsta koje nema ko da bere, jer su sela opustela. Zbog toga je Regionalna razvojna agencija "Zlatibor" pokrenula prekogranični projekat kako bi se unapredio sistem sakupljanja i prerade.

Foto: Željko Dulanović
  • 881
  • 29
  • 0

Opština Prijepolje bogata je samoniklim lekovitim biljem za kojim je velika potražnja na tržištu, ali meštani od toga nemaju još uvek puno koristi. Sela su opustela i nema ko da ga bere, dok je pogon za njegovu primarnu preradu nekadašnje zemljoradničke zadruge davno zatvoren pa nema ni organizovanog i sigurnog otkupa.

Kleka, zova, jagorčevina, dren, glog, podbel, samo su neke od vrsta iz bogatog rudnika prirode. Stručni tim Instituta za proučavanje lekovitog bilja "Dr Josif Pančić" iz Beograda nedavno je obišao teren mapirajući njihova staništa u okviru projekta "Polaris" koji se realizuje na teritoriji dve komšijske opštine Prijepolje i Bijelo Polje.

Čudotvorne moći trave ive - vreme je berbe

Projekat čiji je nosilac Regionalna razvojna agencija "Zlatibor" iz Užica, ima za cilj unapređenje sistema sakupljanja i prerade lekovitog bilja u selima uz granicu između Srbije i Crne Gore. Održano je i nekoliko treninga za lokalno stanovništvo, a interesovanje je veliko. 

Zbog korone najtraženija jagorčevina

Lekovito bilje sa ovog područja ima dobar hemijski sastav i kvalitetom zadovoljava evropske standarde, što garantuje plasman na probirljivo svetsko tržište. Pojedine studije Svetske zdravstvene organizacije kažu da 70 do 80 odsto svetske populacije bar jednom tokom života koristi neki vid automedikacije zasnovane na lekovitom bilju, u čemu Srbija vidi svoju šansu.

"Ove godine je posebno bila tražena jagorčevina, ali zbog epidemije korone nije sakupljno više od 1.000 kilograma mada je moglo i deset puta više. Cena na tržištu joj je 20 evra po kilogramu suve, a u celom lancu solido je mogao da zaradi i sakupljač, posebno tamo gde postoje mogućnosti sušenja i pakovanja", kaže Slavoljub Tasić, farmaceut sa Instituta "Dr Josif Pančić".

Tržište traži hajdučku travu

Stručni tim Instituta obišao je u sklopu svog istraživanja Kamenu Goru, Jabuku, Babine, Jadovnik, Ajinoviće, Tičje Polje, Milakoviće i Sopotnicu, s ciljem da popišu vrste i količine lekovitih biljaka i napravi bazu podataka koja će se, na naučnoj osnovi, stalno ažurirati. Suština je, kako kažu, da se lekovito bilje zaštiti, a lokalnom stanovništvu pruži prilika da zaradi putem njegove eksploatacije na održivi način. 

Hajdučka trava trenutno ima dobru 'prođu' na tržištu

"Za meštane koji se bave sakupljanjem veoma je važno da se kod otkupljivača raspitaju šta trenutno ima dobru prođu na tržištu, da njihov rad ne bi bio uzaludan. Recimo, vi sakupljate kantarion, a tržište traži hajdučku travu."

Kleka se razmnožila na opustelim imanjima

Svaka lekovita biljka iz prijepoljskog kraja, priča je za sebe. Na primer, plod i cvet gloga blagotovrni su za srce, a dobri su i protiv 'zaduva'. Ovako objašnjavaju lokalni travari, kada se čovek zamori i zaduva pri hodu, pa ne može dalje, a od njega pate oboleli od angine pektoris. Trava koju ovde zovu "momčić" odlična je za mikrocirkulaciju mozga, dok je podbel dobar za oboljenja praćena jakim kašljem.

Lekovito bilje najefektivnije kao preventiva

"Raduje što, bar u ovim krajevima, nismo uspeli da devastiramo prirodu, čak naprotiv - dobar primer je kleka koja se na opustelim seoskim imanjima dosta razmnožila. Ali nažalost zbog velike depopulacije seoskog stanovništva nema ko da je bere pa propada, a mogla bi da bude značajan izbor prihoda", kaže Nebojša Milenković, farmaceut sa Instituta "Dr Josif Pančić".

Za prirodno - dobra para!

U projektnom timu kažu da bi lekovito bilje i šumski plodovi mogli da budu značajna dopuna seoskom turizmu. Sakupljanje i sušenje lekovitih trava i pripremanje sokova i džemova od šumskog voća sve više su popularni za turiste koji dolaze iz velikih gradova. Za odmor u planinskim selima i netaknutoj prirodi sve je veće interesovanje.

"Ne treba vam ništa mimo onoga što okruženje može da pruži, mirisan čaj, zeljanicu, sir, domaće mleko, pijaću vodu, poneku klupu za predah i elementarne uslove za smeštaj. Turisti dolaze baš zato što je divlje, što je netaknuto i čisto, tragaju za mirom, gde se ide pešice i uživa u onome što je istinsko i prirodno, uz malo dorade. I što je najvažnije, spremni su da to dobro i plate", savetuje Tasić.


Tagovi

Lekovito bilje Sakupljanje lekovitog bilja Jagorčevina Slavoljub Tasić Dr Josif Pančić Polaris Hajdučka trava Glog Kleka Tržište Nebojša Milenković


Autor

Željko Dulanović

Više [+]

Diplomirao na FPN. Tokom tri decenije koliko je u novinarstvu, bio je dopisnik mnogih nacionalnih medija. Omiljene teme su mu iz života meštana planinskih sela, a duboko veruje da nema raja bez zavičaja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.