Započele konverzije šuma iz Programa ruralnog razvoja

Pod mjerom M08 - Potpora za ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, našao se i tip operacije Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura. Velika je to prilika za Hrvatske šume koje će u narednom razdoblju prijaviti oko 60 milijuna kuna konverzija u gotovo svim područjima Hrvatske.

Hrvatske šume započele su radove na površinama za tip operacije 8.5.1. "Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Površine za koje su Hrvatske šume potpisale Ugovore o financiranju, ukupne vrijednosti od 9.115.077,91 kn ušle su u fazu realizacije. Konverzije će se u naredne tri godine obavljati na površini od 194,56 ha, na podružnicama:

• U UŠP Osijek konverzija se odvija na dvije lokacije, površine od 36,58 ha i ukupne vrijednosti 1.900.755,32 kn.
• U UŠP Koprivnica konverzija se odvija na jednoj lokaciji, površine 3,84 ha i ukupne vrijednosti 133.681,43 kn.
• U UŠP Split konverzija se odvija na dvije lokacije, površine 96,41 ha i ukupne vrijednosti 5.308.676,92 kn.
• U UŠP Zagreb konverzija se odvija na devet lokacija, površine 52,15 ha i ukupne vrijednosti 1.574.458,28 kn.
• U UŠP Buzet konverzija se odvija na dvije lokacije, površine 5,58 ha i ukupne vrijednosti 197.506,29 kn.

Glavni ciljevi i rezultati navedenih konverzija su povećanje otpornosti šumskih ekosustava na biotske i abiotske čimbenike, povećanje okolišne vrijednosti i općekorisnih funkcija šumskih ekosustava te očuvanje i povećanje biološke raznolikosti.

EU sudjeluje s 85% udjela

Treba naglasiti kako je to tek prvi "kontingent" konverzija koje Hrvatske šume planiraju prijaviti pod mjerom M08 Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kojoj je svrha ulaganje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma od čije koristi mogu imati i privatni šumovlasnici kao i javna poduzeća.

Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna EU i proračuna RH od čega EU sudjeluje s 85% udjela a RH s 15%, dok intenzitet javne potpore po projektu iznosi 100% od ukupno prihvatljivih troškova.

Prema zadanim uvjetima ovog tipa operacije, prihvatljiva su ulaganja u konverziju panjača, šikara, šibljaka i drugih degradiranih oblika šumskih sastojina u šumske sastojine visokog uzgojnog oblika, konverzije šumskih kultura i plantaža u mješovite šumske sastojine visokog uzgojnog oblika autohtonih vrsta drveća te konverzija šumskih sastojina narušene strukture vrste drveća zbog lošeg gospodarenja u prošlosti u mješovite šumske sastojine s povoljnim udjelom glavnih vrsta drveća.

Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna EU i proračuna RH od čega EU sudjeluje s 85% udjela a RH s 15%, dok intenzitet javne potpore po projektu iznosi 100% od ukupno prihvatljivih troškova.

Šumski ekosustavi postaju sve ranjiviji

Kao razlog zbog kojeg je prihvatljivo ulaganje u navedene resurse, u Programu ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. navedeno je kako šumski ekosustavi postaju sve ranjiviji na nepovoljne biotske i abiotske čimbenike, osobito zbog klimatskih promjena, stoga je potrebno posebnu pažnju posvetiti njihovom očuvanju i povećanju njihove otpornosti, ekološke vrijednosti i općekorisnih funkcija. Uloga šuma nije samo gospodarska, njihovu vrijednost također predstavljaju i općekorisne funkcije koje šume pružaju. Vrijednost općekorisnih funkcija šuma, osobito u krškom području Hrvatske, znatno premašuje vrijednost drva.

Mjera M08 temelji se na Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2006.-2015. koja uzima u obzir obveze preuzete na Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi pridonoseći provedbi nove Strategije EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. Izradom i provođenjem šumskogospodarskih planova radi osiguranja potrajnosti prihoda te ekološki i socijalno odgovornog gospodarenja šumama, čuvajući i povećavajući biološku raznolikost, kao i općekorisne funkcije šuma, osigurava se dugoročna gospodarska vrijednost šumskih ekosustava.

Šumskogospodarski planovi (ŠGP) izrađeni su za sve šume u državnom vlasništvu i 61,78% šuma u privatnom vlasništvu tako da je ovu mjeru moguće primijeniti na ukupno 91,3% šuma u Hrvatskoj.

Degradirani oblici šumskih sastojina

Panjače, šikare, šibljaci, makije i garizi predstavljaju degradirane oblike šumskih sastojina koje pokrivaju 1.046.972 ha (ŠGOP 2006.-2015., 2005), što predstavlja 44% šumskog područja u Hrvatskoj. Zbog svoje strukture, klimatskih i stanišnih uvjeta degradirane šumske sastojine vrlo su osjetljive, kako na šumske požare, bolesti i štetnike, tako i na ostale abiotske i biotske faktore. S obzirom na veliki udio te potencijal ovih šuma, kako u ekološkom, tako i u gospodarskom smislu, poželjno ih je šumskouzgojnim radovima prevoditi u visoki uzgojni oblik kako bi se doprinijelo povećanju njihove otpornosti i okolišne vrijednosti te poboljšanju njihovih općekorisnih funkcija.

Zbog nestručnog gospodarenja u prošlosti, u šumama šumoposjednika nalazi se značajna površina šuma u kojima su nestale glavne autohtone vrste drveća, kao što su hrast, jasen i dr., koje čine glavni strukturni element prirodnih mješovitih sastojina. Kako bi se poboljšala sastojinska struktura, otpornost, ekološka i dugoročno gospodarska vrijednost, takve sastojine potrebno je vratiti u prvotno stanje, odnosno zamijeniti prirodnim mješovitim sastojinama glavnih vrsta drveća.

Treba naglasiti kako je potencijal konverzija izuzetno veliki. Osim što će se poboljšati kvaliteta drvne zalihe, povećati otpornost šumskih ekosustava na sve oblike ugroza uzrokovanih klimatskim promjenama te samim time povećati i vrijednost općekorisnih funkcija šuma, treba imati na umu kako je šumarstvo bitan sektor u ruralnim krajevima te će se ulaganjem u poboljšanje kvalitete šumskih ekosustava povećati i broj radnih mjesta potrebnih za provođenje svih tih projekata.

HŠ planiraju u 2018. godini prijaviti planove konverzija

Ipak treba istaknuti kako su radovi iz operacija konverzija usmjerene na konverziju onih šuma panjača, šikara i šibljaka u šume visokog uzgojnog oblika gdje za to danas postoje povoljni klimatski i stanišni uvjeti. Potpora se neće davati za konverziju panjača, šikara, šibljaka i drugih degradiranih oblika šumskih sastojina koji danas predstavljaju zadovoljavajući oblik šumskog pokrova s obzirom na specifične klimatske i stanišne uvjete u pojedinim regijama Republike Hrvatske. Također se neće financirati konverzije šuma u minski sumnjivom području.

Ova Potpora vrlo je zanimljiva i zbog činjenice što se dodjeljuje u obliku bespovratnih novčanih sredstava a korisnici mogu biti šumoposjednici, trgovačka društva koja sukladno zakonu gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu RH te Udruge šumoposjednika sukladno nacionalnom zakonodavstvu. Sva ulaganja moraju biti u skladu s Osnovama gospodarenja, Programima gospodarenja ili Elaboratima šumskouzgojnih radova. U slučaju kada su aktivnosti vezane uz konverzije planirane na području ekološke mreže Natura 2000, potrebna je suglasnost (odgovarajuća procjena) Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Šumoposjednici moraju biti upisani u Upisnik šumoposjednika pri Ministarstvu poljoprivrede dok udruge šumoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnom zakonodavstvu.

Sukladno navedenome, Hrvatske šume planiraju u 2018. godini prijaviti planove konverzija u vrijednosti oko 60 milijuna kuna, dok ukupno predviđena sredstava u financijskom razdoblju 2014.-2020. za ovaj tip operacije iznose gotovo 46 milijuna eura. Natječaji se raspisuju na godišnjoj bazi te je operativna provedba u nadležnosti Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Autor: Goran Vincenc, Foto: Podružnice Hrvatskih šuma d.o.o.