Urbano šumarstvo: Zeleni pojas oko grada

Osim šuma i općenito ruralnih područja, na klimatske promjene znatno utječu i gradovi zbog gustoće prometa, betonizacije i manjka zelenila.

Stoga je nužno potrebno promijeniti pristup ozelenjivanja površina na način da se daje prednost drveću pred travnatim površinama, poveća ukupna količina zelenih površina i uspostavi koncept tzv. "Zelene infrastrukture" kao nužno potrebnog modela urbanog šumarstva.

Klima i gradovi

Zelena infrastruktura je mreža prirodnih ili polu prirodnih područja te zelenih prostora koja pruža usluge ekosustava unutar urbanih dijelova i na taj način povećava kvalitetu života. To mogu biti pravilno dizajnirani parkovi unutar gradova, zeleni zidovi odnosno živice koje štite od buke, čestica i plinova s prometnih površina, vodeni elementi sa širim spektrom bioraznolikosti, zeleni krovovi, skupine drveća za ptice, eko-mostovi iznad prometnica, eko-kanali, urbani vrtovi.

26 megapolisa i 90 održivih pametnih gradova

Ti elementi u gradu, osim što značajno poboljšavaju zdravlje stanovnika, povećavaju kvalitetu životne sredine i sredstvo su u borbi protiv klimatskih promjena. Prema nalazima globalne studije koju je provela konzultanska kuća Fost&Sullivan do 2025. godine na svjetskoj razini razvit će se 26 megapolisa i 90 održivih pametnih gradova, a oko 50% od njih nalazit će se u Sjevernoj Americi i Europi.

Vertikalna šuma u Milanu

Upravo u megapolisima novost i zanimljivost jesu vertikalne šume koje predstavljaju novi način ozelenjivanja gradskih sredina te pomažu u smanjenju zagađenja od ispušnih plinova te stanovnicima život čine podnošljivijim. Prva takva vertikalna šuma, Bosco vertikale, niknula je u Milanu, a trenutno se slične "zelene građevine" grade i u Kini. Dizajn je to arhitekta Stephana Boerija, koji tumači ovaj projekt kao "gradsko pošumljavanje koje doprinosi obnovi okoliša i urbane bioraznolikosti bez implikacija širenja grada na teritoriju".

900 stabala na 27 katova

Boeri tvrdi kako uključivanje stabala dodaje samo 5% troškova gradnje, te je prijeko potrebni odgovor na širenje modernog grada. U prvoj vertikalnoj šumi na svijetu, visokoj 27 katova, smješten je gotovo jedan hektar šumskih stabala, to jest nevjerojatnih 900 stabala, 5.000 grmova i 11.000 različitih biljaka.

Prekrivena biljnim životom, zgrada pomaže u balansiranju zagađenosti zraka filtriranjem čestica prašine koja je prisutna u svim gradovima, a poznato je da je Milano jedan od najzagađenijih gradova u Europi.

Navodnjavanje kroz otpadne vode

Svaki stan ima balkon sa zasađenim stablima koja odgovaraju svim vremenskim uvjetima. Tijekom ljeta stabla pružaju prirodni hlad te filtriraju zagađenje, a zimi golo drveće bez lišća omogućava sunčevoj svjetlost da prodire do stanova. Navodnjavanje biljaka vršiti će se kroz otpadne vode koje se nalaze u svim zgradama na svijetu.

Vertikalne šume i u Aziji

Nakon Milana gradnja je započela i u Aziji. Tornjevi Nanjinga biti će visoki 200 odnosno 109 metara, a po njima će se zasaditi više od 1.000 stabala te oko 2.500 grmova i 23 različitih domaćih vrsta. Važnost urbanih šuma sve se više uviđa. Fascinantne su i zanimljive vertikalne šume, ali imamo li one prave "domaće" horizontalne, valja ih i sačuvati.

Green4you - šume za gradove

Brojni hrvatski gradovi stoga provode projekte zaštite i očuvanja te uređenja postojećih zelenih površina. Tijekom 2015. godine Rovinj i Celje u susjednoj Sloveniji provodili su projekt Green4you - šume za gradove. Kroz projekt je uređeno sportsko penjalište u kamenolomu Muntravo u park šumi Zlatni rt - Punta Corrente u Rovinju sa čak stotinu postavljenih smjerova.

Urbane zelene površine

Obnovljena je povijesna matrica Park šume s više od 900 vrsta drveća, grmova i trajnica. Opremljena je doživljajno-rekreativna i edukativna staza, postavljeni su smjerokazi, kućice za ptice, vjeverice i šišmiše, izrađen je i postavljen info-totem, uzdužni i poprečni presjek starog stabla te je postavljena brončana ruža vjetrova na kamenom postolju. Nešto južnije, točnije u Zadru također se ulaže u zelenu infrastrukturu.

Projekt "Urbane zelene površine - pametni integrirani modeli za održivo upravljanje urbanim zelenim površinama u svrhu stvaranja zdravijeg i ugodnijeg urbanog okruženja" odobren je unutar 1. poziva na dostavu projektnih prijedloga iz programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014. - 2020.godine.

Zeleni katastar u gradovima srednje Europe

Glavni cilj je racionalno i sistematično upravljanje gradskim krajobraznim površinama te uspostava Zelenog katastra u nekoliko gradova srednje Europe. Ukupna vrijednost projekta je preko dva milijuna eura od čega Agenciji za razvoj Zadarske županije ZADRI NOVOJ pripada 141.000,00 EUR-a. Projekt je započeo sa provedbom 1. lipnja 2016. godine i trajat će 36 mjeseci, odnosno do 31. svibnja 2019. godine.

Zelene površine, osim što služe za provođenje slobodnog vremena i sportskih aktivnosti, čine zrak čišćim, reduciraju gradsku buku i čak poboljšavaju urbanu klimu te ujedno čine "pluća" napučenih gradova. Upravo stoga je pametno upravljanje ovim zelenim površinama kroz suradnju stanovnika i vlasti, koristeći se alatima 21. stoljeća, u fokusu projekta "Urbane zelene površine".

Osijek primjer dobre prakse

U Hrvatskoj je Osijek primjer dobre prakse uvođenja ovog modela koji je napravio i korak dalje pozvavši svoje građane da se uključe u sistematsko vođenje brige o zelenilu, budući da je Zeleni katastar javno dostupan na službenim internet stranicama Grada.

Europski fondovi za zelenu infrastrukturu

Da se o urbanim šumama sve više vodi računa kazuje i prošlogodišnji natječaj europskih fondova za provedbu mjera 8.5.2. pod nazivom "Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture". Uređenjem poučnih staza, šume u okolici gradova postaju dostupnije širem građanstvu, zanimljivije i edukativnije.

A poznata je ona izreka da nešto zavoliš tek kada upoznaš. Upoznavanjem šume jača se svijest potrebe zaštite šumskog ekosustava i njegove vrijednosti. Uostalom ako svaki vikend pohodiš šumu zbog rekreacije i opuštanja teško da ćeš od ponedjeljka do petka u tu istu šumu odlagati otpad. U konačnici sve kreće od edukacije, a ne postoji bolje mjesto za učenje o šumi od same šume.

Izrada poučnih staza

Društvo Hrvatske šume d.o.o. već dugi niz godina stalni su partner općinama i gradovima u izradi poučnih staza. Krajem prošle godine na virovitičkim ribnjacima otvorena je poučna staza od četiri kilometra u sklopu projekta Poučne staze virovitičke Bilogore. Na projektu vrijednom 25 tisuća kuna partner su bile i Hrvatske šume.

Duž staze postavljeno je 11 informativnih ploča s kojih se može doznati više o bogatstvu flore i faune Virovitičke Bilogore, a za odmor i uživanje u prirodnim ljepotama postavljeno je pet klupa i natkrivena sjenica. Jedna od prvih poučnih staza u Hrvatskoj ona je na području Uprave šuma Zagreb i Parka prirode Medvednica.

U zajedničkoj suradnji davne 2001. godine izgrađena je dva milijuna kuna vrijedna šumska poučna staza Bliznec, čija posebnost je i u tome da je prilagođena invalidima. Od tada, ova Uprava šuma ali i brojne druge ostvarile su dobru suradnju s lokalnim i područnim upravama, ustanovama za zaštitu prirode i drugim pravnim subjektima te pomogle u podizanju više desetaka šumskih poučnih staza diljem Hrvatske.

Tekst: Irena Devčić, Foto:bigstockphoto.com castenoid