Treba li ukinuti naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma?

Što je to OKFŠ i koja je njegova važnost za Hrvatsku? OKFŠ je kratica za koju mnogi nikada nisu čuli. S obzirom na cijelu priču koja stoji iza ovih četiriju slova, držimo da bi široj javnosti pojam trebao biti mnogo poznatiji. Krenemo li od same skraćenice, ona predstavlja sintagmu općekorisne funkcije šuma. Iako se u većini slučajeva kratica koristi u drugom značenju, slijedi ukratko pojašnjenje o kojim je to zapravo funkcijama riječ.

Šume i šumska zemljišta dobra su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu, stoji u Zakonu o šumama. Osim neposredne gospodarske funkcije (npr. proizvodnja viskokvalitetnih drvnih sortimenata), sve šume, bez obzira na vlasništvo, imaju i takozvane općekorisne funkcije. S obzirom na jasno značenje riječi "općekorisno", te su funkcije, koje su također nabrojane u Zakonu o šumama, sljedeće:

• zaštita tla od erozije vodom i vjetrom,
• uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprečavanje bujica i visokih vodnih valova,
• pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom,
• povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost,
• pročišćavanje onečišćenoga zraka,
• utjecaj na ljepotu krajobraza,
• stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje,
• osiguranje prostora za odmor i rekreaciju,
• uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i seoskoga turizma,
• očuvanje genofonda šumskoga drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze,
• očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza,
• podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog krajobraza,
• ublažavanje učinka »staklenika atmosfere« vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kisikom,
• opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkoga kapitala velike vrijednosti te
• značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica.

Nema svaka vrsta šume jednake općekorisne funkcije

Ne pruža svaka vrsta šume jednak broj, kao ni jednak intenzitet općekorisnih funkcija, stoga je šumarska struka razradila određeni sustav ocjenjivanja i bodovanja istih, a sve s ciljem financijskog izražavanja općekorisnih funkcija šuma, što je bitno prilikom, primjerice utvrđivanja naknade za prenesena i/ili ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu. Najčešći razlozi utvrđivanja naknade za prenesena i/ili ograničena prava je izdvajanje šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske (prenamjena šume i šumskog zemljišta temeljem prostorno-planske dokumentacije), ili ustanovljavanje prava služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Ocjenjivanje za devet funkcija opisano je u Pravilniku o uređivanju šuma, dok je bodovanje temeljem ocjena izneseno u Pravilniku o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu.

Drugo značenje kratice OKFŠ

Već je ranije navedeno da se kratica OKFŠ uglavnom koristi u drugom značenju. Dakle, u stručnim šumarskim krugovima u svakodnevnim razgovorima pod OKFŠ najčešće se misli na naknadu koja se uplaćuje za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Pojednostavljeno, OKFŠ u ovom, najčešćem kontekstu znači novac. Naknadu su dužne plaćati pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost. Od nastanka Republike Hrvatske pa sve do 2006. problematika ove naknade nije se mijenjala - sve su pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost bile dužne plaćati naknadu u visini 0,07% od ukupnog prihoda te uplaćivati je na poseban račun Trgovačkog društva, odnosno Hrvatskih šuma.

Od 2006. pa do današnjeg dana dogodile su se razne promjene u pravnoj regulativi ove naknade. Te 2006. godine izmjenama i dopunama Zakona o šumama naknadu su dužne plaćati samo pravne osobe. Članak izmjena i dopuna Zakona o šumama koji je fizičke osobe oslobodio ove naknade, ukinut je 2012. godine odlukom Ustavnog suda temeljem prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom više hrvatskih gospodarskih subjekata. Sljedeće se promjene odnose na smanjivanje naknade, najprije 2010. godine na 0,0525%, a potom 2012. na 0,0265%, postotak koji je i danas aktualan. Najveće promjene nastupiti će izmjenama i dopunama Zakona o šumama 2014. godine, kada se naknada više ne uplaćuje na račun Trgovačkog društva, već na poseban račun, žiroračun državnog proračuna, te kada se ovim sredstvima ne financiraju radovi u potpunosti, nego se većina radova tek sufinancira.

Od 2015. godine dva nova pravilnika uređuju uplatu i trošenje ove naknade: Pravilnik o načinu obračuna, obrascima, posebnom računu i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma te Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Ovaj drugi pravilnik sada je vrlo bitan i za najvećeg konzumenta ove naknande, Hrvatske šume, jer se naknada više ne uplaćuje na račun ovog trgovačkog društva. Člankom 2. Pravilnika određeno je da se sredstvima naknade mogu financirati radovi biološke obnove šuma, radovi gospodarenja šumama na kršu, radovi na sanaciji i obnovi sastojina ugroženih sušenjem i drugim nepogodama, izgradnja šumskih prometnica, razminiranje šumskih površina te ostali radovi prijeko potrebni za očuvanje i unapređenje općekorisnih funkcija šume, radovi sjemenarske i rasadničarske djelatnosti u šumarstvu, očuvanje genofonda i podizanje klonskih sjemenskih plantaža te znanstveni radovi iz područja šumarstva. Istim pravilnikom osigurava se 5% sredstava za znanstveni i stručni rad te izdavačku djelatnost, 30% sredstava za razminiranje šuma i šumskog zemljišta (postotak je sa 10% podignut na 30% 2017. godine) te 5% za vatrogasnu zajednicu.

Polemike oko naknade

Ova je naknada često izazivala polemike, isticala se nelogičnost njene uplate na račun Hrvatskih šuma, nerijetko se iz političkih krugova poručivalo o njenom ukidanju... Naknadu su predstavljali kao parafiskalni (neporezni) namet. O njoj se najžešće raspravljalo za vrijeme ekonomske krize, kada je zapravo i Država prvi put objavila popis svih nameta. S obzirom da je visina naknade vezana za ukupne prihode, jasno je da su tvrtke s velikim prihodima najviše uplaćivale, pa su protivnici smanjivanja naknade taj postupak tumačili kao ustupak krupnom, uglavnom stranom kapitalu, koji razliku nakon smanivanja naknade ionako neće uložiti u otvaranje novih radnih mjesta, nego će razlika isključivo značiti smanjivanje troškova, odnosno povećanje dobiti. Postotni račun kaže da tvrtka koja ima godišnje prihode od milijun kuna plaća 265 kuna godišnje (što iznosi prosječno mjesečno 22,08 kuna) predmetnog davanja, od čega nedvojbeno postoje i veći nameti kojeg plaća svatko od nas i bez da obavlja gospodarsku djelatnost.

Jesu li javnost, a posebno obveznici, dovoljno upoznati s ovom naknadom?

Uvjereni smo da nisu, čemu smo svjedočili nebrojeno puta objašnjavajući obveznicima za što se naknada troši. Smatramo da je struka trebala detaljno informirati svakog obveznika o trošenju sredstava naknade, što primjerice podatke iz godišnjeg izvješća poslovanja Hrvatskih šuma ne smatramo dovoljnim. Nazovimo takav propust izostankom gospodarske empatije. Svatko od nas, predstavlja on pravnu ili fizičku osobu želi znati put i svrhu svake uplaćene lipe, što nažalost nije lako ostvarivo za svih 160-ak nameta prisutnih u Hrvatskoj.

Govorimo li o konkretnim podacima utrošenih sredstava naknade na razini Hrvatske u 2011. godini utrošeno je 383.353.000 kuna (od čega na razminiranje 73.739.000 kuna te na izgradnju i održavanje šumske infrastrukture 69.208.000 kuna), u 2012. godini 253.331.000 kuna (razminiranje 24.786.000 kuna, šumska infrastruktura 25.384.000 kuna), u 2013. utrošeno je 175.134.000 kuna (razminiranje 7.316.000 kuna, šumska infrastruktura 14.630.000 kuna) te 2014. utrošeno je 205.584.000 kuna (razminiranje 23.104.000 kuna, šumska infrastruktura 11.911.000 kuna).

Šume smanjuju učinak staklenika

Određeni iznos utroši se i na radove u šumama šumoposjednika (privatnim šumama). Govorimo li o konkretnim radovima u državnim šumama koji su najzastupljeniji u (su)financiranju iz naknade riječ je o čuvanju šuma (lugarska služba), radovima na šumskoj infrastrukturi (izgradnja i održavanje šumskih prometnica i prosjeka), zaštiti šuma, pošumljavanju, njezi mladih sastojina, sanaciji paljevina, uređivanju šuma (izradi programa gospodarenja šumama)... Razvidno je da je riječ o vrlo konkretnim radovima koji u konačnici pozitivno utječu na kvalitetu i stabilnost šuma. U kontekstu klimatskih promjena, šume imaju nezamjenjivu ulogu u vezivanju ugljikovog dioksida iz atmosfere čime umanjuju učinak staklenika odnosno klimatske promjene. Šume su izvor sve traženijeg biogoriva. U Hrvatskoj one su izuzetno važna podloga razvoju turizma.

Struka o naknadama

Tim povodom, apel za očuvanjem naknade za OKFŠ koji je predsjednik uprave Hrvatskih šuma, Krunoslav Jakupčić uputio s tribine konferencije "Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija" treba gledati kao apel za očuvanje sredstava kojima će se olakšati rad vatrogasaca, potpomoći brže razminiranje naše zemlje bez kojeg teško možemo očekivati napredak, pogotovo u ruralnim dijelovima gdje depopulacija opasno prijeti demografskom slomu te u konačnici, doprinos svih nas u ublažavanju klimatskih ekstrema koji prijete cijelome planetu.

Jakupčića je u obrani naknade za OKFŠ podržao i Marijan Kavran koji je prisutnima na konferenciji pojasnio kako je važnost zadržavanja naknade važna i za kompletnu drvnu industriju koja predstavlja najvećeg izvoznika dobara u Hrvatskoj.

Važnost naknade za OKFŠ istaknula je i struka. Doc. dr. sc. Ivica Tikvić, profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu naglašava brojne probleme koje sredstva sakupljena naknadom za OKFŠ rješavaju u našem društvu

"Napominjem da bi postotak naknade za OKFŠ trebalo povećati, a ne smanjivati kako stoji u trenutnom prijedlogu Zakona o šumama. Koliko bi se trebalo povećati izdvajanje za OKFŠ? Smatram da bi se trebalo povećati do onog iznosa koliko je potrebno za podržavanje većine potreba koje se financiraju iz sredstava naknade za OKFŠ. To su zaštita od požara, sanacija požarišta, pošumljavanje, sanacija šteta od elementarnih nepogoda, biološka i tehnička zaštita od erozije i bujica, zaštita staništa u sklopu NATURA 2000, zaštita od invazivnih vrsta u šumama, zaštita šuma od divljači i domaćih životinja, troškovi unaprjeđenja rekreativnih i turističkih funkcija šuma, troškovi istraživanja prioritetnih problema stabilnosti i vitalnosti šuma i dr. Svi ti troškovi se mogu izračunati na temelju troškova u proteklih 5 ili 10 godina, te staviti u odnos sa ukupnim prihodom obveznika plaćanja naknade za OKFŠ", napomenuo je profesor Tikvić.

Ovo je zapravo naknada solidarnosti

Čitajući izneseno, mnogima vjerojatno pregršt novih informacija, mogli bismo ovu naknadu definirati kao naknadu solidarnosti (izbjegavamo koristiti riječ "namet"), pogotovo u kontekstu požara i razminiravanja. Ova je naknada nakratko postala predmet nacionalnog interesa, ovog puta u pozitivnom smislu, nakon strašnih požara koji su u ljeto 2017. harali Dalmacijom. Tada se postavljalo pitanje kojim će se novcem sanirati tisuće hektara opožarenih površina i kojim će se novcem pojačati izgradnja i održavanje šumskih cesta i prosjeka te kojim će se novcem pojačati i unaprijediti zaštita od šumskih požara. Odgovor se nalazi u ovom članku, te se nadamo da će ideja o potpunom ukidanju ove naknade, koja uvijek tinja u političkim krugovima, iščeznuti.

Svedemo li problematiku na krško priobalje, gdje su općekorisne funkcije šuma posebno izražene, nasuprot kojih je vrijednost drvne mase gotovo beznačajna, racionalno trošenje ili bolje rečeno ulaganje, naknade je itekako dobro došlo. Računajući da je turistički sektor kao najveći obveznik naknade u priobalju svjestan važnosti šuma, ali i svi ostali gospodarski subjekti koji nisu vezani za turizam, ostajem pri čvrstom stavu da je naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma naknada koju ne smijemo ukinuti.

Autor: Christian Gallo, Goran Vincenc/časopis Hrvatske šume, foto: Wisky/bigstockphoto.com