Traži se kum za klona najvećeg hrasta lužnjaka

"Do sada smo posadili četiri certificirane sadnice, potomke hrasta lužnjaka iz šume Prašnik, jednog od najvećih u Europi, sada tražimo kuma za petog", rekao nam je u šali o kumstvu dipl. ing. šumarstva Mario Bošnjak, predsjednik novogradiškog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.

Riječ je o klonu ogromnog hrasta koji obitava u posebnom rezervatu šumske vegetacije hrasta lužnjaka u zapadnom djelu Brodsko-posavske županije uz cestu između Okučana i Stare Gradiške. To su, zapravo, posljednji ostaci slavonske prašume hrasta lužnjaka koja je pokrivala nizinski dio Panonije, između Save i Drave.

Taj predio, kao i Muški bunar na Psunju u kojem se nalaze ostaci nekadašnjih prašuma hrasta kitnjaka i bukve, sačuvali su naši šumari za buduća pokoljenja, kao simbole koji svjedoče o nekadašnjem bogatstvu Slavonije s vrlo lijepim šumama i nadaleko čuvenom hrastovinom. Od 1929. to su zakonom zaštićeni šumski predjeli, a 1963. godine Prašnik i Muški Bunar proglašeni su posebnim rezervatima šumske vegetacije.

Potomci hrasta od 55 kubika drvne mase

Inače, cijela Gospodarska jedinica Prašnik prostire se na 1.456 hektara, a posebni rezervat na 53 hektara i nalazi se u sastavu Šumarije Stara Gradiška, novogradiške Uprave Hrvatskih šuma. Posljednjih 88 godina tom šumom se ne gospodari - u njoj nema nikakva čovjekova djelovanja. Neki hrastovi gorostasi stari su više od 300 godina, a najveći, otac kloniranih sadnica, reprezentativan je: prsni promjer mu je 2,2 metra, visok je 43 metra i prema procjenama stručnjaka, ima oko 55 kubika drvne mase.

Mario kaže da su sadnicu klonirali stručnjaci Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom koji je izdalo svjedožbe o podrijetlu sadnice hrasta lužnjaka sa matičnim brojevima od 1- 5. Kako piše u svjedožbi, proizvedene su vegetativnim razmnožavanjem i klonovi su najvećeg hrasta u Prašniku.

Sačuvani geni najvećeg hrasta

"Uzgoj sadnica hrasta iz Prašnika projekt je Hrvatskog šumarskog društva, ogranak Nova Gradiška realiziran uz podršku Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Nova Gradiška, koji je realiziran sa znanstvenicima Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom. Tim projektom prije tri godine obilježena je 85-obljetnica od kada je Prašnik prvi put zaštićen. Uzgojem sadnica - kloniranjem, geni navećeg hrasta u Prašniku sačuvani su za sva vremena", piše u svjedožbi koju je potpisala dr.sc. Dijana Vuletić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom.

Bošnjak kaže da je prva klonirana sadnica tog hrasta posađena u općini Stara Gradiška, na čijem se području nalazi Prašnik, drugu u općini Davor, mjestu poznatom po riječnim lađarima i prosvjetitelja i pisca Matije Antuna Relkovića, treća u dvorištu novogradiške Uprave šuma, a červta ispred Doma Hrvatskih branitelja u Novoj Gradiški.

Podsjetnik na opstojnost hrasta lužnjaka

Riječ je o izuzetno vrijednim sadnicama. Prvo, zato što potječu sa najvećeg hrasta lužnjaka u Prašniku, a drugo, zato što ih je vrlo teško cijepiti.

"Do sada smo napravili jedno probno cijepljenje tog hrasta. Na šezdeset podloga cijepili smo plemke sa najvećeg hrasta, od kojih se primilo tridesetak, ali su i kasnije neke podloge odbacivale već primljene plemke. Inače, počeli smo sa cijepljenjem Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici", kaže dr.sc. Mladen Ivanković, predstojnik Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom. Napominje da rade na još nekim sličnim i zanimljivim projektima. no, o tome šire jednom drugom prilikom.

Pozivaju se mogući kumovi

Želja novogradiških šumara je da i ovoj petoj sadnici pronađu dostojno mjesto za sadnju, mjesto na kojem će se budući "kumovi" brinuti za njezino sretno odrastanje i mjesto gdje će za mlade naraštaje biti podsjetnik na šumu Prašnik, ali i na važnost i vrijednost opstojnosti hrasta lužnjaka na prostorima slavonske Posavine. Zato i kroz ovaj napis u Agroklubu pozivaju zainteresirane za sadnju svojevrsnog živog suvenira. Mogu to biti škole, općine, gradovi institucije.

"Kandidaturu primamo do 21. ožujka, datuma kada se obilježava Svetski dan zaštite šuma", kaže Bošnjak.