Suzbijanje osmerozubog smrekovog potkornjaka u Gorskom kotaru

Osmerozubi smrekov potkornjak (lat. Ips typhographus L.) već godinama predstavlja prijetnju smrekovim sastojinama i kulturama u Europi. U Hrvatskoj je zaraza najizraženija u Gorskom kotaru gdje obična smreka (Picea abies L.) prirodno pridolazi, a zbog čega se u Upravi šuma podružnici Delnice postupa sukladno s Akcijskim planom i Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma. Pojava jače zaraze zabilježena je 2015. god., a do gradacije je došlo 2017. god. nakon olujnog vjetroloma nakon kojega je za područje Gorskog kotara proglašena elementarna nepogoda, a koji je uzrokovao fiziološko slabljenje smreke.

Osmerozubi smrekov potkornjak je tipičan sekundarni štetnik, jer se pri normalnoj brojnosti gnijezdi isključivo u fiziološki oslabljelim stablima, umirućim stablima, zatim u leževini, svježe posječenim stablima ili neokoranoj oblovini. Međutim, kada se prenamnoži, postaje tipičan primarni štetnik, i napada sva stabla i zdrava i fiziološki oslabljela. Osmerozubi smrekov potkornjak je najštetnija vrsta potkornjaka uopće. Pojavljuje u dvije generacije, a u povoljnim uvjetima i tri.

Zaraza ovim štetnikom je utvrđena u 41 gospodarskoj jedinici kojom gospodare Hrvatske šume, 13 gospodarskih jedinica u šumama šumoposjednika, tri gospodarske jedinice kojima gospodari Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu i park šumama Golubinjak i Japlenški vrh.

Naredba za poduzimanje mjera i suzbijanje štetnika

Zbog čestih masovnih pojava i velikih šteta koje ovaj kukac čini smrekama ministar poljoprivrede je 2017. godine donio Naredbu za poduzimanje mjera i suzbijanje štetnog organizma Ips typographus (L.) – osmerozubi smrekin potkornjak. Svrha Naredbe je zaštita javnog interesa te očuvanje šuma na području Gorskog kotara, kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno sprječavanje daljnjeg nastanka šteta, smanjivanje i otklanjanja do sada nanesenih šteta te povrat u stanje prije nastanka šteta. Ista sadrži detalje o obavezama Hrvatskih šuma, privatnih šumoposjednika, šumarske inspekcije, metodama suzbijanja štetnog organizma, doznakama stabala, sanitarnim sječama, sredstvima potrebnim za izvršenja radova, sanaciji i obnovi. Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima obavezne su poduzeti radnje dopuštene sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode u svrhu sprječavanja širenja štetnog organizma izvan granica zaštićenog područja. Na području Gorskog kotara to je nacionalni park Risnjak.  

U skladu s Naredbom, Hrvatske šume donijele su Akcijski plan o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje osmerozubog smrekinog potkornjaka. Šumarskim rječnikom, riječ je o mjerama integralne (sveobuhvatne) zaštite smrekovih šuma u Gorskom kotaru.

Prvi korak je utvrđivanje brojnog stanje potkornjaka. Za to se primjenjuje intenzivni monitoring feromonskim klopkama. Postavljaju se tako da dobro pokrivaju visinsku zonaciju, na najnižim lokacijama do 1. travnja, a na najvišim do 15. travnja. Prema podatcima Odjela za ekologiju UŠP Delnice o uhvaćenim i prebrojanim potkornjacima u razdoblju od 1995. do 2019. godine vidljivo je da je najkritičnija bila 2017. godina kada je prebrojano 654.587 jedinki.

Utvrđivanje brojnog stanja i doznaka napadnutih stabala

Slijedi mjera otkrivanja i doznake napadnutih stabala. Napadnuta stabla mogu imati potpuno zelenu krošnju, a zaraza se prepoznaje po smeđoj piljevini koja sipi niz deblo i smoli koja curi niz deblo. Doznačuju se i potpuno suha stabla, tzv. suhari. Pravovremeno otkrivanje (doznačivanje) napadnutih smreka provodi se kontinuirano tokom cijele godine.

Slijedi doznaka zelenih i smreka s požutjelim i pocrvenjelim iglicama, a vrši se odvojeno dodjelom posebnih kodova i različitih boja radi kvalitetnije kontrole. U vrijeme aktivnosti potkornjaka u šumama kojima gospodare Hrvatske šume doznaka zaraženih stabala vrši se u razdoblju od 1. travnja do 31. kolovoza obavezno primjenjujući crveni drvomarker. U razdoblju od 1. rujna do 31. ožujka, odnosno u vrijeme mirovanja potkornjaka vrši se koristeći žuti drvomarker. Tijekom kritične 2017. godine šumarski stručnjaci zaposleni u UŠP Delnice doznačili su 167.096,55 m3 obične smreke zaražene potkornjakom. Na teren su izašli i stručnjaci iz drugih podružnica kako bi im pomogli. U šumama šumoposjednika stručnjaci iz UŠP dužni su izvršiti doznaku neovisno o tome je li podnesen zahtjev, a stabla se označavaju drvomarkerom plave boje. Obavijest o doznaci izvršenoj u šumama šumoposjednika UŠP je dužna objaviti na oglasnoj ploči Jedinica lokalne samouprave prema pripadnosti pojedinog šumskog predjela i o tome obavijestiti šumarsku inspekciju Ministarstva poljoprivrede, Savjetodavnu službu i Hrvatski savez udruga privatnih šumoposjednika (čl. 5 st. Naredbe).

Nakon doznake obavlja se sječa i privlačenje na pomoćna stovarišta. Posječene smreke se kamionskim prijevozima odvoze na udaljenost minimalno 10 km od najbližih smrekovih sastojina. Navedeno se odnosi na proljetnu sječu čije je trajanje najviše 30 dana. Smreke koje se pokažu naknadno napadnute (promjena boje krošanja, osutosti i djelomičnog otpadanja kore) mogu biti sanirane u znatno duljem razdoblju. Konkretno, sanitarna sječa započela je na području UŠP Delnice još 2015. godine. Nakon sječe uspostavlja se šumski red na način da se odsječene grane slažu u hrpe i to s debljim granama prema sredini, u većim dimenzijama, tj. od više stabala. Ukoliko se srušena stabla otkoravaju, kora se ne tretira. Ukoliko je došlo do formiranja imaga tamno smeđe boje koranje je zakašnjelo. Trupce s korom u kojoj su razvojni stadiji potkornjaka nužno je ukloniti iz zone rizika širenja gradacije prije njihova izlijetanja.

Sanacija još prilikom doznake stabala 

Ukoliko je potrebno, u neposrednoj blizini žarišta, odnosno u većim žarištima, postavljaju se lovna stabla (srušene zdrave smreke) radi ciljanog ubušivanja potkornjaka u oblovinu. Pri tome se pojam žarište odnosi na jedno ili više stabala koja pokazuju bilo kakve simptome napada. Ukoliko je napadnut veći broj stabala formira se sigurnosni pojas koncentrično u odnosu na žarište. Veličina sigurnosnog pojasa ovisi o sklopu, broju stabala po jedinici površine, debljini i visini stabla i stadiju gradacije potkornjaka.

Sječa, vuča i otprema kupcu vrše se u roku do 21 dana od sječe, u nadležnosti UŠP bez dodatnih mjera zaštite. U nadležnosti Direkcije rok je dulji od 21 dana i potrebne su dodatne mjere zaštite. One podrazumijevaju skladištenje na stovarištima u šumi, otkoravanje smreke i prostorno izmicanje (uklanjanje) na udaljenost veću od 10 km i izmicanje na glavna stovarišta.

Sanacija započinje još prilikom doznake budući da se istovremeno izrađuje snimka stanja i pregledna karta u mjerilu 1:5000 u ucrtanim površinama i prijedlogom sanacije po vrsti rada i potrebnim brojem sadnica u skladu sa smjernicama Šumarskog fakulteta ili Hrvatskog šumarskog instituta. S navedenim institucijama rješavaju se i pitanja odabira tehnologija i vrsta biljaka. Sjeme za sanaciju i obnovu prikuplja se u sjemenskim sastojinama na području UŠP Delnice. Sjeme obične smreke i obične jele posijano je u šumskom rasadniku Oštarije, UŠP Ogulin, a sjeme obične bukve u rasadniku Frančeskija, UŠP Buzet. Sadnja je u državnim šumama započela 2017. godine i tada je posađeno 181.325 sadnica dok je prošle godine posađeno 91.450 komada. Još uvijek je u tijeku s time da je za ovu godinu planirano posaditi 125.000 komada.

Šumoposjednici mogu zatražiti da sanaciju ili obnovu provede licencirana osoba iz UŠP Delnice i s obzirom da se Hrvatske šume na to obavezuju Naredbom. Ukoliko šumoposjednik udovoljava uvjetima propisanim posebnim propisom mjere iz Priloga II naredbe može mjere provesti samostalno. Budući da posječenom drvnom masom pridobivenom iz šuma šumoposjednika raspolažu Hrvatske šume dužne su prihod od prodaje koristi za nabavu reproduktivnog materijala kojim će se obnoviti zahvaćena područja.

Iz dosadašnjih rezultata, zaključuje se da su ustrajnim zalaganjem i primjenom znanja stručnjaka u UŠP Delnice postignuto puno po pitanju sanacije i obnove i da svakako mogu imati razlog za zadovoljstvo i optimizam.

Autorica: Marija Glavaš