Više od polovice svjetskih šuma nalazi se u samo pet zemalja - Ruskoj Federaciji, Brazilu, Kanadi, SAD-u i Kini. U Hrvatskoj čine 48,7 posto kopnene površine.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma 2012. kako bi obilježila i podigla svijest o njihovoj važnosti. Ovogodišnja tema je "Šume i održiva proizvodnja i potrošnja".
Šume su biološki najraznovrsniji ekosustavi na kopnu i u njima se nalazi više od 80 posto kopnenih vrsta životinja, biljaka i kukaca. Pokrivaju jednu trećinu Zemljine površine i vitalna su staništa za milijune vrsta, izvori su čistog zraka i vode, i naravno ključne za borbu protiv klimatskih promjena. Istraživanje UN-a pokazuje da mogu izvući milijardu ljudi iz siromaštva i stvoriti dodatnih 80 milijuna zelenih radnih mjesta. Oko 1,6 milijardi ljudi, uključujući više od 2.000 autohtonih kultura, ovisi od njih jer su im potrebne za život, lijekove, gorivo, hranu i sklonište.
Bez održivog upravljanja i korištenja njihovih resursa dovodimo u pitanje prosperitet i opstanak budućih generacija. Ključne su u smanjenju siromaštva i osiguranju održivog razvoja. Globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom, a s nestajanjem ovog blaga nastali su brojni problemi: ekonomski, ekološki, društveni i zdravstveni. UN-ova agencija za klimatske promjene, IPCC, objavila je izvješće koje otkriva smrtonosne posljedice klimatskih promjena za ljude u svim dijelovima svijeta u narednim desetljećima.
FAO u svom Izvješću za 2020. "Stanje svjetskih šuma" navodi da je ukupna šumska površina 4,06 milijardi hektara, ili otprilike 5.000 m2 (ili 50 x 100 m) po osobi, ali nisu podjednako raspoređeni širom svijeta. Više od polovice svjetskih šuma nalazi se u samo pet zemalja (Ruska Federacija, Brazil, Kanada, Sjedinjene Američke Države i Kina), a dvije trećine u deset zemalja.
Drveće smanjuje rizik od poplava, erozije zemljišta. Šume djeluju kao spužva koja upija jake kiše i zadržavaju višak vode. Tako sprječava eroziju zemljišta, smanjujući pojavu blatnjavih bujica umanjuju štete od poplava.
S druge strane, polako ispuštaju rezerve vode ublažavajući djelovanje suše. Osim toga, one snižavaju temperaturu tijekom ljetnih mjeseci, ublažavaju jake udare vjetra. Bez njih nema ni izvora pitke vode.
One su izvor više od četvrtine modernih lijekova, posebno iz tropskih šumskih biljaka koje su najugroženije.
Brojni su pojedinci koji su svoj život posvetili pošumljavanju devastiranih područja. U Indiji je 1974. godine Jadav Payeng kao tinejdžer posadio nekoliko stabala zbog erozije zemljišta, a nastavio je sa sadnjom tijekom 40 godina. Uspio je obnoviti šumu na otoku Majuli u sjevernoj Indiji. Danas ona pokriva 550 hektara. Otok bi bez njezine zaštite nestao za 20 godina.
Brazilski fotograf Sebastiao Salgado i njegova supruga Lelia Deluiz Wanick Salgado odlučili su zaustaviti krčenje i započeli proces pošumljavanja u Brazilu na području gdje je ostalo samo 0,5 posto šume. Njihov pothvat je itekako uspio, jer su obnovili šumu u kojoj je zabilježeno oko 172 vrste ptica, 33 vrste sisavaca, 293 vrste biljaka, 15 vrsta gmazova i 15 vrsta vodozemaca što je čitav ekosustav obnovljen od nule.
U Turskoj je Hikmet Kaya sa svojim timom i seljanima zasadio 30.000.000 sadnica tijekom rada u šumarskom sektoru. Zajedno su preobrazili devastiran krajolik u šumski raj.
Kako navodi Ministarstvo poljoprivrede, prema Ustavu Republike Hrvatske, šume imaju osobitu zaštitu. One reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, štite tlo od erozije, reguliraju slivna područja i hidrološke sustave, a značajno utječu i na kvalitetu zraka i voda. Od svih kopnenih ekosustava šume su najbogatiji spremnik biološke raznolikosti.
Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj, sukladno važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja RH (2016-2025), iznosi 2.759.039,05 ha što čini 48,7 posto kopnene površine države. Prema vrsti drveća najzastupljenija je bukva (37%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (19%).
"Godišnje se u šumama u vlasništvu države, ali i u privatnim posječe manje drvne mase nego što priraste, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja", kažu.
Glavna odlika naših šuma, naglašavaju iz Ministarstva, je da su 95 posto prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti za razliku od ostatka europskih šuma koje to nisu.
Tagovi
Autorica