Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šumarija Ivanec
  • 12.01.2022. 10:30
  • Varaždinska, Ivanec

Šumarija Ivanec: Područje s više privatnih nego državnih šuma

Jednostavan pogled na podjelu privatnih i državnih šuma na području Ivanca jasno nam daje do znanja kako privatni posjedi prevladavaju, što je definitivno specifičnost ovoga kraja, ali i dobrog dijela Hrvatskog Zagorja.

Foto: Goran Vincenc
  • 2.197
  • 81
  • 0

Hrvatsko Zagorje specifično je po mnogo čemu, pa nije niti čudno da je tako i u šumarstvu. Područje je to s mnogobrojnim rascjepkanim privatnim posjedima što je rezultat povijesnih događanja, no koji se itekako reflektira na sadašnjost, ali i budućnost. Naime, kako u procesu povratka imovine postoje još brojne čestice za očekivati je kako će državnih šuma na tom području biti sve manje.

Iako je šumarija inicijalno osnovana kako bi se brinula o državnim, ništa ne sprječava šumoposjednike da joj ne prepuste gospodarenje šumama na svojim posjedima, a kako stvari stoje, sve više ih shvaća kako ondje radi kvalitetan kadar koji itekako zna gospodariti šumama. Najbolji primjer za tu praksu upravo je šumarija Ivanec.

Ivanec je živahno mjesto podno planine Ivanščice. Šumarija je omeđena šumarijom Krapina i Zlatar iz sastava UŠP Zagreb na zapadu i jugu dok je sjeveroistočno graniči sa šumarijom Varaždin. Sjeverozapadna granica ujedno je i državna granica s Republikom Slovenijom. Geomorfološki gledano, prostor je to sjevernih padina Ivanščice te zagorske Ravne gore, a gospodarski je podijeljen u 3 jedinice: Sjeverna Ivanščica ukupne površine 700,82 ha, Ravna gora površine 1009,08 ha te Trakošćan s 287,45 ha. Treba reći kako je GJ Trakošćan nekoć bila znatno veća, no denacionalizacijom je područje od 1096,44 ha vraćeno 2017. godine plemićkoj obitelji Draskovich i te šume danas spadaju pod GJ Šume gospodarstva Draskovich o kojima također brine šumarija Ivanec tako da skrbe o 489.974 kubika drvne zalihe državnih te 279.232 m³ u šumama ovog gospodarstva.

Suradnja s grofom Draskovichem

Kada govorimo o prosječnom godišnjem etatu, šumarija proizvodi 7,129 m³ iz državnih te 5.606 m³ iz Draskovichevih šuma. 

"Prema svemu sudeći, GJ Trakošćan bi na kraju mogla spasti na svega 30 ha u državnom vlasništvu. Veliki je to udarac za šumariju. Srećom, grof je kod nas naišao na kvalitetan vid suradnje te nam je povjerio svoje šume na upravljanje za što nam uplaćuje mjesečnu naknadu. O kvaliteti naših radova dovoljno govori podatak kako je nakon nas kontaktirao i druge šumarije s kojima želi započeti isti vid suradnje", govori nam Damir Kukec, upravitelj šumarije Ivanec.

Šumarija ima 11 zaposlenih i kao takva spada među najmanje u Hrvatskoj. Uglavnom je sve tehničko osoblje na čelu s upraviteljem Kukecom, a gotovo sve tri faze iskorištavanja se izvode vanjskim izvođačima, kako u državnim tako i u privatnim šumama.

Upravitelj šumarije Ivanec Damir Kukec

"Rad u šumariji Ivanec doista je specifičan u mnogo različitih točaka. Pored iznimno velikog broja privatnih posjeda što je u suprotnosti s ostatkom Hrvatske, riječ je o području pod povećalom javnosti zbog mnogobrojnih prirodnih atrakcija koje privlače izletnike te je već sada razvijen i turizam zasnovan na prirodnom okolišu", kaže upravitelj navodeći da stoga održavaju dobre odnose s lokalnom samoupravom te s brojnim lovačkim, planinarskim, gljivarskim i okolišnim udrugama čiji interes je zaštita prirodnih znamenitosti.

"Radimo zajedničke akcije pošumljavanja gdje prema potrebi doniramo sadni materijal, akcije čišćenja otpada iz šuma a aktiviramo i obrazovne ustanove kako bi zaokružili tu lijepu zelenu priču", priča Kukec.

I nije niti čudo jer upravo je Ivanec jedan od sjedišta hrvatskih planinara, ovdje se nalazi i njihov muzej, a tijekom našeg posjeta primijetili smo brojne gljivare koje hodaju po šumama tijekom cijele godine tražeći brojne ukusne gljive kojih ne manjka.

Kada govorimo o takvom vidu turizma, moramo spomenuti kako i šumarija svoga asa u rukavu ima. To je prekrasna lugarnica Čemernica koja se nalazi nedaleko od dvorca Trakošćan. Za sada objekt ima 4 kreveta, no sitnim preinakama se taj prostor da proširiti te ponuditi na tržište kao kuća za odmor. Kako u okolici buja ponuda i potražnja za smještajem, sigurni smo kako bi i lugarnica imala svoje redovne klijente.

Vladarice prostora autohtone vrste bukva i jela 

Biološki gledano, prostor je to u kojem su autohtone vrste bukva i jela potpune vladarice prostora. Iako nadmorska visina to ne otkriva, pojedini dijelovi, pogotovo RJ Ravna gora podsjećaju na Velebit i naše krške prostore, a upravo je jela vrsta kojoj to možemo zahvaliti. Razlog tomu je vapnenačka podloga i klima s puno mraza i vlage koja omogućava jeli izvrsno prirodno pomlađivanje. 
Prema planovima gospodarenja šumama, šumarija radi radove biološke obnove šuma  poput pripreme staništa, popunjavanja, njege, čišćenja, doznake i čuvanja šume, kako za državne tako i za privatne šume koje su joj date na upravljanje.

Tereni su na cijelom području poprilično teški za šumarske poslove. Veliki je broj nagiba, gudura, krških vrtača i špilja koje stvaraju i specifične uvjete i staništa. Zanimljivost je svakako da su južne padine Ravne gore među najznačajnijim staništima poskoka

Obje planine bogate su vodom i brojnim izvorima što je dodatna zanimljivost pa tako i ne čudi da je na jednom mjestu u šumi lokalno komunalno poduzeće iz Ivanca izgradilo pogon za pročišćivanje vode preko kojeg se grad opskrbljuje s pitkom vodom. Poznata je lokacija i izletište Žganovino gdje se nalazi nepresušni izvor kojeg rado posjećuju brojni izletnici tijekom godine.

Pored krških fenomena, kod Lepoglave se krije još jedna specifična geomorfološka značajka, a to je ugasli vulkan Gaveznica, jedini takav poznat na području sjeverozapadne Hrvatske. Iako je danas riječ o uređenom park području, ovaj fenomen ugaslog vulkana usred krških formacija dovoljno govori o geomorfološkoj kompleksnosti šuma koje rastu na ovome području. 

Naravno, ne smijemo zaboraviti niti poznati dvorac Trakošćan oko kojeg se nalazi zaštićena šuma. Trakošćanska šuma u vlasništvu je obitelji Draskovich, a o njezinom zdravlju brine šumarija Ivanec. Iako je za cijelo to područje od više od 500 ha predviđena zaštita, ona službeno nikada nije stupila na snagu, no šumari se svejedno brinu kao da je zakonski proglašena Park šumom.

Zgrada šumarije Ivanec

Šume ovoga područja u prošlosti su pripadale raznim vlasnicima. Najviše ih je bilo u sastavu veleposjeda grofa Bombellesa, grofa Draškovića, Kukuljevića te nekoliko manjih posjednika dok je dio bio pod zemljišnim zajednicama Gornje i Donje Višnjice, župe Nadarbine te tzv. Školske šume. Navodno je samo posjed grofa Bombellesa imao uređajni elaborat i nacrt dok za ostale nisu postojale nikakve gospodarske osnove. Tako je bilo sve do 1947. kada su nizom zakona šume cijelog područja postale općenarodna imovina. Tih godina izrađena je brza inventarizacija šuma te temeljem toga 1952. je izrađena "Dugoročna osnova sječa i obnova šuma“ da bi 1956. godine stupila na snagu prva redovna osnova gospodarenja. Šumarija Ivanec osniva se 15. svibnja 1954. godine, a prvi upravitelj bio je Josip Mihić. Veći dio vremena poslovala je u sklopu ŠG Varaždin. 

Povrat imovine 

Prvim osnovama propisano je postupno uvođenje prebornog gospodarenja, a prilikom prve redovne revizije 1966. godine izvršeno je detaljnije izlučivanje sastojina te je za većinu propisano gospodarenje oplodnim sječama osim za uređajni razred jele s bukvom gdje je zadržano preborno gospodarenje. No i ta područja prebačena su na jednodobno gospodarenje u narednoj osnovi iz 1976.-1985. Treba reći kako je 80-ih godina u 2 navrata, 1980. te 1986. godine, područje sjeverne Ivanščice zahvatio katastrofalni ledolom čije se posljedice i danas mogu vidjeti na šumama tog područja. 

U zadnje vrijeme, česte su revizije gospodarskih osnova zbog povrata imovine stoga i šumari traže načina kako osigurati prihod kroz razne druge načine. Prostora ima, a na primjeru šumarije Ivanec da se štošta naučiti.


Fotoprilog


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Šumarija Ivanec Privatne šume Upravitelj Damir Kukec Čemernica


Autor

Goran Vincenc

Više [+]

Glavni urednik časopisa "Hrvatske šume".


Partner

Hrvatske šume d.o.o.

Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: darko.biscan@hrsume.hr web: http://www.hrsume.hr/