Stanje svjetskih šuma sve lošije: Covid-19 će pogoršati situaciju?

Tijekom prošle godine krčenje prašuma Amazonije poraslo je za čak 12 posto, a izgubljeno je 12,2 milijuna hektara pokrova krošnji (ovaj se pokrov odnosi na sve drveće, i plantažno i prirodne šume, a uzrok njihova uklanjanja može biti zbog ljudskog ili prirodnog faktora, op.a.), piše Global forest watch koji prenosi studiju Sveučilišta Maryland.

Od tog je broja 4,2 milijuna hektara izgubljeno unutar vlažnih tropskih primarnih šuma, koje su važno skladište ugljika i biološke raznolikosti. Prema izračunima, radi se o gubitku usvajanja 2,6 milijuna tona emisija koje proizvede čak 570 milijuna automobila.

Iako je 2020. godina trebala biti prekretnica u borbi protiv krčenja, ovi rezultati jasno pokazuju da čovječanstvo nije uspjelo ispuniti te ciljeve. Brazil je zabilježio najveće gubitke, a riječ je o 1,7 milijuna hektara primarnih šuma. Slijede ga Peru, Demokratska Republika Kongo, Bolivija, Indonezija i Peru.

Također, Australija je evidentirala deveterostruki porast gubitka od kraja 2019. do početka 2020. zbog ekstremnih vremenskih prilika koje su uzrokovale brojne požare. U ostalim se zemljama osim toga, kao glavnog krivca navodi povećana poljoprivredna proizvodnja.

Naime, stanovnici se koriste taktikom krčenja i podmetnutih požara kako bi očistili zemljište i sijali, najčešće soju ili na njemu uzgajali stoku. U dijelovima peruanske Amazone, sječa uzrokovana ilegalnim iskopavanjem zlata smanjila se u proteklih godinu dana zahvaljujući učinkovitom vladinom djelovanju, navodi se u izvješću.

U Aziji pozitivni pomaci

Međutim, u nekim dijelovima svijeta postoje i pozitivni pomaci. Tako su Indonezija i Malezija zabilježile trend smanjenja krčenja šuma jer je indonezijsko Ministarstvo okoliša i šumarstvo pojačalo napore za nadzor i prevenciju požara. Također, vlada je izdala privremeni moratorij na nove dozvole za plantaže palmi za proizvodnju ulja. Što se tiče Malezije, oni su uspostavili petogodišnji limit na plantažnom području i planiraju pooštriti kazne zbog ilegalne sječe.

Iako se isprva mislilo da će ograničenja zbog Covida imati pozitivne učinke kada je u pitanju ilegalna sječa, istraživači kažu da se malo toga promijenilo. Upozorili su da bi najgore moglo tek doći jer će mnoge zemlje pokušati ubrzati svoj gospodarski rast ometen pandemijom.

Ako sječa ne bude kontrolirana, to bi moglo dovesti do posljedica jer će zbog manjka stabala, u zraku biti više ugljika, što dovodi do povećanih utjecaja klimatskih promjena koje dovode do još većeg gubitka drveća i požara.

Stanje svjetskih šuma možete vidjeti na interaktivnoj krati: