Smrčkovica ima isti sastav kao raketno punjenje!

Ovih dana iz tiska je izašla knjiga "Očaravajući svijet gljiva", šesta knjiga o gljivama i gljivarskim receptima Matije Josipovića iz Novske u nakladi riječke izdavačka kuće Leo commerce. Kako ističe ovaj poznati gljivar, riječ je o njegovu kapitalnom djelu koje ima 496 stranica, sa više od 470 fotografija i 60 crteža, te detaljnim opisom 450 vrsta gljiva koje su snimljene na prirodnom staništu. Josipović u ovoj knjizi donosi i nove znanstvene nazive gljiva sa sinonimama, ali i najnovije podatke o jestivosti i znanstveno potvrđenoj ljekovitosti pojedinih vrsta gljiva, te razne zanimljivosti o gljivama. Recenzent knjige je poznati njemački stručnjak za gljivarstvo Andy Zöller.

Najnovija knjiga bila je povod za razgovor s Josipovićem, velikim zaljubljenikom u gljivarstvo i prirodu.

Šest knjiga o gljivama i jelima od gljiva

Rodio se i odrastao u Banja Luci, gdje je živio do ratnih zbivanja. Nakon toga proveo je 5,5 godina u Njemačkoj, a posljednjih 16 godina živi u Novskoj gdje je, kaže, pronašao svoj mir i gdje se intenzivno bavi gljivarstvom i istraživanjem gljiva i prirode. U očaravajući svijet gljiva zakoračio je prije nego što je krenuo u osnovnu školu:

"S rođacima sam išao brati gljive u Trapiste, u šume iznad katoličke crkve Marija Zvijezda u Banja Luci. Tu su bili moji prvi gljivarski koraci, volim reći da me ondje ugrizao nekakav virus u svezi prirode, ptica, gljiva, biljaka i evo drži me do dan danas".

Ljubav prema pticama okrunio je do sada s tri knjige iz oblasti ornitologije, ornitofilije i ornikulture, a iz ljubavi prema gljivama i receptima prije najnovije knjige "Očaravajući svijet gljiva" objavio je 5 knjiga: "Priručnik za gljivare i ljubitelje prirode", "Domaća jela od gljiva", "Vodič za gljivare"; "Gljive prepoznaj, uberi, pripremi i pojedi", "Vrganji i vrganjevke".

Češka smrčkovica kao raketno punjenje

Josipović priznaje da je do sada, kao i većina domaćih autora, imao jedan konzervativniji pristup u pisanju knjiga o gljivama, međutim njegova najnovija knjiga, koja će sigurno izazvati pozornost gljivoljubaca, prati sva moderna zbivanja u svijetu na području mikologije i gljivarstva. Tu osobito ističe novu sistematiku gljivarstva, jer su se unazad nekoliko godina na tom području dogodile velike promjene. U knjizi je uvršteno pedesetak novih potvrđenih znanstvenih spoznaja o jestivosti i ljekovitosti pojedinih gljiva, ali i najnovijih znanstvenih podataka o otrovnosti.

Među ostalim ističe primjer gljive češke smrčkovice, koja se do sada u gljivarskoj literaturi navodila kao jestiva gljiva, koja u nekim našim krajevima raste u proljeće i koju su ljubitelji rado skupljali i konzumirali.

"Nećete vjerovati, prošle godine je utvrđeno da češka smrčkovica ima iste sastojke kao raketno punjenje. Do sada se smatrala za jestivu gljivu, ona u nekim dijelovima Hrvatske i obilnije raste, međutim zbog svog sastava prošle godine je u Europi skinuta s popisa jestivih gljiva jer neki njezini sastojci negativno utječu na ljudsko zdravlje".

Ljekovitost vrganja, lisičarki i pečurki

Josipović kaže da je u knjizi objavljeno i dvadesetak gljiva koje je prvi put obradio na ovim našim prostorima. Budući da su neke gljive do sada imale samo znanstvene nazive, ali ne i hrvatska imena, autor je u svojoj novoj knjizi nastojao pridonijeti i upotpunjavanju tog nazivlja, pa je u suradnji sa profesorima latinskog jezika preveo znanstvene nazive na hrvatski jezik.

Ljubitelji gljiva moći će pročitati i o najnovijim znanstvenim spoznajama o ljekovitosti pojedinih vrsta gljiva, pa i onih koje obilno rastu na našim područjima.

"Primjerice, pojedine vrste vrganja kao crni vrganj, hajdinski vrganj, ljekoviti su jer imaju antivirusna i antibakterijska djelovanja, jačaju organizam. Ljekovita svojstva imaju i lisičarke i pečurke, tzv. livadni šampinjoni. Iznimno je ljekovita gljiva velika gnojištarka. Ona ima sastojke koji djeluju protiv raka grlića maternice, protiv raka prostate".

Ističe da mu je u modernom pristupu pisanja najnovije knjige mnogo pomogao recenzent, prijatelj Andy Zöller, svjetski stručnjak za gljivarstvo.

Projekt istraživanja gljiva u Lonjskom polju

Matija Josipović je veliki zaljubljenik u gljive, ptice, općenito u prirodu, pravi je ekolog. "Vrlo sam često u prirodi i zaista uživam u toj ljepoti. Pokušavam saznati šta mi svaka travka želi reći, što mi želi reći svako drvo, svaka gljiva, svaka životinja, svaka ptica - jednostavno kada sam u prirodi ja sam u svome svijetu. Volim proučavati taj čudesni svijet prirode. Ove godine počeo sam istraživati sve vrste gljiva na području Parka prirode Lonjsko polje. Riječ je o trogodišnjem projektu koji mi je odobrilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Od veljače sam često na tom terenu i proučavam svijet gljiva, nadam se da ćemo kad završim istraživanje imati veća vrijedna i zanimljiva saznanja o svim gljivama koje rastu u Lonjskom polju", kaže Matija.

Dodaje da je nedavno u Novskoj osnovao Centar za istraživanje gljiva Russula. "Tu planiram pokrenuti međunarodnu suradnju sa gljivarima i mikolozima iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije... Cilj mi je uspostaviti regionalnu suradnju i razmjenjivanje novih iskustva vezano za gljivarstvo i mikologiju", kaže on.

Klimatske promjene utječu i na rast gljiva

Josipović kaže da na zapadnoslavonskom i moslavačkom području ima puno dobrih terena za gljivarenje i da sada, u lipnju, u nekim šumama ima dosta lisičarki, mliječnica, vrganja, krasnica i drugih jestivih gljiva.

"Nažalost, posljednjih godina gljivare možda čudi što u pojedinim razdobljima kad očekuju najviše gljiva, primjerice to se dogodilo prošle godine, na novogradiškim terenima i nije bilo gljiva kao ranijih godina. Iako nije znanstveno potrkijepljeno, ja to pripisujem klimatskim promjenama, ali i čestim toplim vjetrovima. Za razvoj gljiva osim povoljne temperature i vlage u tlu jako je bitna i vlažnost zraka, a prošla godina je bila vjetrovita s puno toplog suhog zraka. Osim toga, mislim da se u Hrvatskoj pomalo pretjeruje sa sječom šuma, na što često upozoravam prijatelje iz Hrvatskih šuma, naglašava.

Josipović ističe da su mnoge vrste jestivih gljiva prava poslastica. I sam godinama spravlja jela od mnogih vrsta gljiva, usavršava neke tradicionalne recepte, ali i osmišljava originalne. Svoje kulinarske vještine i tajne podijelio je s drugim ljubiteljima ovog, mirisnog i često ljekovitog šumskog mesa u dvije spomenute knjige. U šali kaže: "ne postoje lude gljive, ludi su ljudi koji se usude brati, pripremati i jesti i ono u što nisu sto posto sigurni."

Zato savjetuje: "Sa berbom gljiva krajnje oprezno, osobito početnici! Pridržavajte se gljivarskih zapovijedi, a jedna od najvažnijih glasi: Ne berite i ne jedite gljive u koje niste sasvim sigurni".

Foto: Vjekoslav Hudolin, Medwether/Bigstockphoto