Analiza prosječnih neto plaća zaposlenih u poljoprivredi pokazuje da najbolja primanja imaju zaposleni u šumarstvu i sječi drva čiji prosjek iznosi 5.974 kuna.
Prosječna neto plaća zaposlenih u poljoprivredi za prvih pet mjeseci u ovoj godini iznosila je 5.054 kune te je za 606 kuna manja od državnog prosjeka koji iznosi 5.660 kuna, kako je objavio Državni zavod za statistiku. Plaće u poljoprivredi su nominalno veće za 3% u odnosu na isto razdoblje lani, a isti je i njihov realan rast, s obzirom da je indeks potrošačkih cijena ostao na približno istoj razini.
Analiza prosječnih neto plaća zaposlenih u poljoprivredi pokazuje da najbolja primanja imaju zaposleni u šumarstvu i sječi drva čiji prosjek iznosi 5.974 kuna. Veliki udio zaposlenih u ovom sektoru prima plaću iz državnoga proračuna kao djelatnici Hrvatskih šuma. Manje su plaće zaposlenih u realnom sektoru. Prosječna neto plaća ribara iznosi 4.893 kune, a zaposlenih u biljnoj i stočarskoj proizvodnji 4.236 kuna. Poljoprivredni sektor u Hrvatskoj je jedan od slabije plaćenih od njih 19, koliko ih se prati.
Manje prosječne plaće od zaposlenih u poljoprivredi imaju zaposleni u prerađivačkoj industriji i to za jednu kunu, zatim u građevinarstvu, trgovini na veliko i malo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. U realnom prijevodu, u rangu plaća poljoprivrednika i ispod njega su trgovci, građevinari, konobari.
Satnica zaposlenog u poljoprivredi za spomenuto razdoblje iznosila je 29,46 kuna, dok je državni prosjek 33,28 kuna. Ponovno najbolju satnicu imaju šumari koji su sa 34,33 kune iznad državnog prosjeka. Satnica ribara je 28,30 kuna, a stočara i ratara 25,22 kune.
U poljoprivredi je zaposleno 22.486 osoba, od čega su njih 5.917 žene. Broj zaposlenih je pao za 3,9% u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani.
Foto: depositphotos.com, sauletas
Tagovi
Autor
Nediljko Dujić: Šuma samo po sebi i jest turistička atrakcija
Ribljim mrežama u lov zečeva tradicija je koja nestaje jer ove divljači - nema
TOP 5 razloga zašto ne možemo bez šuma
Ivica Budor: U tijeku su žurne izmjene zakona da se riješi problem šteta od divljači
Ante Vidović
prije 8 godina
Ne financiraju se iz proračuna, nego ubiru prihode iznajmljujuči imovinu svih nas. U grubo rečeno - Hrvatske šume upravljaju šumama koje su vlasništvo svih nas, da bi od svih iz realnog sektora uzimale pristojbe za korištenje našeg vlasništva. Evo npr: Hrvatske šume objavile odluku i javni poziv o prodaji prava na skupljanje smilja u šumi i na šumskom zemljištu kojima gospodare na području Splita, Šibenika, Zadra, Benkovca, Obrovca i Drniša. Na internetu ima i članaka kako Hrvatske šume naplačuju čak i odlazak obitelji na izlet u prirodu.Kad smo kod brojki i informiranja, budimo detaljniji. Meni je baš drago da su Hrvatske šume u 2014. godini imale 1.524.100.000 kuna poslovnih prihoda (od 1. siječnja do 30. rujna) iznajmljujuči našu imovinu. "Drago" mi je da su od toga 671.004.000 milijuna kuna troškovi osoblja, još mi je "draže" da za rentanje zajedničkih šuma, livada, pašnjaka imaju plaću više od onoga što kopa po polju ili se topi u moru. Eto baš mi je drago da ste uplatili tih 100 milijuna, a niste potrošili sebi za regres.