Poznati po medvjedima, poznati po puhovima!

Ima li što ljepše od rane jeseni u Gorskom kotaru, kada lišće počne mijenjati boju, a snijeg još nije pao? Iako nas je putem pratila dosadna kiša, jedan od važnijih razloga pisanja o šumariji Tršće svakako jesu boje goranskih šuma u ovome dijelu godine, no tu je i zanimljiva šumarska tradicija koju njeguju svi stanovnici ovoga kraja.

Kada pomislite na skriveni i zeleni Gorski kotar, pomislite na čabarski kraj. Dio Hrvatske gdje se njeguje posebni dijalekt, mješavina slovenskog i hrvatskog jezika, odraz je onoga pozitivnoga što nude ove dvije države i sve je u znaku suživota dva naroda. Planine, šume, legende, medvjedi, kultura i tradicija ali i težak život goranskoga čovjeka, sve ćete to naći, ako posjetite maleno mjesto Tršće nadomak Čabra.

Imamo se čime podičiti

Šumarija Tršće nalazi se u sjeverozapadnome dijelu Gorkoga kotara i UŠP Delnice. Na Zapadu Graniči sa šumarijom Prezid, na jugu se smjestila šumarija Klana, istok je pripao šumariji Gerovo dok je sjeverna granica rijeka Čabranka koja je ujedno i granica sa Republikom Slovenijom. Najniža točka je rijeka Čabranka na 500 metara nad morem a najviša točka šumarije je na visini od 1.300 m u risnjačkom masivu.

Šumarija se sastoji od 3 gospodarske jedinice ukupne površine 4.420 ha: GJ Crni lazi ukupne površine 2.114 ha, GJ Smrekova draga sa 1.681 ha te GJ Rudnik sa površinom od 622 ha. Od ukupne površine šumarije, značajan postotak otpada na zaštitne terene koji su izuzeti iz gospodarenja, jer je riječ o vrlo velikim nagibima gdje prijeti opasnost od erozije. Riječ je o 1.100 ha šumom obraslih površina uglavnom u GJ Smrekova draga, ali i u GJ Rudnik.

Kada govorimo o ukupnoj drvnoj zalihi, šumarija Tršće ima se čime podičiti, jer raspolaže sa 1.464.430 m³ od čega na crnogoricu otpada 859.733 m³ dok na bjelogoricu otpada 604.697 m³. Ipak desetogodišnji etat nije veliki i iznosi 254.150 m³ kao posljedica velikoga broja zaštitnih površina. Otvorenost šuma je 21,75 km/000 uz 94,3 km izgrađenih cesta i putova. U sklopu šumarije postoji sjemenska sastojina jele na šumskom predjelu Kraljev vrh u GJ Rudnik.

Medvjed čest gost

O šumariji se brine 31 stalno zaposleni djelatnik na čelu sa upraviteljem Zdravkom Turkom. U sklopu šumarije jest i mala radiona koja služi za sitne popravke motornih pila i šumarijskih traktora.

Ono čime se šumarija diči jest Lovačka kuća Smrekova draga koja se nalazi u lovištu Smrekova draga - Gumance kojim zajednički gospodare šumarije Prezid, Klana i Tršće. Lovište obiluje divljači, a posebnost su svakako medvjedi. Od ostale divljači imamo jelena običnog, svinju divlju te srneću divljač. Na lovačkoj kući česti su gosti Talijani, Austrijanci, Slovenci te dakako, naši lovci.

Tradicija lova na puhove još od Rimskoga carstva

Ipak, kada govorimo o lovu i specijalitetima Gorskoga kotara, stanovnici ovoga kraja u prvi plan će staviti puhove - još jedna sličnost sa susjednom Slovenijom. Naime, tradicija lova na puhove koja seže još iz doba Rimskoga carstva, ostala je u Čabranskome kraju gdje se i dan danas stanovništvo bavi lovom na ovoga malog glodavca. Puh je iznimno cijenjen zbog ukusnog i zdravog mesa, ali i ljekovite masti, a do prije 50-ak godina koristilo se i krzno. Nažalost, zbog sušnoga ljeta bukva je slabo rodila što je ove godine reduciralo broj puhova u šumi, no Gorani se ne brinu. Iduća godina će biti bolja.

U šumariji ističu i odličnu suradnju sa lokalnom zajednicom te školom sa kojima su ostvarili nekoliko hvale vrijednih projekata u čabarskome kraju. Među najzanimljivijima je izgradnja vidikovca Žegnani zdenac, što u prijevodu sa dijalekta znači blagoslovljeni izvor, s kojega puca pogled prema Gerovu i Risnjaku. U suradnji sa školom izgrađena je poučna staza Tropetarska stijena koja se nalazi na cesti prema Čabru, a na kojoj učenici mogu naučiti štošta o svome kraju jer staza prolazi pored 25 vrsta drveća, medvjeđeg brloga i slično. Odličnu suradnju šumari šumarije Tršće imaju i s kolegama iz Slovenije, a kao rezultat suradnje, šumari dviju država podigli su 2010. godine spomen ploču Alojzu Čampi, šumaru i ekologu rođenom u ovome kraju koji je svojim radom zadužio struku u obje države.

Štete od prošlogodišnjeg ledoloma

Štete nastale od prošlogodišnjeg ledoloma i dalje su najveći problem djelatnika šumarije. Iako je o tom ledolomu napisano poprilično mnogo redaka, činjenica jest kako će šumarstvo ovoga kraja još dugo godina ispaštati zbog te elementarne nepogode. Šumari su i dalje preokupirani sanacijom šteta, a trenutno se saniraju smrekove sastojine u nižim predjelima. Ipak, ističe nam upravitelj Turk, kako je najviše stradala bukva prvog debljinskog razreda te da će posljedice toga biti vidljive na etatu kroz nekakvih 30-ak godina.

Kao posljedica ledoloma, javlja se i veliko sušenje smreke koju je napao potkornjak. Tomu je pridonijelo vrlo sušno ljeto koje je dodatno oslabilo stabla smreka tako da na pojedinim područjima imamo cijele grupe koje su se sasušile.

Na žalost, skijaška staza, tj. vučnica koja je nekada predstavljala žilu kucavicu ovoga kraja, više nije u funkciji. Danas se stanovnici Tršća sa sjetom prisjete zima kada su ljudi tražili komad građevinskog zemljišta u blizini kako bi sagradili vikendicu blizu staze. Turizam je privlačio brojne goste i kraj je tada bio živ. Danas se svi samo nadaju kako će se ta vremena ponovo vratiti.

Povijest šumarije Tršće

Šumarija Tršće osnovana je 1. siječnja 1955. godine kada je djelovala u sastavu Šumarske Uprave Viševica iz Rijeke. Godine 1958. osniva se šumarija Gerovo sa ispostavama Tršće i Prezid dok već 1960. godine osniva se Šumsko gospodarstvo Delnice u čijem je sastavu bila i šumarija Tršće, gdje je tada radilo čak 141 zaposlenik. Ovaj oblik organizacije trajao je do 1974. godine kada se formira OOUR Tršće sa sjedištem u Čabru i sa tri ispostave Gerovo, Tršće i Prezid. Situacija se ponovno mijenja 1978. godine kada Zajednica OOUR gubi staus pravne osobe te samo vrši financijsko, knjigovodstveno i računovodstvene poslove te poslove lovstva. Šumarstvo ponovno doživljava organizacijske promjene 1985. godine na način da se formiraju OOUR za Uzgajanje šuma i OOUR za iskorištavanje šuma, sve u sklopu GPŠG Delnice. Konačno, 1. siječnja 1991. godine osniva se poduzeće Hrvatske šume d.o.o. u sklopu kojeg i danas posluje šumarija Tršće kao dio UŠP Delnice.

Šumarija Tršće i kompletni čabarski kraj oduvijek su živjeli sa šumom i od šume, a sklonost lokalnog stanovništva prema šumi dokaz je da će šumarstvo još dugo vremena biti glavna gospodarska grana ovoga dijela Hrvatske.

Tekst: Goran Vincenc/Foto: savjetodavna.hr