Nedostaje ogrjevnog drveta, ali i sjekača!

"Nemamo graba i bukve kolika je potražnja za tom vrstom ogrjevnog drveta u predstojećoj sezoni grijanja", kaže nam to Tatjana Đuričić Kuric, stručna suradnica u Šumariji Zagreb dodajući kako, kada se pojavi na skladištu to se drvo odmah i razgrabi.

U zadnje vrijeme ističe, sve je više onih koji se vraćaju grijanju na tzv. kruta goriva ponajprije na drva. Riječ je o najboljoj opciji za grijanje (smatra se i najzdravijoj) pa je i potražnja velika, a prednjače u svemu bukva i grab kao kalorične vrste drveta. U odnosu na neke druge one ne izlučuju tanin, tvar koja se uvelike taloži u dimovodnim cijevima stvarajući tako probleme jer je potrebno češće čišćenje dimnjaka.

Kubni metar spomenutog drveta šumarija prodaje po cijeni od 201 kunu po kubnom metru, ali bez PDV-a, dok se kod pilara četvorni metar graba ili bukve kreće od 320 kuna naviše. Kako graba i bukve šumarije uglavnom nemaju, može se kao svojevrsna alternativa u skladištima (iz)naći hrast (lužnjak,kitnjak) i druge tvrde listače. Situacija s nestašicom drveta za ogrjev slična je i u drugim ispostavama šumarija, ali na crnom ga se tržištu može naći po visokim cijenama. Drva za ogrijev kaže Đuričić Kuric, valja pribavljati ljeti jer se tako prati ritam prirode. Ona koja se nabave koncem jeseni pa čak i u zimi puna su vlage i gotovo neiskoristiva.

Kupci se raspituju i za pelete

U posljednje se vrijeme doznajemo kupci dosta raspituju i za pelete kojih ima, već u vrećama od po pet kilograma, a kvaliteta im ovisi o čistoći ivera i slično. "Drvo koje se prodaje po šumarijama doprema se iz državnih šuma kojima gospodarimo", kaže Đuričić Kuric dodajući kako bukva odnoso grab bez prijevoza koštaju 201 kunu za kubni metar.

To je tzv. višemetrica prve klase, dok druga klasa stoji 174 kune, a dozvoljava više grešaka (kvrga) i drugih nedostataka. Dinamika radova redovne sječe suhih, trulih, odnosno bolesnih stabala određuje hoće li se i to iznaći na skladištima šumarija.Osim drva činjenica je i, da nam kronično nedostaje šumskih radnika - sjekača.

O tome primaju li u šumariji takve sezonske djelatnike Đuričić Kuric kaže kako o "kadrovskoj politici računa vodi direkcija šuma". Za razliku od nje, privatni koji se nisu željeli javno predstaviti, rekli su nam da "šumske radnike sjekače jedva iznalaze". Oglase daju na burzi tijekom cijele godine da bi im se u konačnici pojavila dva do tri interesenta.

Samobor, Lika,Učka,Gorski Kotar hitno trebaju sjekače

Samoborski kraj, Lika, Učka, Gorski Kotar samo su dio lokacija gdje su hitno potrebni sjekači. Takav posao, doznajemo ponajprije obuhvaća rušenje drveća u šumi, orezivanje grana, rezanje trupaca na određenu mjeru, izvlačenje. O tome koje je možebitno drvo lakše za obraditi jedan od naših sugovornika nam je rekao kako sve ovisi o tome koja je vrsta, jer primjerice, sa smrekom je više posla, jer ima dosta grana. Rušenje kubnog metra u pravilu košta do 50 kuna, ali sve se "može dogovoriti pa i platiti po broju stabala". Za posao sjekača mora se položiti ispit za rad sa motornom pilom koji se dobiva nakon obuke u firmama koje se bave Zaštitom na radu. Bez toga kažu nam "nema ulaska u šumu".

To više jer valja usvojiti znanje tehnike rušenja stabala odnosno imati specijalno odijelo, posebice obuću, kacigu (košta oko 800 kuna) tzv. sjekačke hlače sa dvostrukom mrežicom, ali za sve se valja dogovoriti s poslodavcem. Poslovi rušenja i izvlačenja trupaca obavljaju se i na brdovitim terenima koji su teški za obradu pa se u takvim situacijama koriste traktori sa vitlom, a negdje i konjska zaprega.

Za posao sjekača zdrave i osobe u dobroj fizičkoj snazi,okretne i koncentrirane

Za posao sjekača traže se zdrave osobe u dobroj fizičkoj snazi, okretne i koncentrirane. Ono što je problem u radu šumara jest i šverc sa drvetom kada se, žale nam se, ne plaća porez i ništa od doprinosa državi - a uvelike je raširena i krađa drveta. Jednoglasno traže od države mogućnost uvoza takvih radnika jer naši su otkrivaju nam otišli uglavnom put Austrije i Njemačke gdje su više i plaćeni za takav posao.