Morat će se korigirati cijena drvnih sortimenata, a za očekivati je i smanjenje etata?

U Opatiji je otvorena 19. Drvno-tehnološka konferencija. Gotovo 150 sudionika iz cijele Hrvatske, regije, ali i Europe kroz dva dana bavit će se aktualnim temama u drvnoj industriji i šumarstvu te donijeti zaključke o mogućnostima za daljnje unaprjeđenje ovih sve važnijih grana gospodarstva. Posljedice rata u Ukrajini na sektor, nestašica sirovine i smanjenje sječivog etata, inovacije i investicije, nove tehnologije i veća upotreba drva u graditeljstvu glavne su teme prvog dana konferencije.

Sudionici su složni kako je drvna industrija u zadnjih šest mjeseci ušla u iznimno uspješno razdoblje. Velika potražnja i dobre cijene te potpora zelenih politika omogućile su procvat sektora nakon teške situacije i neizvjesnosti uzrokovane pandemijom tijekom 2020. i 2021. godine. 

Stjepan Vojinić, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera kazao je kako se drvna industrija trenutno nalazi u konjunkturi, ali i da je činjenica da je pred nama izazovna budućnost. Igor Fazekaš, član Uprave Hrvatskih šuma napomenuo je kako su vremena iza nas dokaz da je ova industrija izdržljiva i prilagodljiva te da će to pokazati i vrijeme koje dolazi. "Unatoč izazovima kao što su rast cijena i rat u Ukrajini, mi smo i dalje jedinstveni, komuniciramo i imamo viziju. Pred nama su i brojni novi izazovi. Najvjerojatnije ćemo morati korigirati cijenu drvnih sortimenata, a za očekivati je i smanjenje etata. Morat ćemo se ponovno prilagoditi, unaprijediti poslovne procese, ali vrijeme će pokazati da smo dorasli svim izazovima", naglasio je.

Smanjenje sječivog etata i teške posljedice

Diego Benedetti, savjetnik u Europskoj udruzi pilana (EOS) kazao je kako se nalazimo u važnom trenutku za europsku drvnu industriju te kako je drvo sve češći odabir diljem Europe. "Potražnja za drvnim proizvodima je odlična, no imamo problema s opskrbom i tu trebamo pomoć politike. Rat nam je pokazao koliko je važno biti neovisan i samodostatan", istaknuo je Benedetti.

Mr. sc. Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika osvrnuo se na temu smanjenja sječivog etata, koja bi mogla ostaviti teške posljedice na sektor. "No management' pristup koji se promovira kroz Naturu 2000 kod nas bi obuhvatio 139.500 ha šuma, što znači da njih ne možemo koristiti za sirovinu. To je strahoviti pritisak i šok za sve nas. S jedne strane smo sretni jer ćemo za to biti obeštećeni, ali će to stvoriti velike probleme drvnoj industriji", naglasio je.

"Nova EU strategija ze šume, Novi europski Bauhaus, Zeleni plan – sve su to prilike za sektor. Njihov je cilj poticati razvoj proizvoda niskog ugljičnog otiska, a koji su dugotrajni. Drvna industrija se tu idealno uklapa“, kazao je prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Stjepan Živković

Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije skrenula je pozornost na negativan utjecaj klimatskih promjena. "Klimatske promjene ugrožavaju naše najvrjednije vrste, suočavamo se sa sušama i požarima. Nemamo puno vremena za prilagodbu", upozorila je te nadodala kako ćemo morati koristiti manje vrijedne vrste drva te se usredotočiti na inovacije.

Potencijal za razvoj biogospodarstva 

Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora najavila je kako u jesen kreće početak izrade Nacionalne strategije biogospodarstva. "Hrvatska tu ima ogroman potencijal koji moramo što prije staviti u funkciju. Uvjerena sam da imamo i znanja i mogućnosti da to napravimo", naglasila je. Kako je kazala, u Hrvatskoj baštinimo dobrobiti održivog upravljanja šumama koje su, zahvaljujući generacijama hrvatskih šumara, prepoznate u Europi i svijetu i na koje moramo biti ponosni.

Kazala je kako je Europska Komisija potvrdila da imamo najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva, ali je i upozorila da je bogate izvore biomase potrebno efikasnije koristiti, osigurati potporu ulaganjima u sektor biogospodarstva i kreirati financijske instrumente kako bi povećali dodanu vrijednost proizvoda u sektorima primarne proizvodnje poput poljoprivrede i šumarstva.

Podsjetila je i da bi uskoro trebao biti objavljen i natječaj za operaciju 4.2.2, a dodatnu potporu trebale bi dati  i intervencije programirane u okviru Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP namijenjene korištenju obnovljivih izvora energije, razvoju poslovanja u ruralnim područjima uz pomoć financijskih instrumenata i potpora LEADER pristupu.

Istaknula je i to da se na europskoj razini sada ponovo revidira energetsko-klimatski zakonodavni paket i da treba biti na oprezu kako ispod radara ne bi prošla određena zakonska rješenja, koja bi mogla za Hrvatsku imati dalekosežne posljedice.