Lovni turizam stvarajući prihode lovoovlašteniku, može stvarati i dodatne prihode za lokalno stanovništvo (ruralnog područja) i biti dobar način za zaštitu prirode i kontrole održavanja životinjskih vrsta, poštujući Zakonske regulative i prateće Pravilnike.
Upravo sada, kada lovstvo po svom ekonomskom i društvenom značaju (zaštita prirode i staništa, razvoj ruralnog turizma i dr.) po svom bruto produktu treba zauzeti značajno mjesto u gospodarstvu, priučeni kadrovi, ma koliko bili entuzijasti, ne mogu zadovoljiti potrebe suvremenog tržišta. Krajnje je vrijeme da se pristupi stvaranju suvremenog lovstva, tj. takovog koje će se u cjelini zasnivati na suvremenim znanstveno provjerenim saznanjima modernog šumarstva, agronomije, veterine, biologije, ekologije, ekonomike i organizacije.
Lovstvo je širi pojam od lova. Glavna aktivnost iz lovstva je svakako lov. Suvremeni procesi automatizacije, industrijalizacije i urbanizacije sa svim pratećim degradacijama životne sredine, praćeni su brojnim vidovima dehumanizacije i otuđenjem čovjeka od prirode pa i od ljudske suštine. S druge strane ti procesi impliciraju povećanje dnevnog, tjednog i godišnjeg slobodnog vremena zaposlenog čovjeka te istog motivira da svoje slobodno vrijeme koristi u prirodi, posjećivanju raznih destinacija u zemlji i van iste s ciljem osobne rekreacije, edukacije i dr. Sve to omogućuje im turizam, u ovom kontekstu lovni turizam koji se realizira u neposrednom kontaktu s prirodom i kroz direktno korištenje prirodnih dobara. Lovni turizam nije samo sastavni dio lovnog gospodarenja već je istovremeno segment turizma kao gospodarske grane, selektivnih vidova sa specifičnim karakteristikama traženja i ponuda. U njemu učestvuju turisti velike platežne moći koji se ne ubrajaju u masovnost već u elitnost.
Lovni turizam je zapravo "turističko kretanje čiji je osnovni cilj (motiv) aktivan boravak i bavljenje lovom kao vidom rekreacije u zdravoj prirodnoj sredini", odnosno "pružanje usluga zainteresiranim domaćim i stranim lovcima - turistima, radi organizacije posjeta našim lovištima zbog odstrjela krupne i sitne divljači ili samo posmatranja/osmatranja ili snimanja (fotosafari) divljači" uz plaćanje odgovarajuće naknade propisane Cjenikom odstrjela divljači i usluga u lovu.
Lovni turizam stvarajući prihode lovoovlašteniku, može stvarati i dodatne prihode za lokalno stanovništvo (ruralnog područja) i biti dobar način za zaštitu prirode i kontrole održavanja životinjskih vrsta, poštujući Zakonske regulative i prateće Pravilnike.
Sve može biti kako se to u narodu kaže krasno i lijepo, i destinacija lovišta i kvaliteta i brojnost ponuđene divljači i uređenost lovišta, no u svemu tome osobe koji neposredno sudjeluju u tom procesu trebaju posjedovati određene kvalitete kako bi profesionalno, korektno i neemocionalno zaokružili lovno-turističku uslugu na zadovoljstvo lovca turiste i lovoovlaštenika, a time stvorili ponovni interes dolazaka istih i novih lovaca - turista.
Odabir kvalitetnog stručnog pratitelja lovaca turista trebao bi se temeljiti na sljedećim elementima:
Podrazujeva se: posao stručnog pratioca lovaca turista obnašati po propisanom opisu poslova i radnih zadaća. Zakonska regulativa je neizostavna, a to je članstvo kod Hrvatskog lovačkog saveza (lovačka iskaznica), pravo na držanje i nošenje lovačkog oružja (oružni list), položen ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja te položen ispit za lovočuvara s funkcijom lovočuvara za lovište u kojem obavlja lov.
Razvoj kvalitetnog lovnog turizma ovisi još i o nizu drugih faktora odgovornog turizma, a moguć je tek uključivanjem istog u planove strateškog razvoja Hrvatskog lovnog turizma na temelju detaljnih istraživanja i razvojnih projekata, umjesto na temelju viđenja pojedinaca i želja lokalnih čimbenika. Samo na temelju konkretnih razvojnih projekata mogu se tražiti sredstva i postavljati planovi razvoja pojedinog lovišta, a time i ruralnog područja u kojem je ustanovljeno lovište (vlastito ili zajedničko), odnosno mjesta, grada ili županije.
Autor/foto: Dražen Matičić, mag. ing. agr.
Izvori
Tagovi