Kontinentalni dio Hrvatske bogatiji tartufima od Istre?

"Slavonija, Moslavina i drugi kontinentalni dijelovi Hrvatske kriju pravo bogatstvo podzemnih gljiva tartufa. Možda ih ima i više nego u Istri i zato treba puno raditi na istraživanju, ali i njihovom skupljanju", rekao nam je Matija Josipović, na Drugom festivalu gljiva i ljekovitog bilja koji su u Prijamnom centru Repušnica zajednički uspješno organizirali Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, Centar za istraživanje gljiva Russula iz Novske, grad Kutina i tamošnja Turistička zajednica.

Inicijator te manifestacije upravo je Matija Josipović, osnivač i predsjednik Centra za istraživanje gljiva Russula i autor šest knjiga o gljivama. Među posljednjima koja je objavljena je "Očaravajući svijet gljiva" u kojoj na 496 stranica sa više od 47 fotografija i 60 crteža detaljno opisuje 450 vrsta gljiva.

Želja mu je da kroz festival gljiva bila da se na jednom mjestu spoje znanost, kultura, edukacija, zaštita prirode, gastronomska ponuda, sljubljivanje jela od gljiva sa odličnim moslavačkim vinima, slično kako to rade u Francuskoj gdje slične manifestacije traju i po pet dana.

Na ovogodišnjoj vrlo uspješnoj manifestaciji izloženo je dvjestotinjak različitih gljiva, a među njima i 4 vrste tartufa: bijeli tartuf koji je i najcjenjeniji, plemeniti crni tartuf, ljetni tartuf i crijevoliki tartuf.

Centar Russula provodi tri istraživačka projekta

"Naš Centar Russula radi na tri istraživačka projekta. Ove godine istražujem gljive u Parku prirode Lonjsko polje i to na livadama i na pašnjacima, a lani sam sam na tom području istraživao gljive koje rastu po šumama. Taj trogodišnji projekt koji nam je odobrilo Ministarstva zaštite okoliša i energetike nastavljam i iduće godine. Do sada sam pronašao puno gljiva, otkrio i nekoliko rijetkih zaštićenih vrsta i gljiva za koje uopće nema podataka da rastu ovdje. Zanimljiva je, recimo, gljiva pojasasta kokica, jako rijetka gljiva koja je otkrivena prije 12 godina u Požegi", kaže Josipović.

Ovaj stručnjak i zaljubljenik u gljive radi i na projektu istraživanje nadzemnih i podzemnih gjiva na zaštićenim područjima Krapinsko-zagorske županije gdje je uz veliki broj gljiva među ostalim otkrio i dvije vrste tartufa. Projekt je odobrila Javna ustanova za zaštitu prirode Krapinsko-zagorske županije, a treći projekt je istraživanje podzemnih gljiva na zaštićenim područjima u Požeško-slavonskoj županiji.

"Zanimljivo i tamo otkrivati neke nove terene i dokazivati da tartufi rastu u Slavoniji. Naime, mnogi ne znaju da je prvi pisani trag o tartufima na ovim našim područjima još iz davne od 1777. godine. Na temelju tog istraživanja u kojemu navodi da u Slavoniji rastu tartufi austrougarski carski izaslanik Otto Tauben dobio je titulu von...

Psi tartufari pasmine lagotto romagnolo

Ja sam do sada dokazao da na ovim našim terenima raste sedam vrsta jestivih i nekolikovrsta nejestivih tartufa, pa se nadam da će ova istraživanja doprinijeti novim saznanjima o podzemnim gljivama u kontinentalnom dijelu Hrvatske", kaže Josipović.

U sklopu Drugog festivala gljiva i ljekovitog bilja prikazano je i traženje tartufa pomoću obučenog psa. Njegov rad prezentirali su Goran Nogić iz Petrinje koji se već devet godina bavi lovom na tartufe i njegova kći Nika. Svaki pronađeni tartuf poklonili su publici.

"Najviše ih ima na području Petrinje i Turopolja. Na ovom kontinentalnom području ima dosta tartufa, najčešća su im staništa šume hrasta i graba. Dakle, nije istina da tartufi rastu samo u Istri, čak smatram da je naš kontinentalni dio puno bogatiji sa tartufima nego u Istri gdje su stvorili brand.

Veliki pomagač nam je petogodišnji pas tragač pasmine lagotto romagnolo koji potječe iz talijanske regije Romagne. Za cijelu obuku treba mu duže vremena, a i nakon kraće obuke može pronaći tartufe"" kaže Nogić. Dodaje da je do sada lov na tartufe u kontinentalnom dijelu Hrvatske bio prilično samozatajan, ali se u zadnje vrijeme ima sve više zainteresiranih za traženje tih podzemnih gljiva.

Nikada nije bilo ovoliko vrganja

Inače, posljednjih nekoliko tjedana bili su vrlo povoljni uvjeti za rast i razvoj gljiva, pa su na pojedinim dijelovima Hrvatske gljivoljupci u velikim količinama skupljali vrganje, sunčanice, i druge vrste.

"Čitavo ljeto bila je velika suša sa vrućinama i toplim vjetrovima, pa smo se pobojali da će uništiti micelij gljiva. Na našu sreću nije se to dogodilo. Kada su počele padati kiše u kratkom roku pojavilo se mnoštvo različitih gljiva. Više od 40 godina berem gljive, nikada nije bilo ovoliko vrganja", kaže Zlatko Horvat, veliki zaljubljenik u gljive, determinator u Gljivarskom društvu "Ivan Focht" iz Kutine.

Kao determinatoru Zlatku su svakodnevno gljivoljupci donose košare gljiva na determinaciju, jer sa šumskim mesom treba biti jako oprezan.

"Šalju mi slike putem e-maila, traže savjete putem telefona, ali to se tako ne radi. Ja svaku gljivu moram vidjeti, neke osjetiti po okusu i mirisu i zato ih želim osobno pregledati. Ako nemam gljivu pred sobom ne dajem nikakve savjete“.

Zlatko uživa u konzumaciji gljiva, a nama je otkrio jednu svoju zanimljivu tajnu.

"Znao sam da gljive nemaju puno kalorija, da nemaju masnoća i prije godina jedne godine sam se odlučio na dijetu sa gljivama. Četrnaest dana jeo sam samo gljive i skinuo sam 14 kilograma. Nakon toga zvali su me iz Društva dijabetičara da im održim predavanje, da im kažem kako se može smršavjeti uz pomoć gljiva."

Čajevi od metvice pomažu dišnom i probavnom sustavu

U Repušnici je zanimljivo predavanje o ljekovitoj biljci metvici održao doktor farmaceutskih znanosti Stribor Marković, jednan od najpoznatijih i najcjenjenijih stručnjaka na polju fitoterapije i aromaterapije u Hrvatskoj. On neumorno radi na promociji znanstveno potvrđene fitoterapije i aromaterapije. Autor je knjige Fitoaromaterapija koju mnogi fitoterapeuti nazivaju fitoterapijskom Biblijom.

Govorio je o šest vrsta metvice: paprenoj, klasastoj, vodenoj, mirisnoj, dugolisnoj i poljskoj metvici. Rekao je da se sve mogu koristiti za čajeve

"Htio sam razbiti dvije stvari. Prvo kako metvica nije jedna vrsta, ima ih jako puno, ima onih koje se uzgajaju u velikim količinama zbog proizvodnje eteričnih ulja. Drugu stvar koju sam htio malo razbiti je percepcija kako su neke metvice otrovne, čak i jako opasno otrovne. Otrovna su i to u velikim količinama njihova eterična ulja, ali ne i metvice u čajevima.

Kod nas se najviše koristi uzgojena paprena metvica, ali želio sam ovim predavanjem potaknuti ljubitelje ljekovitog bilja da skupljaju i druge vrste samoniklih metvica u prirodi.

Metvicu prvo možemo shvatiti kao guštanje, pa umjesto da popijemo 6 kava na dan mogli bi popiti čaj od te ili neke druge ljekovite biljke. Pijenje čaja je i stvar kulture, to možemo shvatiti i kao dio prehrane. Čajevima u preventivnoj medicini poboljšavamo rad probavnog sustava. Metvice u nekoj medicinskoj namjeni najviše koriste probavnom i dišnom sustavu", istaknuo je dr. Marković.

Rekao je da u u normalnim dozama 2 žličice metvice u 2 decilitra vode, ni jedna metvica nije otrovna, ali je ipak napomenuo da bi žene u vrijeme trudnoće trebale izbjegavati čajeve od barske, vodene i mirisne metvicu koje se ponekad u knjigama navode kao otrovne.

Bogatija turistička ponuda Parka prirode Lonjsko polje

Ovogodišnji Festival gljiva i ljekovitog bilja okupio je više od 500 posjetitelja iz mnogih krajeva Hrvatske. Osim 12 gljivarskih udruga, bio je tu i veliki broj zaljubljenika u ljekovito bilje, predstavnici Ornitološkog saveza Hrvatske, Javne ustanove za zaštitu prirode Krapinsko-zagorske županije, Javne ustanove za zaštitu prirode Požeško-Slavonske županije i mnogi drugi. Održano je i predavanje Ptice selice i njihov životni prostor. Osim izložbe gljiva grupa autora Funghi liberi priredila je izložbu radova pod nazivom Gljive kao inspiracija, a posjetitelji su vidjeli i poštanskih maraka s motivima gljiva, Mateja Glavića.

Etno kulinarska akademija je skuhala i podijelila više stotina porcija izvanrednog gulaša od pet vrsta gljiva. Organizirani su i izleti u prirodu uz stručno vodstvo djelatnika JU Parka prirode Lonjsko polje. Bilo je dodatne ugostiteljske ponude, prezentacije moslavačkih vina kao i sajamskog programa na deset štandova gdje su se predstavali OPG-ovi ovog kraja.

"Ovakve manifestacije koje privlače velik broj posjetitelja obogaćuju novim zanimljivim sadržajima. Ruralni turizam ne smije se događati na zaštićenim područjjima, turizmom se mora upravljati, posebno na osjetljivim područjima poput parkova prirode. Samim time bitna je izgradnja različite strukture za posjetitelje, o čemu svjedoči i ovaj prijamnog centra u Repušnici, ali i ono što planiramo do konca godine - izgradnja novog prijamnog centra Crna roda u Osekovu vrijednog 16 milijuna kuna sa različitim sadržajima. Time ćemo, nadamo se, stvoriti dodatnu vrijednost, ali i potaknuti interes za dolazak posjetitelja na ovo područje. Kroz razvoj seoskog turizma želimo pomoći ostanak i opstanak dijela ovdašnjeg stanovništva", istaknuo je Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne ustanove Park Prirode Lonjsko polje. Pohvalio je Drugi festival gljiva i ljekovitog bilja jer istraživanje Centra Russula donosi i nova saznanja o svijetu gljiva što je od velikog značaja ne samo za Park prirode nego i za cijelu regiju.