Kamo za vikend? Na interaktivnoj karti pronađite poučno-rekreativne staze i objekte

Užurbani ritam života potaknuo je ljude da se vrate prirodi, odnosno da više borave u šumi na svježem, daleko od gradske vreve. A da bi šetnja šumom bila zanimljivija i kako bi se vratili ne samo odmorni i ispunjeni dobrom energijom već i bolje informirani, idealno je šetati provjerenim šumskim stazama koje su obogaćene sadržajima poput informativnih ploča, sportsko-rekreacijskih elemenata kao što su vježbališta ili dječji parkići, kao i mjesta za odmor upotpunjeni sjenicama i drvenim klupama.

"Na taj način šetači dobivaju osnovne informacije o okolišu u kojim se kreću, ali imaju prilike opustiti se i uživati u prirodnim ljepotama", poručuju iz Hrvatskih šuma.

Kako kažu, edukacija i informiranje školske djece i mladih izuzetno je važna od najranije dobi, a obilaskom poučnih staza dobije se trajna edukacija i informiranje šire javnosti i svih zainteresiranih skupina (lokalno pučanstvo, šetači, biciklisti...) o šumskom ekosustavu, održivom gospodarenju te zaštiti šuma i okoliša.

One imaju i namjenu poticanja zaštite prirodnih vrijednosti te opuštanja i uživanja u prirodi. Jedan su od najzanimljivijih oblika neizravne edukacije o šumi i okolišu upravo su poučne staze, a kojih je na području gospodarenja Hrvatskih šuma čak 40.

"Izgrađene su samostalno od naše strane ili u suradnji s lokalnom zajednicom, a neke i putem EU projekata", napominju iz HŠ dodavši da ih oni uređuju.

Prezentiraju širok raspon tema

Cilj je da se stanovnicima prenese što više točnih informacija o relevantnim temama iz područja šumarstva. "Uređenje staza na pomno odabranim predjelima promovira specifične lokacije i istovremeno prezentira širu sliku šumarstva Hrvatske", napominju.

Pogodne su za samostalne obilaske i učenje putem edukativnih sadržaja didaktičkih elemenata i poučnih ploča koji prezentiraju širok raspon tema: gospodarenje šumama, zaštita šuma od požara, flora, fauna, fitocenološke karakteristike predjela, prirodni fenomeni, povijest šumarstva i regije, ekologija, geologija i niz drugih zanimljivih informacija.

Kako bi se posjetitelji potaknuli na duži boravak u prirodi uređena su odmorišta sa stolovima i klupama, nadstrešnice, sjenice, vidikovci, staze u krošnji, postavljene sprave za rekreaciju i dječja igrališta te različiti funkcionalni i interesantni elementi.

Opisi staza uz kartu: U pravilu su sve staze nivelirane tako da su dužinom i nagibom vrlo lagane za hod te prema uobičajenoj klasifikaciji planinarskih staza pripadaju u kategoriju laganih staza (K1, VR1 i T1).

Uz reljef i dužine staza ukratko je opisan prateći sadržaj staza te šumske zajednice i ekosustavi u kojima se nalaze. "Navedeno je i koje su staze u obnovi ili izgradnji te istaknuta staza prilagođena osobama s invaliditetom", pojasnili su.

Staza koju Osječani zovu Šumica

Pronaći ćete ju na lijevoj obali Drave, koju Osječani inače vole zvati Šumica. Osim prirodnih ljepota, na stazi vas očekuju dva vidikovca, nadstrešnice sa stolom i klupama, edukativne ploče, a postavljena je i urbana oprema poput putokaza, klupa i koševa za otpad. Pomalo zapuštena trim staza, koja je nekad služila kao poligon za poznato osječko natjecanje u ekstremnim sportovima Pannonian Challenge, obnovljena je spravama za vježbanje.

Drava je dio prekograničnog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, koji povezuje pet država, što ga ujedno čini prvim takvim u svijetu. Ovu rijeku također smatraju jednom od posljednjih europskih nizinskih rijeka koje su očuvale izvornu prirodnu dinamiku i značajnu biološku raznolikost. Prema stručnjacima, to je rijeka najbogatija ribama u Hrvatskoj, a uz njezin tok dom su pronašle mnoge vrste vodozemaca, gmazova i insekata. "A jeste li znali da se u Dravi nekad vadilo zlato te da se čak i danas može potražiti koje zrnce?, pitaju iz HŠ.

Grofova poučna staza

Jedna od nekoliko poučnih staza kojima se Park prirode Papuk može pohvaliti je Grofova poučna staza, duga 2,3 kilometra. Nazvana je "grofova" u čast grofa Josipa pl. Jankovića, vlastelina koji je živio na prijelazu u 19. stoljeće. Ostao je zapamćen po tome što je već u prvom susretu s ovim krajem ostao duboko očaran njegovim prirodnim ljepotama te je upravo ovdje odlučio sagraditi svoje posljednje počivalište. "Dao je iskopati i dva jezerca za uzgoj pastrva te sagraditi lovački dvorac, u kojem se družio s tadašnjom slavonskom gospodom, među kojima je bio i biskup Josip Juraj Strossmayer", pojasnili su iz HŠ.

Kažu da njegova staza prolazi najljepšim dijelom park-šume Jankovac, uz planinarski dom, jankovačka jezera i slap Skakavac, a poučne ploče uz stazu sadrže prirodne i povijesne zanimljivosti. Jedna od njih vezana je za tri spomenika na koja posjetitelji naiđu dok šeću. Jedan od njih označava grob djevojke Katarine, koja se u 18. stoljeću zaljubila u sina upravitelja staklane. Nažalost, bila je riječ o zabranjenoj ljubavi, zbog koje se mlada djevojka bacila s vrha slapa Skakavac. 

Petrova gora

Samo sat vremena vožnje od Zagreba nalazi se šumski kompleks Petrova gora od oko 12.000 hektara šumske površine. Hlad bukvi i strujanje svježeg šumskog zraka između brežuljaka pravi su izbor za smirujući odmor i bijeg u prirodu. Upravo je zato ondje uređeno više od 20 kilometara planinarskih staza i dvije poučne staze, Rimski put i Kraljev put, koji je prilagođen i za osobe s invaliditetom. "Rimski put poučna je staza na kojoj u 45 minuta ugodne šetnje možete mnogo toga naučiti o prirodi i, što je najbolje, vlastiti trud nagraditi u Lovačkom domu Muljava, gdje vas očekuju pravi lovački specijaliteti", dodaju iz HŠ.

Za one malo aktivnije, kažu, pripremljene su planinarske staze uz koje je moguće obići mnoge kulturno-povijesne znamenitosti Petrove gore, poput ostataka pavlinskog samostana, spomen-obilježja Kraljev grob, Spomenika revoluciji Vojina Bakića i Centralne partizanske bolnice. A jeste li možda pogledali Netflixovu seriju "Tribes of Europe"? Sigurno se pitate kakve sad veze ima znanstvenofantastična serija temeljena na postapokaliptičnoj budućnosti Europe, čiji je narod podijeljen na niz zaraćenih plemena, s Petrovom gorom. E pa ima jer su ju njemački producenti odlučili upravo na ovome mjestu snimiti.

Kozjača

Šuma Kozjača prostire se na blagim obroncima prigorskog dijela Karlovca i njegovih prigradskih naselja i jedan je od simbola zelenila ovoga grada. Naziv Kozjača inače potječe od izraza "kosina" ili "kosa strana". Blago brežuljkasti teren pogodan je za uspijevanje dvadesetak vrsta šumskog drveća, među kojim su najzastupljeniji hrast lužnjak, obična bukva, pitomi kesten, obični grab i tako dalje. U ovoj šumi, koja se nalazi između trasa povijesnih cesta Jozefine i Karoline, nekad su se uzgajale šibe za proizvodnju svjetski poznatih štapova za šetnju te se moglo naići na mnogobrojne grmove borovnica, kojih, nažalost, danas zbog nemara berača gotovo da ni nema, napominju iz HŠ.

Osim šest kilometara isprepletenih staza, koje su iznimno ugodne za šetnju i rekreaciju, biljno bogatstvo omogućava učenje o mnogim šumskim zajednicama, što je i iskorišteno prilikom postavljanja poučnih ploča prije 15-ak godina. Zanimljivosti na poučnim pločama već godinama privlače mnoge posjetitelje, a posebno one najmanje, koji se tek moraju upoznati s pojmom "zeleni gradski kvart". Da bi šetači mogli provesti što više vremena u prirodi, postavljeno je mnogo klupa, stolova, odmorišta, smjerokaza i slično, a šetnja se može planirati na nekoliko ulaza i ruta, pa i završiti na gradskom kupalištu na Mrežnici.

Musapstan

Još jedna vrlo zanimljiva staza je Musapstan, koja se nalazi u šumi blizu Zadra. "Donedavno je ova šuma imala velike probleme s odlaganjem otpada, ali tome se polako staje na kraj", napominju iz HŠ.

Početkom godine sagrađeni su vježbalište, dječje igralište, nova šetnica od 4 km, trim staza dužine 1,5 km, a uređene su i postojeće staze. Na počecima šetnica, kao i na ulazu u kompleks, postavljene su edukativne ploče s opisima i grafičkim prikazima o šumi, a posjetitelji će moći ponešto naučiti i o zaštiti šuma i okoliša.

Kako kažu iz HŠ, šuma Musapstan inače je jedna od najvećih, najstarijih i najbolje sačuvanih kultura borova, pretežno pinija, na jadranskoj obali. Prostire se na 250 hektara, što je za mediteranski krš značajno velika površina. Osim poučne staze, pronaći ćete zelenu učionicu, gdje oni najmlađi uče zanimljive podatke, poput toga da je šumarska struka jedna od najstarijih u Hrvatskoj i da naša država pripada među najšumovitije zemlje Europe, s više od 0,50 ha po stanovniku.

U slučaju da ste već posjetili navedene staze, na interaktivnoj karti Hrvatskih šuma možete pronaći ideje za još 40 poučno-rekreativnih staza i objekata.