Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Branje gljiva
  • 29.05.2022. 12:00

Kako, kada i koje gljive brati - otkriva iskusni poznavatelj

Konzumiram preko dvjesto vrsta, ali se i dalje savjetujem s kolegama i iskusnijima, kaže poznavatelj gljiva Šemsudin Bajrić koji početnicima savjetuje da prvo upoznaju desetak jestivih gljiva.

Foto: Depositphotos/belizar
  • 6.638
  • 251
  • 0

Berba gljiva posebno je iskustvo. Za početnike uglavnom uzbudljivo, a oni iskusniji tvrde i relaksirajuće. Ljubitelji prirode, šume i njenih plodova, u svibnju beru smrčak (Morchella esculenta Fr.) i đurđevaču ili jurjevku (Calocybe gambosa).

No, da biste krenuli u ovaj pohod, morate imati elementarna znanja o gljivama. Dobar poznavatelj i istraživač gljiva Šemsudin Bajrić kaže da se u i ovom slučaju treba držati one narodne "ne idi grlom u jagode".

"Dakle, morate poznavati nekoliko jestivih gljiva, a dobro je znati i naše najotrovnije gljive. Morate biti prikladno obuveni i odjeveni za kretanje po prirodi i imati nožić i korpu za ubrane gljive. Ako idete sami ne zalazite na nepoznate terene. Ne ulazite na privatne posjede bez suglasnosti vlasnika", savjetuje ovaj iskusni gljivar.

Nemojte eksperimentirati kada su u pitanju ovi plodovi prirode, jer je mnogo otrovnih vrlo slično jestivima. Stoga je najbolje da berete vama poznate gljive, normalno razvijene i zdrave. Preporuka je da se ne beru mlade, tek iznikle. 

"Pri branju odmah odstranite zemlju, lišće i eventualne insekte i puževe. Nastojte u razumnom roku sat - dva poslije branja gljive očišćene odložiti u hladnjak", ističe naš sugovornik.

Što brati u idućem razdoblju?

Početkom svibnja osim đurđevača i smrčka može se ubrati i šljivovača (Entoloma clypeatm), a krajem ovog mjeseca i puhare, biserke, lisičarke i dr. Kako godina odmiče izbor je sve veći, navodi Bajrić.

Pri branju odmah uklonite zemlju (Foto: Depositphotos/fotostock32)

Ne slaže se s pojedinim tvrdnjama da je lisičarka najkvalitetnija gljiva kod nas.

"To je stvar dojma i percepcije konzumenta. Ona bez sumnje spada u odlične gljive, ali mislim da je vrganj prva liga. Izdašan je, ukusan, sprema se na razne načine, ali izvrsne su i sunčanica, blagva, puhare i dr. Lisičarka je malo teža za probavu", dodaje.

Od narednog mjeseca spremite se za proljetni vrganj (Boletus aestivalis) i rudnjaču (Agaricus campestris L.) te brezov djed (Leccinum scabrum), a uz njih u srpnju stiže i lisičarka. Već u kolovozu se možete poslužiti i bukovačama i puharama, a rastu još i zlatača (Xerocomellus chrysenteron), sunčanica (Macrolepiota procera) i ljetni vrganj (Boletus edulis Bull.)

Prvo upoznajte desetak jestivih gljiva

Izbor gljiva u prirodi je ogroman. Koja gdje pripada to se mora postepeno učiti. No, što učiniti kada naiđete na gljivu kojom se već netko poslužio?

"Često ćete naći gljivu koju je već počeo jesti puž. Ako ima drugih gljiva to prepustite njemu. Ako nema, ja ga uklonim i kažem: ‘Izvini druže, ti si ovdje svaki dan, snaći ćeš se, ovo ću ti uzeti.’ Dakle jestiva gljiva ako je zdrava ne škodi ako je načeta-nagrižena", kaže ovaj gljivarski znalac.

Koja gljiva gdje pripada to se mora postepeno učiti (Foto: Depositphotos/hdtexx.yandex.ru)

Početnicima savjetuje da prvo upoznaju desetak jestivih gljiva družeći se s iskusnim gljivarima, a potom pomalo koriste i literaturu.

Uzgoj bukovača između redova kukuruza ima višestruke prednosti

"Ja konzumiram preko dvjesto vrsta, ali se i dalje savjetujem s kolegama i iskusnijima. Branje gljiva je najbolji oblik rekreacije u prirodi. Pa i onda kad se vratite prazne korpe", zaključuje ovaj istraživač, uz poziv svima: Hajdemo u gljive!


Tagovi

Gljive Branje gljiva Jestive gljive Šemsudin Bajrić Lisičarka Vrganj


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]